Brojna zakonska rješenja, zbog kojih su se lomila koplja između pozicije i opozicije u najvišem zakonodavnom tijelu Republike Srpske, ostala su mrtvo slovo na papiru.

Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojen u februaru, još je na snazi, a iste te “vanustavne” institucije u Republici Srpskoj rade šta im se god prohtije, što dokazuju brojne akcije koje su, pod dirigentskom palicom Tužilaštva i Suda BiH, izveli policajci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Istovremeno, Regionalna kancelarija SIPA u banjalučkom naselju Rebrovac, udaljena manje od deset minuta vožnje od sjedišta Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), a koja je ovu agenciju proglasila vanustavnom, i danas, nepunih pet mjeseci kasnije, radi punim kapacitetom.

Tog, 27. februara, u parlamentu BiH je usvojen i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, ali ni to zakonsko rješenje nije u praksi donijelo ništa novo.

Uostalom, baš kao i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, jer VSTS Republike Srpske, čije je formiranje planirano, još nije dobio ni svoje obrise, a istovremeno VSTS BiH redovno imenuje sudije i tužioce u Republici Srpskoj.

Vratimo li se nekoliko godina unazad, sjetićemo se da je parlament Republike Srpske izglasao i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, na sjednici održanoj 20. oktobra 2021, ali agencija za lijekove u Srpskoj ni gotovo četiri godine kasnije nije ugledala svjetlo dana.

Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, podsjeća da se aktuelni ministar Alen Šeranić našao na američkim sankcijama zbog usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, a agencija nije proradila. Stanić, pritom, podsjeća da je Republika Srpska imala svoju agenciju za lijekove, a kako dodaje, ista politika, koja ju je utopila na nivo BiH, sjetila se da je vraća, što je odmah osuđeno na propast.

“Druga stvar, sama agencija za lijekove, bez granične i carinske službe, nema nikakvu funkciju. Jer, kako će lijekovi proći granicu? Prema mom mišljenju, oni koji su tu nadležnost prenosili, trebali su da misle o tome da ju je mnogo lakše prenijeti, nego vratiti. To nije jedini slučaj. Postoji hrpa zakona koje je Narodna skupština donijela i bojim se da inflacija donošenja tih zakona, koji se ne sprovode, derogira NS RS”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Nebojša Vukanović, član Zakonodavnog odbora u NS RS, ističe da zakoni koje usvaja NS RS služe za trgovinu, te ocjenjuje da se Milorad Dodik, lider SNSD-a, “poigrava skupštinom da bi slao poruke međunarodnoj zajednici”.

“Postali smo predmet podsmijeha, svi nam se rugaju i smiju zbog toga što radimo, ali, nažalost, dok god se građani ne pobune, neće nam biti drugačije”, rekao je Vukanović za “Nezavisne novine”.

Novinar iz Banjaluke Đorđe Vujatović kaže da ti zakoni nisu usvajani da bi se poštovali, nego da podignu političke tenzije i izazovu reakciju, prije svega bošnjačkih političara i međunarodne zajednice.

“Aktuelna vlast je ionako iznad svih zakona. U zemlji u kojoj odgovornost u javnom sistemu ne postoji, postalo je, nažalost, normalno da se zakoni ne poštuju. Uobičajena je to praksa, jer je stvoren politički sistem gdje je riječ jednog čovjeka zakon, a institucije postoje samo forme radi. Dakle, ne radi se ovdje o državničkoj politici i uspostavljanju pravnog sistema, nego o političkoj pijaci. Na toj pijaci, vaga nacionalnog interesa se mjeri šupljim tegovima ispraznih skupštinskih govora i aplauza velikom vođi, a prava vrijednost je u ličnom dobitku nekolicine osoba na vrhu”, kaže Vujatović.

Prema njegovim riječima, s obzirom na čestu praksu da ni formalni predlagači, pa čak i ovi koji usvajaju zakone i zaključke dobiju radne materijale neposredno prije sjednice, onda ne treba da čudi što se to ne poštuje.

“Tako su devalvirani građani, javnost, institucije i u konačnici Republika Srpska. To je igra prava i demokratije da bi se zamaskirala autoritarna vlast. Ne znam da li su jadniji građani koji stvarno vjeruju u to ili predstavnici stranaka koji promovišu te zakone, a za nekoliko dana brane gaženje tih istih zakona”, rekao je Vujatović za “Nezavisne novine”.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je Srni da bez zalaganja Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ BiH ne bi se završilo političko-pravno nasilje prema rukovodstvu Republike Srpske.

Špirić smatra da je direktor OBA Almir DŽuvo pokazao državničko ponašanje kada je nedavno odvezao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Tužilaštvo BiH.

– Mislim da je OBA radila samo svoj zadatak i da je DŽuvo pokazao državničko ponašanje. Daj Bože da su i drugi bili na nivou takvog ponašanja kao što to ispoljava direktor OBA mi ne bismo ni prošli ovu fazu političko–pravnog nasilja prema predsjedniku Republike Srpske i rukovodstvu Srpske – rekao je Špirić.

On je napomenuo da će parlamentarna Komisija za nadzor nad radom OBA danas raspravljati o tome.

Razgovori o Nešićevom povratku na poziciju ministra bezbjednosti BiH vode se prvenstveno na relaciji SNSD-HDZ BiH.

U političkim kuloarima Savjeta ministara Bosne i Hercegovine sve se glasnije govori o mogućnostima povratka Nenada Nešića na poziciju ministra bezbjednosti BiH, potvrđeno je Raportu iz veoma pouzdanih izvora bliskim Ministarstvu bezbjednosti BiH.

‘Razgovori o Nešićevom povratku na poziciju ministra bezbjednosti BiH vode se prvenstveno na relaciji SNSD-HDZ BiH.

O tome se govori i u Ministarstvu bezbjednosti BiH, naročito među Nešićevim nekada bliskim saradnicima. Sigurno je da je i Nešić upoznat s time kao i da su s njim ostvareni kontakti o toj temi.

Za sada je sve na nivou opcije za koju se traži prije svega pravno uporište”, kaže Raportov izvor.

Traže pravno uporište

Iako je poznato da je Nešić u januaru podnio ostavku na poziciju ministra bezbjednosti BiH, te da ga je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH smijenio s te funkcije, naši izvori kažu da se u činjenici da Nešićevu smjenu nikada nije potvrdio Dom naroda PS BiH, što znači da ga faktički Parlament BiH nije smijenio, traži mogućnost prevazilaženja pravnih prepreka za njegov povratak.

‘Ide se dotle da se razmatraju opcije da se Nešić vrati u ministarsku fotelju bez da o tome glasa Predstavnički dom PS BiH, jer ta odluka formalno-pravno nikada nije stupila na snagu, niti je objavljena u Službenom listu BiH zato što njegovu smjenu nije potvrdio Dom naroda PS BiH”, kažu Raportovi sagovornici upućeni u tok razgovora koji je vođen o mogućnostima za sada “teoretskog” Nešićevog povratka.

Podsjećamo, Nenad Nešić je zbog sumnji u korupciju dok je bio direktor Javnog preduzeća Putevi Republike Srpskr uhapšen u decembru prošle godine.

Ostavku na poziciju ministra bezbjednosti BiH podnio je 23. januara ove godine i to isti dan kada ga je nakon toga smijenio Predstavnički dom PS BiH.

Borjana Krišto, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, prihvatila je Nešićevu ostavku 28. januara i razriješila ga dužnosti, kako je navela, “na njegov zahtjev”.

Upravo ovako formulisanim razrješenjem Nešića od dužnosti, kako tvrde naši izvori, u stvari je otklonjena prva prepreka sa stanovišta pravne procedure za to da Krišto ponovo predloži Nešića za ministra bezbjednosti.

Podrška dijela međunarodne zajednice

Jer, njegova ostavka, bez obzira što je on u to vrijeme bio u pritvoru kao osumnjičenik, nije bila rezultat sudske presude, zabrane obavljanja javnih funkcija niti formalno utvrđenih kršenja zakona, što bi da je tako bilo, sada u startu bila prepreka za takve i ideje.

Priča o Nešićevom povratku, kažu naši izvori, naišla je i na “plodno tlo” u dijelu međunarodne zajednice u BiH koja uprkos optužbama s kojima je Nešić suočen, njegov povratak kažu gleda kroz prizmu njegove ranije kooperativnosti, prvenstveno s Evropskom unijom na trasiranju evropskog puta BiH i u svjetlu sporazuma s Europolom, Frontexom i zakonima o graničnoj kontroli, strancima, sprečavanju pranja novca, a koji su potpisani ili doneseni u vrijeme dok je Nešić bio ministar.

Za sada nema nikakve zvanične potvrde da će u skorije vrijeme biti načinjen konkretan korak, odnosno prijedlog Borjane Krišto da Nešić ponovo bude imenovan za ministra bezbjednosti BiH.

Probni balon

No, Raportovi sagovornici tvrde, da koliko god to zvučalo apsurdno, SNSD u ovom trenutku želi Nešića , kao svog koalicionog partnera izvaditi kao “keca iz rukava” u aktuelnoj krizi i njihovo viđenje “rješenja” te krize kroz djelovanje ministra koji bi bio dio vladajuće koalicije, ali koji nosi imidž iz prošlosti “umjerenog nacionaliste” i “konstruktivnog i proevropskog lica” .

Inače, Nešić je iz pritvora izašao 17. maja ove godine, a ubrzo nakon toga imenovan je na poziciju zamjenika direktora Civilne zaštite Republike Srpske.

Nije isključeno da je to njegovo imenovanje u Republici Srpskoj bio “probni balon” za ono što bi tek trebalo uslijediti, a o čemu se, kako smo već naveli, sve glasnije priča – opciji da se Nešić vrati u fotelju ministra bezbjednosti.

Na koncu, u zemlji u kojoj se Darko Ćulum, direktor SIPA-e, nesmetano vratio u direktorsku fotelju, nakon što se četiri mjeseca odmetnuo i izbivao s posla, nije nemoguće da priča o Nešićevom povratku postane i realnost.