Kada je prije nekoliko godina u Banjaluci počelo uvođenje besplatnih udžbenika, subvencija za privatne vrtiće, podrške porodiljama, besplatne legalizacije objekata i drugih pogodnosti za građane, mnogi su tvrdili da je riječ o nemogućim i neodrživim mjerama.
Danas, međutim, sve više lokalnih zajednica širom Republike Srpske primjenjuje upravo one modele koji su prvo zaživjeli u Banjaluci.
Po dolasku na vlast, gradonačelnik Draško Stanivuković započeo je politiku usmjerenu na direktnu podršku građanima, sa ciljem da se značajan dio gradskog budžeta vrati onima kojima je i namijenjen – porodicama, roditeljima, učenicima i mladim ljudima.
Tako su besplatni udžbenici, koji su u Banjaluci postali jedna od najprepoznatljivijih mjera podrške porodicama, vremenom dobili svoju primjenu i u drugim lokalnim zajednicama. Slično je i sa subvencijama za privatne vrtiće, koje su nakon Banjaluke uvedene i u Prnjavoru.
Još jedan primjer je podrška porodiljama. Ono što je Banjaluka pokrenula kao vid konkretne pomoći porodicama danas je praksa i u drugim gradovima.
Posebnu pažnju javnosti privukla je i ideja o dodjeli besplatnih placeva mladim bračnim parovima i porodicama. Iako je ova inicijativa u Banjaluci godinama bila predmet političkih sporova i osporavanja, izmjenama Zakona o stvarnim pravima otvorena je mogućnost da ovu pogodnost uvedu sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj. Tako danas besplatne placeve mogu dobiti građani ne samo u Banjaluci, već i u Trebinju i Prijedoru.
Slično je i sa besplatnom legalizacijom objekata, koja je u Banjaluci predstavljala jednu od najznačajnijih mjera za rasterećenje kućnih budžeta građana, a kasnije je dobila i zakonski okvir koji je omogućio njenu širu primjenu.
Upravo zato Banjaluka danas važi za lokalnu zajednicu koja je u proteklih nekoliko godina uvela najviše konkretnih pogodnosti za građane. Ono što je u početku predstavljano kao ambiciozna vizija, vremenom je postalo model koji su počeli da slijede i drugi gradovi i opštine.
Stanivuković tvrdi da bi po dolasku na republičku vlast ovakve mjere zaživjela u cijeloj Srpskoj, a spisku dodaje uniforme za školarce, civilni rok, zabranu korištenja društvenih mreža, udaljavanje kladionica od škola kao i mnoge druge.
Od udžbenika i vrtića do placeva i pomoći porodicama, primjeri pokazuju da su brojne mjere prvo zaživjele u Banjaluci, a potom pronašle put i do drugih sredina. Zbog toga ne čudi što se najveći grad Srpske sve češće navodi kao primjer lokalne zajednice čije politike postaju inspiracija i drugima.
Srpskainfo