Connect with us

Svijet

ŠPANIJA PRIMA ILEGALNE MIGRANTE: 300.000 ljudi će svake godine dobiti radnu i boravišnu dozvolu

Španiji je potrebno 250.000 registrovanih stranih radnika kako bi održali svoj sistem države blagostanja.

Španija će za oko 300.000 migranata, koji su u zemlju ušli ilegalno, obezbijediti boravišne i radne dozvole, a program će biti na snazi naredne tri godine.

Odluka stupa na snagu narednog maja kako bi se osvježila tamošnja radna snaga koja ubrzano stari.

Iako veliki broj evropskih zemalja nije toliki otvoren prema migrantima, Španija je primijenila drugu taktiku.

Prema riječima ministarke za migracije, Elme Saiz, Španiji je potrebno 250.000 registrovanih stranih radnika kako bi održali svoj sistem države blagostanja.

Kako je dodala, legalizacija se ne tiče samo “kulturnog bogatstva i poštovanja ljudskih prava, već i prosperiteta”.

“Danas, možemo da kažemo da je Španija bolja zemlja”, rekla je Saiz.

Premijer, Pedro Sančez, više puta je opisao španske politike o migracijama kao način da se obračunaju sa niskim priraštajem.

Administrativne procedure će biti pojednostavljene za kratkoročne i dugoročne vize, a migranti će dobiti zaštitu na tržištu rada. Radnicima će viza biti produžena sa tri mjeseca na godinu dana.

Sančez je u avgustu posjetio tri zemlje Zapadne Afrike povodom migrantske krize koje vlada na španskim Kanarskim ostrvima.

Veoma veliki broj mladića iz Malija, Senegala i Mauritanije se svakodnevno upušta u opasan put ka Evropi, a ne prežive svi plovidbu Mediteranom u improvizovanim čamcima.

Mnogi Afrikanci u Španiji rade kao berači voća, njegovatelji, dostavljači ili obavljaju druge slabije plaćene poslove koje lokalci radije zaobilaze.

Do sredine novembra, u Španiju je ušlo oko 54.000 migranata, bilo kopnom ili morskim putem.

Tačan broj stranaca koji ilegalno žive u toj zemlji nije poznat.

Bez pravne zaštite, često su na meti eksploatacije i zlostavljanja. Zvaničnici smatraju da će nove odluke da spriječe takve prakse.

Španska ekonomija je bila najbrže rastuća u EU ove godine, uglavnom zbog turizma koji se oporavio nakon perioda lokdauna.

Španija je 2023. strancima izdala 1,3 miliona viza.

Svijet

ZAHAROVA: Rusija će pomoći Srbiji u jačanju njenih ODBRAMBENIH MOGUĆNOSTI

Rusija je spremna da i ubuduće pruža bratskom srpskom narodu neophodnu podršku u jačanju odbrambenih sposobnosti, istakla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na brifingu.

Komentarišući, održavanje vojne parade “Snaga jedinstva” 20. septembra u Beogradu, istakla je da Moskva to doživljava kao potvrdu odlučnosti i sposobnosti Srbije da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet i kao izraz njene dosljednosti u očuvanju vojne neutralnosti.

– Očekujemo nastavak saradnje sa Srbijom u duhu strateškog partnerstva punog poverenja. Rusija je spremna da i ubuduće pruža prijateljskom srpskom narodu neophodnu podršku u jačanju odbrambenih mogućnosti – poručila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV PORUČIO: Nema “čarobnog oružja” za Kijev – TOK RATA SE NEĆE PROMIJENITI

Nikakvo magično oružje za Kijev ne postoji, nijedno oružje ne može kardinalno da promijeni tok događaja na frontu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Prema njegovim riječima, moguća odluka Vašingtona o isporukama Ukrajini raketa “tomahavk” biće novi ozbiljna eskalacija napetosti.

– To će zahtijevati adekvatan odgovor Rusije – rekao je Peskov za ruske medije. Peskov je ukazao na pauzu u pregovorima o rješavanju ukrajinske krize i neizvjesnost njihovog nastavka.

– Kijev ne želi nastavak pregovora – rekao je portparol Kremlja i dodao da je stav Kijeva prema procesu pregovora apstraktan.

Govoreći o mogućnosti da se Kijevu isporuče nuklearne tehnologije on je rekao da se na Zapadu boje da i pomenu. Linker
– Hvala Bogu da je tako – dodao je on.

Peskov je, takođe, rekao da je očigledno da su Evropljani zauzeli krajnje agresivnu poziciju.

Nastavi čitati

Svijet

BLOKADA PARALISALA GLAS AMERIKE! Bez programa i uz OTPUŠTANJA ZAPOSLENIH

Američka vlada je u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca, obustavljene u sve informativne emisije Glasa Amerike.

Prvog dana finansijske blokade, Trampova administracija obustavila je sve informativne emisije Glasa Amerike i otpustila sve novinare. To se nije dogodilo tokom prethodnih blokada: bez saveznog finansiranja, mnogi bi nastavili da rade bez plate ili bi bili poslati na prinudni odmor, a plate bi im bile isplaćene naknadno.

Otpušteni novinari
Američka vlada je od srijede u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca u Senatu Kongresa, koji nije izglasao zakon o privremenom budžetskom finansiranju do 21. novembra. Demokrati i republikanci prebacuju jedni na druge odgovornost za blokadu. Demokrati su odbili da prihvate prijedlog republikanaca, zahtevajući odustajanje od smanjenja sredstava za zdravstvenu zaštitu siromašnijih Amerikanaca i srednje klase. Oko 750.000 službenika poslato je kućama, dok drugi, poput vojske i pripadnika Granične službe, rade bez plate, prenosi agencija Rojters. ijela kuća koristi finansijsku blokadu da maksimalno kazni političke protivnike, ističe Njujork Tajms: odmah u srijedu zaustavljeno je slanje milijardi dolara saveznim državama koje vode demokratski guverneri, uz najavu masovnih otpuštanja. Prvi potezi ukazuju na to da predsjednik Donald Tramp koristi blokadu kako bi ostvario svoj cilj, smanjenje budžeta i osveta političkim neprijateljima, piše NJT.

Postoje četiri moguća scenarija za okončanje blokade
Prva opcija je da nekoliko demokrata otkaže lojalnost. Tri demokratska poslanika glasala su u srijedu za republikanski prijedlog budžeta, ako im se pridruži još pet kolega, blokada bi mogla biti okončana. Republikanci insistiraju da se budžet odblokira pre bilo kakvih pregovora sa demokratama, prenosi NPR.
Druga mogućnost je da demokrate popuste. Kako blokada bude trajala, povećavaće se pritisak na demokrate da odustanu. Savezni službenici su ključno biračko tijelo demokrata, a upravo njima u blokadi preti gubitak posla i neisplaćene plate. Javnost bi mogla okriviti demokrate za štetu izazvanu blokadom, zbog prekida rada brojnih javnih servisa i gubitaka firmi koje sarađuju s vladom. Čak 65% birača je protiv blokade, prema novoj anketi Njujork Tajms, prenosi Jutarnji.
Treća opcija je da republikanci naprave ustupke. Moguće je da republikanci budu ti koji će popustiti, navodi BBC. Oni su i u prošlosti bili odgovorni za većinu blokada rada vlade, pa bi ih javnost i ovaj put mogla smatrati krivcima. Republikanska politika ima cilj da smanji ulogu države, manje socijalnih usluga, manje zaposlenih.
Četvrta mogućnost je da se blokada oduži. Poslednja blokada savezne vlade trajala je rekordnih 35 dana i završila se tek kada je američki vazdušni saobraćaj bio na ivici masovnih poremećaja. A ni tada nije bila potpuna blokada, jer je deo budžeta bio odobren. Ovog puta posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Ako se sadašnja blokada oduži, moguće je da će nezadovoljni birači kazniti obe partije na izborima naredne godine.

Nastavi čitati

Aktuelno