Connect with us

Politika

VUKOMANOVIĆ: Sa ovakvim pravosuđem i ovakvom vlasti, NAMA OVDJE NEMA SPASA

Narodni poslanik Tanja Vukomanović istakla je da se borba protiv korupcije ne može ostvariti bez nezavisnog pravosuđa.

“Kad budemo imali nezavisno pravosuđe, onda nam neće biti bitno ko je na vlasti i kako vi gledate na korupciju, jer će svako da odgovara. A dok god imamo ovako pravosuđe, u saradnji sa ovakvom vlasti, nama ovdje nema spasa,“ izjavila je Vukomanović.

Iako je svjesna da postojeći sistem nije usmjeren ka borbi protiv korupcije, Vukomanović je izrazila razočaranje zbog odgovora i komentara koje dobija.

“Koliko god smo svi svjesni, nekako, da se ova vlada i ova struktura vlasti apsolutno ne bori protiv korupcije, ja se svaki put iznenadim nekim odgovorima i nekim komentarima,“ rekla je.

Vukomanović je ukazala i na odluku o ukidanju komisije za borbu protiv korupcije i postavila niz pitanja:

“Htela sam da pitam ministra zašto se ova komisija ukida – da li nije ništa radila, da li nije imala posla, da li nije imala efekta?“ Navela je da su u komisiji sjedili rukovodioci, tužioci, pravnici i sudije, ali da su rijetko održavali sastanke. „Čula sam da su u Komisiji sjedili ozbiljni ljudi koji nisu imali vremena da se sastaju, da ih je bilo teško skupiti, ako sam dobro razumijela.“

Posebno je naglasila problem nezainteresovanosti i inertnosti onih koji bi trebali da se bore protiv korupcije. „Imamo ljude, rukovodioce, koji apsolutno nemaju vremena da se bave borbom protiv korupcije i da zasjedaju, da podnose izvještaje i da vide kako poboljšati ovu, ja bih rekla, najgoru oblast u našoj zemlji.“

Prema njenim riječima, atmosfera u Narodnoj skupštini postaje sve nepovoljnija za rasprave o ključnim problemima. „Ovo je, nažalost, i možda posljednji put da mi pričamo o korupciji, jer ne znamo šta ćete nam sljedeće zabraniti, šta ćete nam sljedeće ukinuti,“ navela je Vukomanović, dodajući da izmjene zakona, iako ponekad formalne, nose jasnu poruku nastavka trenutne politike.

„Ja znam da biste vi najsrećniji bili kada se o korupciji i problemima uopšte ne bi pričalo,“ istakla je, objašnjavajući da se vlast ne trudi da riješi problem korupcije, već da stvara sistem koji na njoj počiva. Ne samo da ne smatrate da je korupcija problem, nego je ovaj sistem stvoren da funkcioniše na osnovu korupcije,“ kazala je Vukomanović.

Ukazala je na sveprisutnu normalizaciju korupcije, navodeći da građani postaju sve manje svjesni da imaju pravo da prijave korupciju.

“Ljudi počinju sve više i više da žive sa činjenicom da je normalno da su korupcija i mito zastupljeni,“ kazala je Vukomanović.

Njen govor osvrnuo se i na afere koje povremeno izazovu javne reakcije.

“Kada nam se desi neka afera, kada se dese neke krupne stvari, svi mi se javimo i građani i svi da kažemo kako je sistem zakazao, kako nema sankcija, a u stvari mi smo svjesni da sistem nije zakazao nego je stvoren da funkcioniše tako,“ istakla je.

Za novi resor koji će preuzeti posao komisije za borbu protiv korupcije rekla je da su njegovi izvještaji nedovoljni. „Vidjela sam na vašem sajtu da resor ima neke uopštene djelatnosti, osam strana izvještaja o prijavama korupcije u protekle četiri godine,“ rekla je, kritikujući nedostatak konkretnijih rezultata. „Mi o korupciji u ovoj zemlji možemo da napišemo eseje i knjige, a ono što je urađeno stalo je na nekih osam strana,“ dodala je.

Komentarisala je i to što se građani u suštini ne informišu o detaljima borbe protiv korupcije. „Nažalost, taj izvještaj kad bude kompletan, opet nećemo dobiti mi, nego ćemo verovatno dobiti u nekom pasusu izvještaja Vlade Republike Srpske,“ rekla je Vukomanović.

Osvrnula se i na odnos vlasti prema problemima u društvu.

“Čak i po Strategiji za borbu protiv korupcije, u kojoj je prva rečenica ‘Protiv korupcije se bore sve zemlje, čak i one mnogo razvijenije od nas’, vidi se vaš stav prema ovom problemu,“ istakla je, navodeći primjere relativizacije problema, gdje se objašnjenja traže u poređenju s drugim zemljama.

Vukomanović je izrazila i sumnju u svrhu donošenja ovog zakona u hitnom postupku, upitavši zašto se odustalo od transparentnosti i rasprave u Skupštini. „Ne znamo zašto je po hitnom postupku, zašto ako je zakon donesen 2021. godine, šta je komisija radila ove tri godine i šta je u stvari pozadina ovog svega, ne znamo,“ rekla je, zaključujući da ne veruje da je cilj uspostavljanje efikasnijeg sistema.

Na kraju, Vukomanović je istakla potrebu za jačim zakonskim okvirima i edukacijom građana, ali je napomenula da to samo po sebi neće biti dovoljno bez temeljne promjene u pravosuđu. „Još sam samo htjela da kažem: kažete da korupcije ima svugdje u svijetu i da je ovo problem s kojim se bore mnoge države. Saglasna sam. Međutim, nigdje u svijetu nema da niko ni za što ne odgovara. Mi smo, ja mislim, jedinstveni po tome da čak i kad se korupcija otkrije, da se oni koji su se korupcijom bavili zaštite.“

Vukomanović je zaključila:

“U svijetu postoji korupcija, ali kad bude otkrivena, počinioci odgovaraju. Ako kod nas neko od funkcionera treba da uradi nešto da bi odgovarao, nema mehanizama. Ovo je naš problem i da bismo ga rešavali, moramo o njemu da pričamo.“

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno