Connect with us

Svijet

KO JE NOVA ŠEFICA OBAVJEŠTAJNIH SLUŽBI SAD-a? U Moskvi je zovu “ruskim agentom”

Odluka novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da za buduću šeficu tajnih službi imenuje Tulsi Gabard izazvala je uzbunu među zvaničnicima za nacionalnu bezbjednost, piše The New York Times.

„To je najgore imenovanje u istoriji,“ izjavio je za CNN Džon Bolton, bivši ambasador pri UN-u u mandatu Džordža Buša.

Bivša demokratska poslanica i kandidatkinja za predsjedničku nominaciju demokrata podržala je Donalda Trampa i prije mjesec dana prešla republikancima. Imenovana je za šeficu Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, osnovanog poslije napada 11. septembra 2001. da bi koordinisao 18 obavještajnih agencija, a njegov šef je predsjednikov glavni obavještajni savjetnik. Ako Kongres potvrdi imenovanje, Tulsi Gabard (43) će imati nadzor nad CIA, FBI, NSA i drugim agencijama, prenosi Jutarnji.

Kritike zbog stavova i neiskustva
Najviše je kritikuju zbog nedostatka iskustva i preuzimanja stavova ruske propagande: ruski mediji u šali je nazivaju „ruskom agenticom“. Međutim, nisu se pojavili dokazi da je na bilo koji način sarađivala s ruskim službama, navodi NYT.

„Ne samo da je loše pripremljena i nekvalifikovana za tu funkciju nego širi teorije zavjere i podilazi diktatorima poput Bašara al-Asada i Vladimira Putina,“ izjavila je Abigejl Spanberger, članica Obavještajnog odbora Predstavničkog doma.

Tulsi Gabard je sa 21 godinom izabrana kao demokratska zastupnica na Havajima. Na početku se zalagala protiv pobačaja i istopolnih brakova, ali je kasnije promijenila stav. Pridružila se Nacionalnoj gardi Havaja 2003. i služila u Iraku 2004. i 2005. kao pripadnica medicinske jedinice. Bila je zastupnica Havaja u Kongresu od 2013. do 2021. godine. Bernija Sandersa je podržala 2016, suprotstavljajući se kandidaturi Hilari Klinton.

Kontroverze zbog stavova o Rusiji i Ukrajini
Ušla je u trku za demokratskog predsjedničkog kandidata 2020. godine, zalagala se za javno zdravstvo, besplatno obrazovanje i kontrolu naoružanja. Demokratsku stranku napustila je 2022, počela sarađivati sa Fox News-om i tu je zauzela proruske stavove, između ostalog u emisijama Takera Karlsona.

Za preveliku bliskost Rusiji kritikovali su je još 2019. godine, a napadali su je i zbog podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu, s kojim se susrela 2017. Tada je optužila SAD da podržava tamošnje teroriste, prenosi NYT.

Na dan kada je počeo rat u Ukrajini, na društvenim mrežama je napisala da se rat mogao spriječiti da su SAD i zapadni saveznici prepoznali „legitimnu zabrinutost“ Rusije zbog težnje Ukrajine ka NATO-u.

Sljedećeg mjeseca tvrdila je da je „nepobitna činjenica“ da SAD u Ukrajini finansira 20 do 30 laboratorija sposobnih za širenje smrtonosnih patogena. Time je potvrdila jedno od glavnih opravdanja ruske propagande: tvrdnju da SAD u Ukrajini finansira biolaboratorije za stvaranje biološkog oružja.

Tulsi Gabard je kasnije tvrdila da nije optuživala SAD ili Ukrajinu, već da je samo izrazila zabrinutost zbog sigurnosti laboratorija. No, mnogi su zapamtili njeno ponavljanje ruskih propagandnih narativa, prenosi AP. Zbog toga su je hvalili na ruskoj državnoj televiziji.

Podrška Trampu i strahovi analitičara
Zapadni analitičari strahuju da bi, kao šefica obavještajnih službi, mogla favorizovati Rusiju i ugroziti obavještajne veze sa saveznicima.

Senatorka Elizabet Voren postavila je pitanje: „Želimo li zaista da sve tajne SAD-a drži osoba koja očito radi u korist Putina?“

Ruth Ben-Giat, profesorica istorije na Univerzitetu u Njujorku, izjavila je da nominacija Tulsi Gabard šalje svijetu signal da će SAD pod Trampom biti saveznik Kremlja, a ne protivnik.

Related Topics:

Svijet

ALBANCI NAPRAVILI HAOS U ŠTUTGARTU ZBOG PRESUDE VOĐAMA OVK: Sukobili se sa njemačkim specijalcima (Video)

Dok su masovna okupljanja albanske dijaspore u Minhenu i Kelnu protekla mirno, protesti u Štutgartu povodom presude liderima bivše OVK prerasli su u nemire u kojima su morale da intervenišu njemačke specijalne jedinice.

Hiljade Albanaca preplavile su velike gradove širom Njemačke kako bi protestovale zbog odluke Specijalnog suda protiv lidera OVK.

Dok su u pojedinim gradovima, poput Kelna i Minhena, protesti protekli bez ijednog incidenta, isto se ne može reći i za Štutgart.

Izvori portala IndeksOnline sa lica mjesta navode da je na protestu bila neophodna intervencija specijalnih jedinica njemačke policije. To je rezultiralo hapšenjem nekoliko demonstranata.

U nastavku pogledajte snimke:

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a

Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.

Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.

Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procjena rezultata.

Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pre dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.

Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedjelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.

CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.

Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.

Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.

Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.

Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.

Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.

Nikad niža podrška nekom kancelaru
“S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična” za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.

“U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabilježili za jednog aktuelnog kancelara”, rekao je.

Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Njemačka trpi poremećaje na svjetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.

Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proljeće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 evra po litru u subotu u podne.

Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.

Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je “lošom šalom” i pokušajem “uticaja na ljude u posljednjem trenutku”.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U AUSTRALIJI: Dijete pronađeno mrtvo u automobilu, dvoje djece i žena u kritičnom stanju

Jedno dijete je pronađeno mrtvo, dok se dvoje djece i žena bore za život nakon napada nožem u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels.

Hitne službe pozvane su u nedjelju poslijepodne u ulicu Varata Roud (Waratah Road) u mjestu Veli Hajts (Valley Heights), na području Plavih planina.

Po dolasku na mjesto događaja, u automobilu su pronađeni žena i troje djece sa ubodnim ranama. Jedno dijete je preminulo, dok su dvoje djece i žena prevezeni u bolnicu u kritičnom stanju.

Građani prvi pomogli
Prema navodima policije, nekoliko prolaznika prvo je priteklo u pomoć povrijeđenima i pozvalo hitnu pomoć.

Dvoje preživjele djece, za koje se vjeruje da su mlađa od pet godina, prevezeno je u Dječiju bolnicu Vestmid (Westmead).

Žena u četrdesetim godinama prevezena je u bolnicu Vestmid. Njihovo stanje opisano je kao kritično, prenosi Avaz.

Istraga u tok
Policija je obezbijedila mjesto događaja i pokrenula istragu kako bi utvrdila šta se dogodilo.

Za sada nema informacija o okolnostima koje su prethodile napadu.

Policija je saopštila da u ovoj fazi istrage ne traga ni za jednom drugom osobom povezanom sa slučajem.

Istražitelji su pozvali građane koji imaju bilo kakve informacije o događaju, kao i snimke sa mobilnih telefona ili kamera iz vozila, da im se jave.

Nastavi čitati

Aktuelno