Grad Banjaluka će plaćati poreze i doprinose svim preduzećima koji zaposle svršene srednjoškolce i studente u periodu od godinu dana. U pitanju je mjera koja je dio novog koncepta odnosno sistemskog pristupa dodjeli subvencija, pojasnila je za emisiju „Banjalučka hronika“ Elta televizije i portal SrpskaCafe Aleksandra Simić iz Odjeljenja za privredu i lokalno-ekonomski razvoj.

– Ovaj koncept Odjeljenje za privredu i lokalno-ekonomski razvoj uvelo je 2022. godine i imali smo odlične rezultate odmah nakon prve godine primjene. Međutim, model ne može biti sam sebi svrha, što znači da mi ambiciozno nastojimo da model svake godine inoviramo sa nekom od novih linija podsticaja koja će biti atraktivna za našu poslovnu zajednicu. Pa tako i ova priča vezano za plaćanje poreza i doprinosa za svršene maturante, srednjoškolce srednjih stručnih škola koji će se zaposliti u malim i srednjim preduzećima i samostalnim preduzetničkim radnjama, koji su spremni da prime pripravnike. Riječ je o bespovratnim novčanim sredstvima, odnosno o grant sredstvima, koje je Grad spreman da izdvoji i da podrži one poslodavce koji su spremni da zaposle mlade svršene maturante, odnosno mlade ljude koji su završili fakultete. Ideja je da u periodu od godinu dana Grad obezbjeđuje sredstva za plaćanje njihovih poreza i doprinosa, a poslodavac je u obavezi da obezbijedi sredstva za isplatu neto plata – pojasnila je Simić.

U pitanju je novi model u regionu i Banjaluka je prva lokalna zajednica koja će uvesti jednu ovakvu praksu.

– U nekim prethodnim periodima Zavod za zapošljavanje je imao liniju koja je namijenjena za mlade ljude sa visokom stručnom spremom, za koje su se isto plaćali porezi i doprinosi i koji su se zapošljavali u preduzećima. Međutim, naš model je drugačiji. Mi želimo da podržimo one poslodavce koji su apsolutno samostalni u svom radu, u smislu da je privatni kapital dominantan. To znači da ove podsticaje ne mogu da ostvare preduzeća koja u svojoj vlasničkoj strukturi imaju učešće Republike ili Grada. Što znači to zaista mogu da budu samo mala i srednja preduzeća sa 100% privatnim vlasništvom. Šta smo željeli da postignemo na taj način? Da pomognemo poslodavcima da dođu do deficitarne radne snage koja je evidentna u svim djelatnostima, a sa druge strane da mladi ljudi koji završe srednje škole i fakultete, ne polaze odmah „trbuhom za kruhom“ u inostranstvo nego da pokušamo da naše mlade ljude zadržimo u našem gradu, da im obezbijedimo posao i da im damo šansu da odrade taj pripravnički staž te da prepoznaju i vide da li oni to žele da rade ili ne – kaže Simić.

Linija “Druga šansa” takođe je osmišljena kroz ovaj model odnosno sistemski pristup dodjele subvencija.

– Zašto druga šansa?Namijenjen je samostalnim preduzetnicima koji su se u nekim prethodnim periodima pokušali baviti preduzetništvom, odnosno imali su registrovane samostalne preduzetničke radnje. Međutim, iz opravdanih razloga, bili su primorani da svoj posao zatvore. Situacije mogu da budu različite, odnosno dešavale su se situacije da su se ljudi razboljeli i da nisu mogli da nastave dalje da rade u svojim radnjama, sa druge strane nisu mogli da nađu adekvatnu zamjenu ili su i mogli da nađu radnu snagu, ali svoj posao nisu dovoljno razvili da bi mogli ekonomski pokriti isplatu plata još jednom radniku. Tu su isto i mlade majke, žene koje su dobijale potomstvo, koje su išle na porodiljsko bolovanje i posvetile se djeci, ali nisu bile u mogućnosti da obezbijede zamjenu za rad u svojoj radnji. Isto tako je bilo situacija sa ljudima koji su otvarali svoje preduzetničke radnje ali se nisu najbolje snašli na tržištu. Sarađivali su sa kupcima koji su bili nepouzdani , koji nisu izmirivali obaveze prema njima, što ih je uvuklo u začarani krug neizmirivanja obaveza, odnosno nisu bili likvidni da izmiruju obaveze prema dobavljačima. Tako da su opet došli u situaciju da moraju da zatvore svoje radnje. Grad želi da podrži i ove preduzetnike, koji su se ohrabrili da pokušaju još jednom. Na kraju ova linija je usaglašena i sa Strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetništva Republike Srpske. Tako da smo i sistematski i strateški sinhronizovani – pojašnjava Simić.

Ideje tu ne staju. Tako je osmišljen i poslovni inkubator, mjesto za mlade ljude sa poslovnim idejama i željom za radom. U realizaciju ideje se, pojašnjava Simić, kreće ambiciozno, ali oprezno.

– Još jedan novi izazov, još jedna atraktivan postavljeni cilj koji želimo da postignemo u 2025. godini. S obzirom da grad raspolaže određenim poslovnim prostorima koji se ne nalazi na baš atraktivnim lokacijama i koji nisu izdati, došli smo na ideju da izanaliziramo sve slobodne prostore koje su u vlasništvu grada, da izaberemo adekvatan prostor koje ćemo sanirati i u kojem ćemo da organizujemo poslovni inkubator. Znači ovaj poslovni inkubator će biti organizovan u formi pilot projekta. To znači da ćemo sebi dati vremena, četiri godine da vidimo kakve ćemo rezultate postići. Ako rezultati rada poslovnog inkubatora budu zadovoljavajući to će postati kontinuirana aktivnost odjeljenja, a nadamo se da hoće – dodala je ona.

Poslovni inkubator namijenjen je mladim ljudima koju su usmjereni prvenstveno na IT sektora i kreativne industrije, odnosno preduzetnike koji imaju ideje koje imaju potencijal brzog rasta.

– Njima ćemo dati šansu da se smjeste u našem inkubatoru. I pri tome će da uživaju naravno povlastice koje pruža svaki inkubator. Mi smo spremni u prvoj godini poslovanja da ih oslobodimo obaveze plaćanja zakupa, u drugoj godini će plaćati 30 posto zakupa, u trećoj 50 posto zakupa, a u četvrtoj godini moraju izaći iz inkubacionog prostora da bismo zavrtjeli sljedeći krug – kaže Simić.

Svi mladi preduzetnici na teritoriji Banjaluke imaće besplatne preduzetničke akademije i predavanja, a sve u cilju veće edukacije, a samim tim i veće šanse za uspješno poslovanje.

– Besplatne preduzetničke akademije se mogu dovesti i u vezu sa ovim prvim poslom, cilj je upoznati mlade ljude sa idejom preduzetništva, dati im osnovne inpute o preduzetništvu, obezbijediti poslodavce koji su uspješni i koji su spremni da dođu na tu našu omladinsku akademiju da predstave primjer dobre prakse. Riječ je o akademiji koja je karijernog statusa. Šta to znači? Mladi ljudi koji dođu, dakle to su svršeni srednjoškolci ili studenti završnih godina fakulteta, koji se korz tu akademiju prvo upoznaju sa preduzetništvom, sa radom u privatnom sektoru. Otvaraju im se mogućnosti da se zaposle kod tih poslodavac. Sa druge strane ovi hrabriji i kreativniji, koji imaju poslovnu ideju jer će proći i kroz obuku izrade poslovnog plana možda se ohrabre i odluče da tu svoju poslovnu ideju, to o čemu maštaju, konkretniju odnosno da se registruju kao samostalni preduzetnici – poručila je Simić.

Gradonačelnik Banjaluke nedavno je najavio da će poslovni subjekti koji imena svojih preduzeća istaknu na ćirilici dobiti dodatne bodove u gradskim konkursima, kao i niže određene naknade. I to je isto jedna inovativna ideja, pojašnjava Simić.

– Hoćemo da afirmišemo naše pismo i to ćemo uvezati sa preduzetništvom. Pomalo smo i čarobnjaci, uvezujemo neuvezivo. Moram da napomenem da kroz liniju koju imamo već treću godinu, a to je linija podsticaja koja je namijenjena upravo za samozapošljavanje odnosno za prvu registraciju samostalne preduzetničke radnje, kroz kriterijume Pravilnik odnosno kroz Javni poziv koji budemo raspisivali, jedan od kriterijuma koji će biti posebno vrednovan je i taj da se naziv preduzetničke radnje istakne na našem ćiriličnom pismu – poručila je Simić.

SrpskaCafe