Connect with us

Politika

BJELICA “Nije problem što Ćosić NE VOLI SOKOLAC, problem je što on ne POŠTUJE Sokolac i Sokočane”

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva ne voli Sokolac i to je najblaže moguće rečeno. On se ne ponaša kao gradonačelnik svih stanovnika grada, ne poštuje sve opštine članice grada.

Ovo je izjavio načelnik Sokoca Milovan Bjelica, komentarišući pokretanje postupka gašenja carinskog terminala u toj opštini. Naime, kako je Srpskainfo objavila, Uprava za indirektno oporezivanje poslala je obavještenje kompaniji „Onogošt“ o prekidu ugovora za Carinski terminal u Sokocu koji je potpisao direktor UIO Zoran Tegeltija. Odbornici SNSD iz Sokoca u Skupštini Grada Istočno Sarajevo, predvođeni Jovanom Golijaninom, glasali su za ukidanje Carinskog terminala u Sokocu i kako se navodi, dopustili gradonačelniku Ćosiću da pokrene ovaj postupak gašenja.

– Nije problem što on (Ćosić) ne voli Sokolac, ne treba Sokocu njegova ljubav, problem je što on ne poštuje Sokolac i Sokočane. Pa ipak daleko veći problem od ovoga je što neki Sokočani poput SNSD funkcionera iz Sokoca ne vole Sokolac, što nemaju mentalne kapacitete da shvate kada su izmanipulisani, kada se neko sa njima poigrava, kao što je to u slučaju glasanja o Carini radio LJubiša Ćosić. Ćosić je to što je, velika ambicija ali kratka i nedorečena, tu je gdje je, izgubljen i omamljen. Ni jednom nije podržao Gradsku kuću Sokolac, ali je stigao da plagira i promoviše istu stvar na Palama – navodi Bjelica.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva, dodaje on, “skače po Tvrdimićima, a odvratan mu je Sokolov grad na Ravnoj Romaniji”.

– Za Solarnu elektranu je forsirao neke Kineze, za Slobodnu poslovnu zonu Sokolac neće ni da čuje. A onda o carini koju eto neće da ukine već samo da „unaprijedi“ pomjeranjem kaže: “Činjenica je da u zaključku doslovno piše da se gradonačelnik Istočnog Sarajeva, zadužuje da „pokrene postupak jačanja kapaciteta postojeće carinske ispostave Istočno Sarajevo – Sokolac, otvaranje novog organizacionog dijela carinskog terminala i ispostave u Istočnom Novom Sarajevu, na adresi Vuka Karadžića 17A“. Svima koji ovo pročitaju, jasno je da je riječ o dodatnom jačanju carinskih kapaciteta u Istočnom Sarajevu, a ne „udaru gradonačelnika na carinsku ispostavu u Sokocu“, kako to načelnik Bjelica želi da predstavi javnosti. Druga činjenica je da je, nažalost, carinjenje uvozne robe u Sokocu, izuzetno male ukupne vrijednosti u odnosu na carinjenje u ispostavi u Halilovićima, gdje se vrši gotovo 60 odsto carinjenja na nivou cijele BiH.“ Da li je moguće da nam se ovo potura pod jačanje carine u Istočnom Sarajevu? Naravno da je malog kapaciteta kada se poredi sa gradom Sarajevom koje ima veći promet od Republike Srpske – ističe Bjelica.

A onda, kako dodaje, stiže dopis u kojem se obavještava kompanija Onogošt da UIO može da raskine ugovor o Carini kada poželi i bez obrazloženja.

– Kompanija koja se obratila pismom namjere gradonačelniku Istočnog Sarajeva LJubiši Ćosiću na osnovu kojeg je on bez ikakvog prava tražio od Uprave za indirektno oporezivanje uvod u poslovanje Carinskog terminala u Sokocu je Sigma L d.o.o. Iz Istočnog Novog Sarajeva, koja je registrovana u ulici Sime Milutinovića Sarajlije 16. Osnovana je 29.6.2020. godine sa dva zaposlena radnika. Kada pogledate poslovanje možete da vidite da je riječ o tašna mašna firmi, bez kapitala, bez aktivnosti. Sve to jasno pokazuje koliko je ozbiljan investitor, a koliko je gradonačelnik ozbiljan manipulator – tvrdi Bjelica.

Dodaje da neće i ne može biti stavljena tačka na ovu priču, ma šta govorio gradonačelnik, dok Sokolac ne bude poštovan onako kako treba i kako zaslužuje.

– Dok ne bude tretiran ravnopravno sa drugim opštinama unutar grada, Prostornim planom Republike Srpske CARINA JE U SOKOCU. Zakonom o UIO, carina je u Sokocu. U prijedlogu strateškog dokumenta koji su radile službe gradonačelnika kaže se da Sokolac ima zaposlenih u privredi više nego sve ostale opštine grada Istočno Sarajevo zajedno. Pozivam javnost da se upoznaju sa zlonamjernim prikrivenim radnjama i aktivnostima gospodina Ćosića koji želi da naruši uspostavljeni sistem carinjenja robe, a da se u Sokocu i Višegradu nalaze servisi za privrednike. Nažalost, slijepilo ili nerazuman postupak, usmjereno je samo na ukidanje ispostave Sokolac – poručuje Bjelica.

Lažni navodi naručenih tekstova o tobože otvaranju terminala u Istočnom Novom Sarajevu je, kako tvrdi, običan izmišljen i neracionalan postupak centralizacije, ekonomski nije održivo i možda je, kaže Bjelica, gospodin Ćosić usmjerio svoju aktivnost da u interesu, samo njemu poznatih pojedinaca.

– Zato upozoravamo javnost Republike Srpske, predsjednika Republike Srpske, da zatvaranjem carinske ispostave Sokolac je samo u interesu Carinske ispostave Sarajevo. Romanija će učiniti sve da zaustavi i odbrani carinsku ispostavu Sokolac. Na osnovu dosadašnjih aktivnosti koje sam preduzimao na polju realizacije „Strategije razvoja opštine Sokolac“, te sa pozicije načelnika opštine Sokolac, stvorili smo potrebne i dovoljne uslove za sljedeću fazu, te kao prva lokalna zajednica izradili, ovaj „Elaborat o ekonomskoj opravdanosti slobodne zone Sokolac“. Napominjemo da smo preduzeli i većim dijelom realizovali projekte koji su stvorili zdravu osnovu, od „Zelene agende EU“ „ Projekat solarnog parka“. Lično osjećam odgovornost ali i potvrdu da se prethodnih godina napornim radom definisali preduslovi za ovaj iskorak. Ukratko, cilj nam je da Sokolac bude mjesto okupljanja, gravitaciono područje investitora u prvu Slobodnu zonu Republike Srpske, koja će u svom sadržaju imati više modula od Carinskog terminala, Banaka, Logističkog centra, Privrednih subjekata od proizvođačkih – prerađivačkih kapaciteta. Čast je da najavim da će Sokolac kao slobodna zona biti vidljiv i na karti Svjetske federacije slobodnih zona – poručuje Bjelica.

Ako gospodin Ćosić ne razumije, dodaje on, objasnićemo mu šta zanači „Slobodna ekonomska zona“, gravitaciono područje privrednog razvoja.

– Sastavni dio je carinski terminal, odnosno saradnja carinskih službenika sa privrednim subjektima zone, kroz pojednostavljene i druge pojednostavljene postupke. Znači gospodin Ćosić je protiv privrednog razvoja romanijske regije jer nema slobodne zone bez saradnje sa Carinom i samog carinskog terminala. Slobodne zone u Vogošći i Visokom su naslonjene na carine u Sarajevu i Visokom, čak i zona u Kiseljaku u pripremi također ima carinu, a gospodinu Ćosiću ne odgovara „Slobondna ekonomska zona Sokolac“, jer kad ukinete carinu, onda zona nema smisao i nije je moguće pokrenuti u rad. Zašto – pita Bjelica.

Slobodna zona Sokolac će, tvrdi on, činiti osovinu i vezu između stare Hercegovine i Birča.

– Iskustva nam govore, da su slobodne ekonomske zone, generatora razvoja, gravitaciono područje, bezbroj je primjera gdje su direktno uticale za povećanje investicija ali i migracija stanovništva ka slobodnoj zoni. Pet ekonomija zapadnog Balkana: Republika Srbija, Crna Gora, Albanija, djelimično Bosna i Hercegovina, Republika Sjeverna Makedonija razvile su veliku mrežu uglavnom izvozno orijentisanih zona. Danas one obuhvataju površinu od preko 2600 hektara. Ubrzani rast zona je došao sa namjerom preorijentacije ekonomija ka izvozu i uglavnom su formirane na osnovu direktnih stranih investicija, prije svega u proizvodnom sektoru – ističe Bjelica.

Na kraju, on poziva predsjednika Republike Srpske i Vlade Republike Srpske, da reaguju u cilju zaštite interesa stanovnika šire regije jer gašenjem Carinskog treminala Sokolac, kako navodi, eliminišemo razvojne šanse Slobodne ekonomske zone Sokolac.

– Pa za Boga miloga, ovaj terminal koristi 167 privrednih subjekata, to je malo? Osvrnite se malo po opštinama Istočnog Sarajeva i obratite pažnju ko šta radi i ko šta proizvodi. Dosta je, mora se jednom zaustaviti kratkovidost pojedinaca u urušavanju razvojnih projekata za rad samo njima poznatih razloga. Narod Romanije zna koliko ih je ta kratkovidost koštala u prošlosti. Narod Romanije neće dozvoliti da pojedinac onemogući napredak i razvoj. Nadam se da će to shvatiti u Sokocu i moji politički protivnici, da neće biti zaslijepljeni obećanim mjestima u gradu, gradu koji potkrada i otima od Sokoca. Da zajedno nećemo dopustiti da se kao kukavičije jaje umjesto Carine poturi jedna kancelarija koja će se kroz par godina zatvoriti – zaključuje Bjelica.

Related Topics:

Politika

ĐOKIĆ “BiH mora izmiriti obavezu prema “Vijaduktu”, a ne Srpska”

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da ne postoji nikakva pravna mogućnost da Srpska prihvati izmirenje obaveze prema slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, već da to mora da izvrši BiH na teret vlastitih finansijskih sredstava.

– U slučaju “Vijadukta” tužena je BiH, a ne Republika Srpska. Nakon arbitražnog postupka u kome je tužbeni zahtjev tužioca prihvaćen, okončana je arbitraža obavezom da se tužiocima isplati određeni iznos na teret sredstava BiH – izjavio je Đokić Srni.

Đokić je naveo da niko iz Republike Srpske nije sporio do sada da Srpska izvršava svoje međunarodne obaveze bilo kog karaktera i u bilo kom periodu kada su one nastale.

– Republika Srpska će svaku svoju sljedeću obavezu izvršavati. Mi ne možemo izvršavati obavezu za račun nekoga ko od nas ne traži to izvršenje. Zastupnici tužioca traže da se naknada štete izvrši na teret sredstava BiH, koja treba ovo da plati – pojasnio je Đokić.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da sporazum koji postoji može biti predmet odnosa kojim bi se to pitanje uređivalo između BiH i Republike Srpske u nekom narednom periodu.

On je podsjetio da je Republika Srpska u završnoj fazi arbitražnog postupka predlagala na osnovu sporazuma da se prihvati promjena pozicije dužnika.

– Zastupnici tužioca u arbitraži to nisu prihvatili, ostali su pri tome da je BiH u obavezi kao strana u slučaju da BiH izgubi taj spor da će ona biti povjerilac, odnosno imati obavezu da plati iznos štete koja je dosuđena u korist te kompanije – ukazao je Đokić.

On je podsjetio da Republika Srpska nije jednostrano raskinula ugovor o koncesiji, već je to uradio tužilac, odnosno kompanija “Vijadukt” u oktobru 2015. godine, nakon čega se opredijelila da pokrene arbitražu protiv BiH, a ne protiv Republike Srpske.

– To što je bio zaključen sporazum između Republike Srpske i Savjeta ministara 2017. godine desilo se zbog toga što je tada trebalo platiti određene troškove u toku trajanja arbitražnog postupka – naveo je Đokić.

Prema njegovim riječima, institucije BiH nisu željele da plate sudski trošak, iako su tada znale da se protiv BiH vodi arbitražni postupak, a ne protiv Srpske, ali je Republika Srpska tada prihvatila da obezbijedi ta sredatva i da se to sporazumom reguliše.

– Republika Srpska da nije uplatila tadašnje sudske troškove, mogli su odmah donijeti odluku i riješiti tužbeni zahtjev u korist tužioca – istakao je Đokić.

On je naveo da BiH ima obavezu da plati troškove slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, koja je “tašna-mašna” firma.

– Nevjerovatno je da je Arbitražni tribunal, koji je vodio ovaj spor, mogao donijeti takvu presudu u korist takve kompanije, a da uopšte ne utvrđuje njenu kredibilnost, a radi se o firmi koja nije izvršila nijednu ugovornu obavezu u tom periodu i nije imala osnov za podnošenje takvog zahtjeva – rekao je Đokić.

Đokić je naglasio da to govori o rejtingu i poslovnoj reputaciji BiH u svijetu prema kojoj se odnose na takav način na međunarodnom planu.

– Vlada Republike Srpske je zahtijevala da nadležni organi Srpske, tužilaštvo, MUP Republike Srpske sprovedu određeni postupak protiv tih lica. Ovaj postupak je sproveden u jednoj fazi i izvještaj je dostavljen tužilaštvu na dalje postupanje u ovom postupku – zaključio je Đokić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić na sjednici Fiskalnog savjeta BiH stavio je veto na odluku kojom bi bile isplaćene obaveze prema slovenačkom “Vijaduktu” i time ugrozio funkcionisanje institucija na nivou BiH.

Nastavi čitati

Politika

“SVE ĆE TO NAROD POZLATITI!” Mjesečno lobiranje u SAD Dodik plaća 112.000 maraka

Republika Srpska pod vodstvom Milorada Dodika nastavila je sa lobiranjem u Sjedinjenim Američkim Državama, potpisavši novi ugovor s lobističkom kućom Stokes Strategies LLC iz američke savezne države Utah, piše Fokus.

Ugovor je potpisan preko predstavništva Republike Srpske u Beču, a prva uplata u iznosu od 130.000 dolara morala je biti izvršena odmah, prije početka rada firme.

Prema ugovoru, mjesečna naknada za njihove usluge iznosi 65.000 dolara, što je oko 112.000 KM. Lobistička kuća će, između ostalog, dogovarati sastanke s američkim kongresmenima i predstavljati interese Republike Srpske u SAD-u.

Ugovor je formalno potpisao Spencer Stokes, dugogodišnja figura u politici savezne države Utah, a poznat je po političkom angažmanu još iz mladosti, kroz lokalnu politiku i svoju firmu.

Zanimljivo je da ovo nije jedini ugovor koji je vlast Republike Srpske nedavno potpisala.

Kako piše Fokus, Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije RS, 27. marta potpisao je ugovor s Rodom Blagojevićem, direktorom firme RRB Strategies LLC.

Blagojević, bivši guverner Illinoisa, američki je državljanin srpskog porijekla koji je 2011. osuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije.

Ugovor s Blagojevićem predviđa lobiranje kod američkih zvaničnika, uz plasiranje narativa da su optužbe protiv Dodika politički motivisane, odnosno da se nad njim i vrhom Republike Srpske sprovodi „lov na vještice“.

Podsjetimo, u januaru ove godine Republika Srpska je sklopila još jedan ugovor s firmom Zell & Associates International Advocates LLC, a cilj je bio uklanjanje američkih sankcija protiv Milorada Dodika, njegove porodice, te Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH.

I dok vlast Republikee Srpske pokušava prebaciti dugove nastale jednostranim raskidom ugovora s međunarodnim kompanijama na državni nivo, istovremeno troši desetine miliona maraka na lobističke usluge u SAD-u, bez vidljivih konkretnih rezultata osim niza skandala i sumnjivih ugovora.

(Fokus) Foto: Fokus

Nastavi čitati

Politika

SUD BiH POSLAO INTERPOLU ZAHTJEV! Traže reviziju odluke o neraspisivanju potjernice za Dodikom i Stevandićem

Sud BiH je uputio žalbu na odluku Interpola da ne raspiše međunarodnu potjernicu za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine Srpske Nenadom Stevandićem.

– Zbog prirode komunikacije sa Interpolom, Sud u ovom momentu samo može potvrditi informaciju da je preko kancelarije NCB Interpol upućen zahtjev za revidiranje odluke o odbijanju zahtjeva za raspisivanje crvene Interpolove potjernice, dok se sve druge okolnosti i informacije smatraju povjerljivog karaktera – navodi se u odgovoru iz Suda BiH portalu Kliks.

Interpol je odbio da izda međunarodnu potjernicu za Dodikom i Stevandićem, za kojima je raspisana centralna potjernica u BiH.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je sinoć da je Interpol odbio da raspiše međunarodne potjernice na osnovu protestne note Srbije i obrazloženja Interpola Beograd, čime je pokazao da se čvrsto drži principa neutralnosti.

– Generalni sekretarijat Interpola procenio je, na osnovu naše protestne note i obrazloženja Interpola Beograd, da zahtev nije u skladu sa Članom 3 Statuta i da nisu ispunjeni uslovi za objavljivanje poternica, čime je Interpol dokazao da se čvrsto drži principa neutralnosti i nemešanja u unutrašnja politička pitanja u zemljama članicama i da neće dozvoliti zloupotrebu svojih instituta, kao što je međunarodna poternica u političke svrhe – rekao je ranije Dačić.

Sud BiH raspisao je potjernicu za Dodikom, Stevandićem i predsjednikom vlade Srpske Radovanom Viškovićem zbog navodnog rušenja ustavnog poretka, nakon čega je zatražio od Kancelarije Interpola u Sarajevu da za Dodikom i Stevandićem bude raspisana međunarodna potjernica zbog neodazivanja na saslušanje.
Linker
Sud BiH je zatražio raspisivanje potjernice Interpola dok je Dodik boravio u službenoj posjeti Izraelu, a Stevandić u Beogradu.

Nastavi čitati

Aktuelno