Krov na područnoj Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Hrvaćanima kod Prnjavora oštećen je juče usljed vremenskih nepogoda koje su pogodile ovaj grad.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, Odjeljenje za stambeno – komunalne poslove i investicije zajedno sa rukovodstvom škole izašlo je na teren i snimilo nastalo oštećenje.

“Sanaciji oštećenja će se pristupiti nakon procjene štete od strane osiguravajućeg društva. Molimo stanovništvo da ne prilazi objektu škole dok se ne izvrši sanacija krova, zbog činjenice da trenutno stanje objekta predstavlja potencijalnu opasnosti za slučajne prolaznike”, naveli su oni.

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Cijena teletine u Srpskoj dostigla je rekordan nivo pa je za kilogram ovog mesa bez kosti potrebno izdvojiti i do 40 KM, što je, tvrde upućeni, direktna posljedica višegodišnjeg opadanja broja krava u zemlji te hroničnog nedostatka teladi.

Smanjena reprodukcija najveći je problem u stočarstvu, tvrde sagovornici “Glasa”, naročito jer taj trend traje unazad nekoliko decenija i to ne samo u Srpskoj i BiH već u cijelom regionu pa i Evropi.

Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi Republike Srpske Goran Mitrović kaže da je očekivao i ranije ovakav skok cijena.
– Stočni fond se već godinama smanjuje, više niko neće da drži kravu, koja je neophodna da bismo imali telad. Sela su nam prazna, planine takođe, proizvodnja mlijeka je pala na najniže grane. To je težak posao, a korist vrlo slaba. Ovakve cijene ostaće i u narednim mjesecima, neće doći do pojeftinjenja teletine i junetine jer prosto nema dovoljno robe i cijene samo divljaju – priča Mitrović

Ističe da je broj teladi u padu i u Mađarskoj, Rumuniji, Holandiji, Brazilu, navodeći da se jedino Rusija može pohvaliti pozitivnim brojevima.

– Bez drastične intervencije države za podsticaj držanja krava u sistemu krava-tele situacija se ne može popraviti. Međutim, to su dugoročni procesi koji moraju trajati najmanje deset godina da bi tržište to osjetilo – pojašnjava Mitrović koji je i vlasnik firme “MG gold” koja se, između ostalog, bavi tovom junadi i svinja. Mitrović tvrdi da je potražnja za tovnom junadi izuzetno dobra.

– Cijena po kilogramu žive vage je 7,50 KM plus PDV i viška na farmi nemam. U susjednoj Srbiji i Evropi cijene su još više nego kod nas. Crveno meso će bez sumnje postati luksuz, ako to već nije – navodi Mitrović.

Koliko je teško doći do teladi, vrlo dobro zna vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić koji za “Glas” navodi da je situacija na terenu izuzetno teška.

– Muško tele ne možemo uzeti za klanje jer sve pokupiše tovljači, nađe se poneko žensko i to je to. Sreća je samo što sam u ovom poslu dugo, već 46 godina, pa me ljudi znaju i zovu kad imaju tele za prodati. Kupujem telad po selima, počevši od Manjače, Omarske, Gradiške, Prijedora, ali je problem što je na selima premalo mladih ljudi koji se bave uzgojem krava, sve su to stariji koji drže po kravu, dvije maksimalno i koji godišnje imaju jedno tele za prodati – dodaje Šešić. Cijena teladi, navodi Šešić, kreće se od 14 do 15 maraka po kilogramu žive vage.

– U mesnicama se teleće meso kategoriše te se cijene kreću od 28 do 30 maraka po kilogramu, a bez kosti od 35 do 40 KM, s tim da je to zaista prava, domaća teletina. Sadašnje cijene su najviše unazad deceniju, dvije, dobrim dijelom zahvaljujući inflaciji. Ne znam dokle će ovo ovako ići, ali ljudi već sad ne mogu sebi priuštiti dva, tri kilograma mesa, nego uzmu do pola kile – kazao je Šešić.

Uvoz
Lazo Šešić navodi da se na tržištu mogu naći teleća prsa iz uvoza koja se prodaju po cijeni nešto višoj od 15 KM.

– Čuo sam od ljudi koji su to meso kupovali da se ne može ni skuvati koliko pjeni, ipak, dubina novčanika sve diktira. Oni sa plićim džepom meso obično kupuju u marketima i to je uglavnom roba iz uvoza. Ko zna šta je domaće meso, kupiće onoliko koliko može, makar i 300 grama, ali neće posegnuti za uvoznim – dodao je Šešić.