Connect with us

Politika

CIK o tvrdnjama opzicije u Srpskoj: Još je rano govoriti o krađi izbora

Peti je dan nakon izbora u BiH i na žalost zbog neizvršavanja zakonskih obaveza više od 1.000 biračkih odbora nije ispunilo propisane obaveze, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH.

– Riječ je o oko 16 odsto čime je Centralna izboran komisija bila spriječena da javnosti u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta javnosti prezentira rezultate sa skoro 1.000 izbornih mjesta. Zbog njihovog nerada veliki je teret pao na općinske i gradska izborne komisije – rekao je Arnautović.

Dodao je da je CIK izdao narednu pojedinim opštinskim i gradskim odborima.

– Birački odbori sa izbornih mjesta na koja se odnose naredbe nisu zakonito završili posao. Riječ je o pogrešno pakovanju izbornih materijala, pogrešno popunjavanju obrazaca. Tako smo na primjer imali slučaj da kandidat ima više glasova od njegove političke stranke, što je nemoguće ili ukupan broj važećih listića nije isti kao ukupan broj važećih glasova – dodao je Arnautović.

U CIK-u su prokomentarisali i tvrdnje opozicije u Republici Srpskoj koja optužuje za “izbornu krađu”.

– Što se tiče eventualnih, kako kažu iz opozicije ‘izbornih krađa’, napominjem da se brojanje vrši na biračkim mjestima od strane biračkih odbora. CIK u tom smislu nema odgovornost, ali bi imao ako ne bi ispitala sve navode i ako ne bi preduzeli sve zakonske radnje. Prije nego izvršimo provjere rano je govoriti da li je nešto tačno ili ne. Na nas ne smije uticati bilo kakva atmosfera. Mi moramo raditi na osnovu zakona bez obzira što uvažavamao zabrinutost – istakli su iz CIK-a.

Arnautović je ukazao i na činjenicu da su iz pojedinih biračkih odbora revnosno izvještavali stranke kojima članovi odbora pripadaju, a ne CIK-u.

– Kao nikad prije je do sada poseban značaj je dat ovoga puta edukaciji članova komisija. Međutim, razlog propusta nije u neznanju. Razlog za kašnjenje nije neupućenost članova izbornih odora, nego činjenica da su ih imenovali politički subjekti – smatra Arnautović i dodaje da je nekima bilo najbitnije da o rezultatima izvještavaju stranku koja ih je predložila, a ne gradsku ili općinsku izbornu jedinicu.

– Dok god politički subjekti budu imali monopol nad sastavom političkih odbora, imaćemo ovakvu situaciju – rekao je Arnautović.

Iz CIK-a dodaju da pojedine stranke imenuju članove biračkih odbora koji ne znaju razliku između Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarnu Skupštinu Bosne i Hercegovine.

Arnautović se osvrnuo i na prijedloge CIK-a vezane za tehnološko unapređenje izbornih procesa. Podsjetio je da je CIK još 2017. predlagao što bi se moglo poboljšati, ali da oni to ne mogu sami uvesti.

– Centralna izborna komisija nije zakonodavac. Mi ne možemo uvoditi nove tehnologije bez odluke parlamenta. On mora donijeti zakon – rekao je on i dodao da mi u ovom trenutku objavljujemo preliminarne rezultate.

– Sve dok je taj proces u toku nije dozvoljeno podnositi žalbe za ponovno brojanje ili prigovore – rekao je Arnautović.

Iz CIK-a su najavili da će biti i novčanog kažnjavanja za one koji su kršili pravila, te je moguća i zabrana rada od četiri godine.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

VELIKA SUMNJA U POZADINI AFERE “VIADUKT”: Plan moćnika koji je koštao milione?

Nema sumnje da su moćnici namjerno namjestili i izgubili sudski spor, i da će od Viadukta, kao i od Serdarova, veliki dio novca završiti u džepovima moćnika koji su odgovorni”, naveo je Vukanović

Nebojša Vukanović, lider “Liste za pravdu i red” i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske komentarisao je slučaj “Viaduct” i naplatu višemilionskog duga u ovoj arbitraži.

Vukanović je naveo da se samo u Republici Srpskoj može desiti da zbog korupcije, kriminala i zloupotreba, vlada izgubi više od 100 miliona KM bez kamata.

“Od tašna-mašna slovenačke firme Vijadukt bez radnika, koja ima samo poštansko sanduče, i da zbog toga niko ne odgovara, ne bude sankcionisan i pozvan na odgovornost.

Iako imaju mnogo veće budžete i lakše ni platili presudu, Vlada Švedske, Njemačke ili Austrije bi, pale a ministri i premijer bi bili pozvani na odgovornost, vjerovatno i uhapšeni, jer su ugrozili funkcionisanje države i društva, a kod nas se odgovorni, od (Milorada) Dodika, (Petra) Đokića do Željke Cvijanović, koja je kao premijer angažovala advokate u ovom predmetu, šepure se, rugaju naciji u lice i prebacuju na druge odgovornost”, istakao je Vukanović.

Mišljenja je da nema razlike, kako kaže, u pljački države, društva i naroda u slučaju Viaduct, kao sa Serdarovim, davanjem pa otkupom koncesije za hidroelektranu Mrsovo ili rudnik uglja u Ugljeviku.

Gdje je do sada Republika Srpska izgubila više od 120 miliona maraka, a samo kod nas je moguće da se zbog prirodnog bogatstva i resursa gubi ogroman novac umjesto da se društvo razvija.

Nema sumnje da su moćnici namjerno namjestili i izgubili sudski spor, i da će od Viadukta, kao i od Serdarova, veliki dio novca završiti u džepovima moćnika koji su odgovorni”, naveo je Vukanović.

Između ostalog je poručio i to da je veoma čudno da narod na sve ovo šuti.

“Najčudnije je kako narod šuti i nijemo posmatra samouništenje, postaje saučesnik svoje propasti, i kako nema pokušaja otpora, osim nekolicine medija i opozicije, da se pokuša suprotstaviti i zaustaviti potpuno uništenje Republike Srpske, u koje nas ludaci na vrhu režima vode”, zaključio je Vukanović.

Nastavi čitati

Politika

DODIK SPREMAN NA SVE: Otkrio šta slijedi ako mu zabrane ulazak u izbornu trku

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da će biti premijer ako mu, hipotetički, zabrane kandidaturu na opštim izborima sljedeće godine.

“Tačno je da su stvari neizvjesne. Jer, oni meni mogu da zabrane kandidaturu putem CIK-a. Hipotetički govorim sada, eto i da mi zabrane kandidaturu, biće kandidat neko drugi u ime vladajuće koalicije i pobijediće. I onda ću ja biti premijer”, rekao je Dodik.

Ne mogu mu, kako je dodao, zabraniti da bude premijer, a za njih je to opasnije nego da je predsjednik.

“Ponavljam, govorim hipotetički. Tačno je i da su nam uzurpirali pravo na izbore za parlament Srpske i predsjednika kao i lokalne izbore na teritoriji Srpske. Šta CIK ima s tim? Predviđeno je da u CIK-u ne može biti prethodno politički aktivna osoba pa su imenovali zvaničnika PDP-a. Sve je moglo dok je tu bio taj Marfi. Ali, vidjećemo kako će to dalje izgledati. Nisam baš siguran da će muslimani i dalje dobijati sve što traže. Možda im je najbolje da se okrenu dogovoru s nama. Imaju još vremena, ali u jednom trenutku će možda biti kasno pa mi nećemo htjeti da razgovaramo”, rekao je Dodik za “Glas Srpske”.

Nastavi čitati

Politika

OPET NA ČEKANJU: O smjenama Špirića, Košarca i Amidžića tek na kraju sjednice

Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda, zakazao je sjednicu za 24. april, a kao i prethodnih nekoliko puta, tačke koje se odnose na njegovu i smjenu Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, stavio je kao posljednje.

Ako budu slijedili praksu sa posljednjih nekoliko zasjedanja, delegati koji dolaze iz SNSD-a će, kada na kraju sjednice na dnevni red dođu tačke o smjenama, vrlo vjerovatno napustiti zasjedanje.

U tom slučaju Dom naroda će ostati bez kvoruma, i od smjena, kao ni prethodnih nekoliko puta, neće biti ništa.

Ipak, moguće je da sjednica Doma naroda bude prekinuta i prije toga s obzirom na to da se na dnevnom redu nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje je u proceduru uputio HDZ. Upravo zbog ove tačke dnevnog reda, Klub Bošnjaka na posljednjoj sjednici napustio je salu, i na taj način “srušio” kvorum za rad, a nakon čega je sjednica prekinuta.

Na dnevnom redu sjednice Doma nalazi se čak 56 tačaka dnevnog reda, što je čini jednom od najobimnijih, a osim toga, u okviru jedne tačke nalazi se čak 73 izvještaja raznih institucija na nivou BiH, a koji se uglavnom odnose na 2023. godinu.

Kada je riječ o zakonima, delegati će, ukoliko sjednica ne bude prekinuta na početku, osim Izbornog zakona, razmatrati i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, zatim izmjene Zakona o službi u oružanim snagama BiH te Zakon o finansiranju političkih stranaka.

Takođe, na dnevnom redu se nalaze i izmjene Zakona o administrativnim taksama te dopune Zakona o PDV-u, ali i izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH.

Delegati Doma naroda će razmatrati i dopune Krivičnog zakona BiH te izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno