Connect with us

Svijet

UKRAJINA U NAJTEŽOJ SITUACIJI OD POČETKA RATA: Sprema se za najgore

Sudeći po vijestima koje stižu posljednjih dana, Ukrajina proživljava svoje najteže dane od početka rata krajem februara 2022. godine.

Već sedmicama, ruske snage dramatično intenziviraju ne samo vazdušne napade na kritičnu infrastrukturu, već i agresivno napreduju na ključnoj liniji fronta na istoku zemlje.

Rusi najbrže napreduju od početka rata
Osim toga, ruska vojska, pojačana sjevernokorejskim trupama, polako potiskuje elitne ukrajinske brigade iz ruske oblasti Kursk, u koju su Ukrajinci upali krajem avgusta i osvojili više od 100 naselja. Prema posljednjim procjenama, Rusi su potisnuli ukrajinsku vojsku sa oko 40 odsto teritorije koju su ukrajinske snage zauzele od avgusta u Kursku.

Ali vjerovatno najveći problem je nezaustavljivo napredovanje Rusije u Kursku. Prema procjenama zapadnih analitičara, Rusi nisu tolikom brzinom napredovali na frontu od početka rata.

Osim toga, ruske snage izvele su sinoć najveći napad dronom na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu. Prema navodima Ukrajinaca, oni su lansirali 188 dronova, od kojih je značajan broj pogodio svoje mete i izazvao velike probleme u snabdijevanju električnom energijom.

U međuvremenu se pojavio ozbiljan problem sa minobacačkim granatama ukrajinske proizvodnje, koje masovno propadaju na liniji fronta. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane pokrenulo je istragu. To je veoma važno oružje, jer ukrajinske snage često koriste minobacače da zaustave napade ruske pješadije.

Tramp stiže u Bijelu kuću
Većina zapadnih analitičara se slaže da dramatična eskalacija rata ima veze sa promjenom vlasti u Americi. Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi da istjera Ukrajince iz Kurska i zauzme što više teritorije prije nego što Donald Tramp uđe u Bijelu kuću. Time bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore, na koje će, vjeruje se, Tramp pokušati da privoli Ukrajinu i Rusiju.

Ali s obzirom na Trampovu nepredvidivost, ukrajinska vojska se priprema za najgore, rekao je za Al Džaziru general-potpukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

Tramp je obećao da će okončati rusko-ukrajinski rat za 24 sata, ne objašnjavajući detalje i indirektno zaprijetio da će obustaviti vojnu pomoć Kijevu ako ne započne mirovne pregovore sa Moskvom.

“Spremamo se za najgori mogući scenario”
Spremamo se za najgori mogući scenario, kada Tramp zaustavi sve isporuke – rekao je Romanenko.

Trampov “mirovni plan” ostaje nejasan, ali posmatrači kažu da najvjerovatnije uključuje ustupanje neke ili cijele teritorije koju je okupirala Rusija, skoro 19 odsto teritorije Ukrajine, u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje fronta.

Tramp je takođe rekao da će poslati napredno oružje u Kijev ako Moskva ne pristane na mirovne pregovore. Ali od njega je teško očekivati nešto konkretno, ističe Romanenko: “Očekivanja postoje, ali to je kao da se razgovara sa vjetrom”.

Njegove riječi je ponovio i saradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je pod uslovom anonimnosti razgovarao za Al Džaziru: “Za razliku od drugih predsjednika, Tramp može da mijenja svoje odluke u zavisnosti od toga na koju nogu ujutru ustane”.

Prišli smo njegovim saradnicima sa planom koji bi mogao da koristi nama i Zapadu i njemu se dopao – rekao je ukrajinski zvaničnik, misleći na prijedlog koji je Zelenski iznio Trampu tokom njihovog sastanka u Njujorku u septembru.

Plan predviđa zamjenu dijela američkih trupa stacioniranih u Evropi ukrajinskim i dijeljenje ukrajinskih resursa sa zapadnim partnerima.

Sve više Ukrajinaca želi mirovni sporazum, sve manje želi borbu do kraja
U međuvremenu, ukrajinska javnost se polako okreće ka mirovnom sporazumu sa Rusijom. Prema anketi Galupa objavljenoj 19. novembra, 52 odsto Ukrajinaca bi voljelo da se rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to znači teritorijalne ustupke.

Samo 38 odsto ispitanika želi da se Kijev “bori do pobjede”, što je dramatičan pad sa 73 odsto 2022. godine.

Sada želimo mir, a ne pobjedu. Ne želim da izgubim nikoga od svoje porodice. I ja sam stara da se svake noći budim sa sirenama za vazdušni napad – rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak poginuo na frontu u septembru 2023.

Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima sa Trampom “profit”.

Tramp možda neće opozvati sadašnjem predsjedniku Džou Bajdenu dozvolu da koristi američke rakete za napade unutar Rusije ako može da profitira od toga – rekao je Mihailo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika Vladimira Zelenskog.

To može biti profit reputacije, politički profit ili ekonomski profit. Može čak biti profit ostvaren ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati – rekao je Podoljak nedavno za ukrajinsku novinsku agenciju Interfaks.

Strah u ukrajinskoj vladi
Ali za sada, ukrajinska vlada je uplašena i nesigurna šta da radi kada se Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru, rekao je kijevski analitičar.

Nema novih strategija, svi žele da promijene stvari u hodu – rekao je Aleksej Kuš za Al Džaziru, pa dodao da će ključni trenutak biti kada Tramp imenuje novog ambasadora SAD u Kijevu i specijalnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

Ričard Grenel, koji je bio Trampov šef obavještajne službe 2020. godine i protivi se članstvu Ukrajine u NATO-u, pominje se kao mogući kandidat.

Druga ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marko Rubio, koga Tramp želi da bude sljedeći šef diplomatije. Rubio je do sada više volio razgovore sa Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih poslanika koji su glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu od 61 milijarde dolara u aprilu.

“Postoje znaci da je Zelenski odustao od glavnog zahtjeva”
Republikanci su mjesecima odlagali usvajanje zakona, a odlaganje je u velikoj mjeri doprinijelo ruskim vojnim dobitcima u istočnoj Ukrajini.

Tramp je Rubijevu kandidaturu najavio 13. novembra, a za nekoliko sati ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje “približavanju mira kroz jačanje Ukrajine”. Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je Trampu čestitao izbor 5. novembra.

Nikolaj Mitrohin, istraživač Univerziteta u Bremenu, rekao je da su zaključci o uticaju pojedinih članova Trampovog tima čisto spekulativni, ali i da postoje znaci da je Zelenski odustao od svog glavnog zahtjeva za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Poluostrvo Krim, koje je Moskva zauzela 2014. godine.

Dva važna faktora
Kijev je prije izbora Trampa insistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Tu je i “Putinov faktor”, rekao je Mitrohin, objašnjavajući da bi ponašanje ruskog lidera moglo da bude u suprotnosti sa očekivanjima Trampovih saradnika i da izazove nelagodnost prije nego što se sukobe sa Zelenskim i zapadnim pristalicama Ukrajine.

Drugi faktor može biti Trampov stav o Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je povezana sa Moskovskom patrijaršijom. Ona ostaje dominantna vjerska organizacija u Ukrajini i kontroliše hiljade parohija uprkos rastućem pritisku vlasti.

“Vatikan, neke evropske nacije i Trampove pristalice kritikovali su pritisak Zelenskog na crkvu, navodeći zabrinutost oko vjerskih sloboda. Zelenski će možda morati da ublaži pritisak da napravi kompromis sa realnošću i izgradi širu koaliciju za podršku Ukrajini”, kaže Mitrohin, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno