Republika Srpska neće bankrotirati, a do 2026. godine budžet će biti u suficitu, tvrdi ministarka finansija. To nema logike, poručuje opozicija.
Posljednje skupštinsko zasjedanje obilježile su finansije Republike Srpske i rasprava o izvještajima koji vrlo jasno pokazuju dubiozu u kojoj se budžet Srpske nalazi. Dok su iz opozicije pokušavali da izvuku bilo kakvu reakciju iz Zore Vidović o načinu rješavanja kompletne situacije, resorna ministarka je stajala čvrsta kao stub tvrdeći da o bankrotu nema ni govora. Jer je samo to i preostalo, s obzirom da je finansijski stub, odnosno budžet na klimavim nogama.

Republika Srpska neće bankrotirati, a do 2026. godine će joj procvijetati i ruže, jer će rashodi biti manji od prihoda, odnosno budžet će biti u suficitu. Jasna je bila resorna ministarka, Zora Vidović.
„Deficit pada, i tačno se kreće prema programu konsolidacije budžeta koji smo usvojili ovdje u NSRS, i čak će biti u suficitu do 2026. godine, kao i prije Korone.“, rekla je Zora Vidović pred narodnim poslanicima.

„Pa zapravo nema logike da možemo biti u suficitu u nekom narednom periodu, kada imamo konstantna zaduženja. Kada govorimo o nekom mikro nivou, kada uzmete običan gotovinski kredit, vi vraćate puno više na kamatu u tom nekom periodu“, poručuje poslanik Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac u NSRS.

Nepotkrijepljene argumente za ovakvu izjavu Zora Vidović je našla u činjenici da se spoljašnji dug neznatno smanjio. Ali posljedice toga su ozbiljne, poručuju iz opozicije.

„Dug Republike Srpske je niži samo za 50 miliona. To i nije neki značajan iznos koliko se Vlada Republike Srpske hvali da su uspjeli smanjiti dug. Jer je došlo do smanjenja spoljnjeg duga, ali na uštrb unutrašnjeg duga koji se povećao za 470 miliona, a spoljni smanjen za oko 500 miliona“, smatra Mirjana Orašanin, poslanik SDS – a u NSRS.

Samo u prvih šest mjeseci prošle godine, prema trenutno zvanično dostupnim podacima, stvorene su obaveze u ukupnom iznosu od 455,2 miliona maraka i to spoljnog duga 28,94 milion, a u unutrašnjeg 426,4 miliona maraka. Obaveze po osnovu unutrašnjeg duga su dodatno povećane do kraja 2023. godine, s obzirom na to da se Vlada i u drugom dijelu godine nastavila zaduživati na Banjalučkoj berzi. A tek se čekaju zvanične informacije iz ove godine, u kojoj se Srpska zaduživala na domaćem tržištu ubrzanim tempom.

„Nema Republika Srpska apsolutno nikakav rizik od kratkoročnog zaduženja. Mi ih emitujemo na šest mjeseci, iskupljujemo ih… Ja to često radim, snalazim se, zato što mi je najmanja kamata u tome. U zapisima manja kamata i tako se oni iskupljuju.“, kategorična je Zora Vidović.

Iz opozicije poručuju da ovakva izjava nema veze sa zdravim razumom.

„To nije tačno. Na međunarodnom finansijskom tržištu očigledno je da nema zainteresovanih investitora koji bi željeli investirati u hartije od vrijednosti Republike Srpske. To je jedna činjenica i jedini razlog zašto ovdje finansijske institucije investiraju u hartije od vrijednosti Republike Srpske.“, odgovara Orašanin.

U Ministarstvu finansija Republike Srpske predviđaju suficit za dvije godine, a još nisu riješili ni tekuće probleme. Stranih kreditora nema, a nema ni novca koji bi popunio rupu od 810 miliona maraka, koliko je predviđeno zaduženje na međunarodnom tržištu u ovoj godini.