Еstonija, zemlja sa malo više od milion stanovnika, spremna je da evakuiše cijelu svoju populaciju u inostranstvo ako izbije rat. To je rekao novi komandant estonskih odbrambenih snaga general-major Andrus Merilo na seminaru organizovanom u Talinu.

“Moramo biti spremni da evakuišemo ljude van opasne zone, a u najgorem slučaju, opasna zona pokriva cijelu Еstoniju. (U tom slučaju) važni su nam pomorski, kopneni i vazdušni saobraćaj, rekao je Merilo u Talinu.

Prema njegovim riječima, u slučaju rata, estonska vojska počinje da uništava sopstvene gradove, jer sprječava ili bar otežava napredovanje neprijatelja koji napada Еstoniju. Prema Merilu, kada Rusija ide u rat, ona uvijek ima za cilj osvajanje kopnenih područja.

Merilo je rekao da odbrambene snage Еstonije ne žele da otkriju sve detalje u vezi sa planovima koje imaju za svoje gradove u slučaju rata.

“Ako neko vjeruje da nećemo početi ratove iz Narve, vara se. Ako bude potrebno, estonska vojska će sama početi da uništava estonske gradove. Na primjer, u Narvi morate biti spremni na to da su gradska infrastruktura i ulice učinjene neprohodnim za protivnika”, rekao je Merilo.

On je dodao da ne žele o tome da pričaju na sva zvona, ali da je u ratnoj situaciji veoma važno da infrastruktura može da se iskoristi da spriječi kretanje neprijatelja.

Merilo je istakao da će vojska raznijeti mostove i zgrade ukoliko to bude potrebno. On je ispričao kako se u Finskoj decenijama planira infrastruktura sa idejom da se po potrebi može i dignuti u vazduh.

Na primjer, Merilo je na seminaru zauzeo vijadukt Kanama, u opštini Saku kod Talina, čije je dizanje u vazduh prije nekoliko nedjelja dalo odbrambenim snagama Еstonije uvježbavanje u uništavanju infrastrukture. Za eksploziju je utrošeno 60 kilograma TNT-a. Biće izgrađen novi koji će zamijeniti stari vijadukt, koji takođe bolje odgovara potrebama vojske.

Prema Andrusu Merilu, po mnogo čemu je član tri NATO-a zapravo čak i važniji od člana pet, koji pokreće zajedničku odbranu NATO-a, jer prema članu tri sve zemlje moraju imati nezavisne odbrambene sposobnosti kojima mogu doprineti zajedničkoj odbrani.

Prema Merilovom mišljenju, Еstonija se sada nalazi u situaciji u kojoj je u toku vojna eskalacija (širenje) i gdje bi napad na Еstoniju mogao postati vjerovatnija opcija nego što je sada.

“Napad na Еstoniju može da se pretvori u realniju mogućnosti nego što je to bio ikada tokom naše nezavisne istorije. Htjeli mi to ili ne, ako izbije rat između NATO-a i Rusije, zbog našeg geografskog položaja, borbena dejstva će početi i na našim prostorima. Еstonija je pogranična zemlja. Ako počne rat, ionako ćemo izgubiti jedno ili drugo – ljude, infrastrukturu, teritoriju”, rekao je on.

Prema Merilovom mišljenju, lakše je zamijeniti vojne elemente, ali i ljude, nego infrastrukturu kao što su putevi, mostovi, luke i željezničke veze. Merilo je takođe rekao da se “Baltički zid” koji se sada gradi ne može porediti sa Mažino linijom tokom Drugog svjetskog rata.

“Prije se radi o širokim tehničkim mogućnostima koje neprijatelju mogu otežati kretanje. Puteve koji se trenutno grade vojska želi da uništi malo po malo tokom rata. Dakle, mora se naći balans između potreba rata i mirnodopskih potreba”, dodao je on.

General-major Andrus Merilo govorio je u Talinu na seminaru za estonske graditelje infrastrukture. Njegova otvorenost iznenadila je mnoge u Еstoniji. Mnogi su se takođe pitali da li bi svi estonski civili zaista mogli da budu prebačeni u strane zemlje i, na primjer, u susjednu Finsku?

U Еstoniji živi više od milion ljudi. U Еstoniji ne postoje velika i moderna skloništa od bombi otvorena za sve civile, a ona u ovom trenutku ne namjerava da ih gradi, tako da je bjekstvo jedini način da se civilno stanovništvo skloni od rata.

Finska bi bila najlogičnija zemlja u koju treba pobjeći, pošto Еstonija ima bliske brodske veze sa Finskom.

Pruga The Rail Baltic koja prelazi preko Baltika mogla bi da transportuje civile u centralnu Еvropu, ali neće biti završena prije naredne decenije.