Svijet
NAJVEĆE JEZERO NA SVIJETU UBRZANO NESTAJE: Naučnici konačno znaju zašto se to događa

Na prostoru Kaspijskog jezera, gdje je nekada bujao život, ostali su samo postapokaliptični prizori.
Na plaži nadomak azerbejdžanske prestonice Bakua, dvije napuštene ljuljaške su se njihale na vjetru. Postavljene su da budu na obali Kaspijskog jezera, ali su danas samo simbol onoga što je tu nekada postojalo, prenosi Skaj njuz.
Prije manje od 20 godina tu se nalazilo najveće jezero na svijetu koje se zbog toga naziva i Kaspijskim morem. Predstavljalo je žilu kucavicu za pet zemalja koje ga okružuju.
Međutim, jezero se smanjuje, a na zemljištu u Nacionalnom parku Abšeron, obala je sada udaljena svega 200 metara.
“Ovde smo prvi put kao deca otkrivali šta je biodiverzitet, prvi put smo vidjeli zmije. Viđali smo kornjače, različite vrste ptica, a igrali smo se i sa pijeskom. Danas se čini kada da smo na nekoj potpuno drugoj zemlji”, rekla je mještanka Elana Alizade.
Naučnici tek sada počinju da shvataju zašto se Kaspijsko jezero smanjuje.
Vodostaj, koji je ispod nivoa mora, uvijek se mijenjao, ali od 1996. kontinuirano opada. Utvrđeno je i da od 2006. godine sve brže opada.
To je, naravno, uticalo na čitavu okolinu. Ribolov je ugrožen, kao i poljoprivreda zbog sve slanije vode, a kaspijskim fokama prijeti izumiranje. Prije petnaestak godina su na ostrvu Durnev naučnici izbrojali oko 25.000 jedinki, a već do proleća 2020. nisu vidjeli nijednu.
Procjenjuje se da bi do 2100. godine nivoi vode Kaspijskog jezera mogli da padnu za 9 ili čak 18 metara.
“Ovo je mnogo više od krize životne sredine, ovo je humanitarna kriza”, upozorila je Inger Andersen, direktorka programa UN za životnu sredinu (UNEP), tokom klimatskog samita COP29 u Bakuu.
“Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, uključujući smanjenje emisija štetnih gasova na svjetskom nivou, oko 5 miliona ljudi bi moglo da bude raseljeno iz ove oblasti do sredine ovog vijeka”, poručila je.
Sve donedavno su naučnici bili zbunjeni zašto vodostaj opada tako brzo. Sada uspijevaju da uoče tragove klimatskih promjena.
Više temperature vazduha i promjene u vjetrovima su krivi za ispravanje vode.
Kaspijsko jezero je već pod pritiskom zbog poljoprivrednih aktivnosti, rasta populacije i 14.000 brana na okolnim rekama, uključujući i Volgu, koja jezeru doprema 80 odsto njegove vode.
More je čak dom i nečemu što doprinosi i sopstvenom uništenju.
Kaspijsko more leži na još jednom ključnom prostoru ovog regiona – rezervama nafte i gasa. Crpljenje ovih sirovina čini 60 odsto budžeta Azerbejdžana.
Sky's @SeabrookClimate investigates how the largest inland body of water in the world, the Caspian Sea in Azerbaijan, is disappearing after various studies project by 2100, water levels could plummet by between 9 and 18 metres.
Read more: https://t.co/qnrCCQDlHn pic.twitter.com/8mhJMlTzvV
— Sky News (@SkyNews) November 24, 2024
Međutim, bušenja zagađuju vodu, a njihovo sagorijevanje pojačava intenzitet klimatskih promjena.
Na pitanje da li prihvatanje fosilnih goriva doprinosi problemu, zamjenica ministra ekologije Umajra Tagijeva je rekla: “Problem je globalan”.
Mještani ne znaju da li da pomjeraju infrastrukturu, poput pomenutih ljuljaški, bliže vodi zašto što se ona stalno pomjera.
Tokom rezervama nafte i gasa lideri pet zemalja koje izlaze na Kaspijsko jezero su se složili da zajedno rade na očuvanju resursa, a istakli su da je smanjenje emisija gasova “apsolutno neophodno”.
Svijet
GEOPOLITIČKA TEMPIRANA BOMBA: Kako bi rat Izraela i Irana mogao uzdrmati svijet

Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.
Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.
Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.
Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.
U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.
Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.
SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.
Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.
Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.
Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.
Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.
Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.
Svijet
NOVA FAZA SUKOBA: Iran prijeti napadima na američke baze

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat s planovima vojne komande.
„Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana“, rekao je izvor agencije.
Fars je takođe danas objavio, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.
„Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija će biti veoma bolna i za žaljenje za agresore“, rekao je Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.
Svijet
EVAKUACIJA NIJE MOGUĆA: Hrvatski konzul i supruga povrijeđeni u napadu na Tel Aviv

Iran i Izrael u subotu su nastavili međusobno da se napadaju projektilima, nakon što je Izrael pokrenuo svoju najveću vazdušnu ofanzivu ikada.
Na meti je i Tel Aviv, gdje je pogođena zgrada u kojoj živi hrvatski konzul.
Da je stanje u Izraelu ozbiljno, potvrdila je za 24sata.hr ambasadorka Hrvatske u toj zemlji, Vesela Mrđen Korać.
„Ima nekoliko mrtvih i desetine ranjenih iz noćašnjih napada. Konzul i supruga su zadobili lakše povrede, a zgrada u kojoj žive je jako oštećena“, kazala je hrvatska ambasadorka.
Dodala je kako evakuacija još uvijek nije moguća jer je vazdušni saobraćaj zatvoren, a napadi su učestali.
-
Banjaluka2 dana ago
“MUZIČKI SPEKTAKL” DOŽIVIO POTPUNI FIJASKO: Na svečanom otvaranju Plazma sportskih igara mladih u Banjaluci, Džinović pjevao POLUPRAZNOM PROSTORU
-
Hronika3 dana ago
PRONAĐENO TIJELO NESTALE DJEVOJKE IZ SRPCA! Obistinile se crne slutnje
-
Politika2 dana ago
JOŠ JEDNA LAŽ ZA KOJU NIKO NEĆE ODGOVARATI: Kako se u SNSD “kuhinji” prave afere ni iz ničega?
-
Politika3 dana ago
OPET FALI PARA! Amidžić “Uvesti akcize i na električne cigare”
-
Politika2 dana ago
Dodik u svom stilu: Neka donose presude kakve hoće, imam ozbiljnijeg posla u Srpskoj!
-
Politika3 dana ago
GrO PDP BANJALUKA “Stanivuković se nikome ne pravda, a posebno ne onima koji su ovu zemlju URUŠILI DO TEMELJA”
-
Politika1 dan ago
TUŽILAŠTVO ODGOVORILO NINKOVIĆU “Radimo na četiri predmeta gdje je on prijavljen”
-
Region2 dana ago
NEVJEROVATNO! Donijeli pečeno prase u školu “da poprave ocjene”