Ispod planinskih lanaca Balkana i južne Evrope krije se drevna kopnena masa koja je nestala u sudaru tektonskih ploča i danas je vidljiva samo u tragovima.

Izgubljeni kontinent leži u dijelovima južne Evrope. Geolozi ga nazivaju Velika Adrija: kopnena masa veličine Grenlanda koja se odvojila od superkontinenta Gondvana, kretala se ka sjeveru desetinama miliona godina, a zatim se sudarila sa Evropom i bila potisnuta u Zemljin omotač.

Ono što je ostalo je sastrugano sa vrha tokom tog sudara i danas leži presavijeno u planinama Italije, Grčke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Detaljna slika uglavnom dolazi iz jedne velike studije: rekonstrukcije iz 2019. godine objavljene u časopisu Gondvana Risrč od strane Duvea van Hinsbergena sa Univerziteta u Utrehtu, zajedno sa kolegama iz Osla i Ciriha.

Postojanje zakopanog jadranskog kontinenta nije bilo novo otkriće. Geolozi su decenijama razumjeli osnovni okvir priče. Ono što je istraživanje dalo bili su detalji: rekonstrukcija cijelog Mediterana prikazana u ubrzanom nizu, dio po dio.

Šta je studija zapravo uradila
Rekonstrukcija je trajala deset godina. Van Hinsbergen je opisao zadatak kao slagalicu čiji su dijelovi bili polomljeni, savijeni i naslagani jedan na drugi, a zatim rasuti po više od trideset zemalja, od Španije do Irana, svaka sa svojim geološkim istraživanjima i mapama. On je region jednostavno nazvao “geološkim haosom”.

Tim je koristio softver za rekonstrukciju tektonskih ploča, zajedno sa podacima sa terena i magnetnom orijentacijom stena u vrijeme njihovog formiranja. Ovi sićušni paleomagnetni signali služe kao zapis o tome gdje se stijena nalazila i u kom pravcu je bila okrenuta u dalekoj prošlosti.

Analiziranje hiljada uzoraka omogućilo je istraživačima da preokrenu deformaciju i posmatraju kako se region ponovo sastavlja.

Šta je bila Velika Adrija?
Ovde, oznaka “izgubljeni kontinent” može biti obmanjujuća. Velika Adrija nije bila zeleno, naseljeno zemljište koje je potonulo poput legendarne Atlantide. Veći dio svog postojanja bila je uglavnom pod vodom – plitki kontinentalni pojas u toplom, tropskom moru, gdje su se sedimenti taložili i polako pretvarali u krečnjak.

Najbliže moderno poređenje je Zelandija, uglavnom potopljeni kontinent čiji su najviši dijelovi Novi Zeland i Nova Kaledonija. Odvojila se od Gondvane pre oko 240 miliona godina, u trijasu, i postepeno se kretala ka sjeveru. Pre oko 140 miliona godina dostigla je približno veličinu i oblik Grenlanda. Zatim, pre između 120 i 100 miliona godina, sudarila se sa Evropom.

Kako kontinent nestaje
Kontinentalna kora je generalno previše potopna da bi potonula. To je uobičajeno geološko pravilo i djelimično objašnjava zašto je ova priča neobična. Kada se Veliki Jadrija sudario sa Evropom, veći dio kontinenta je potisnut ispod njega, u plašt, gdje se i danas nalazi. Samo najgornji slojevi, lakše sedimentne stene, bili su previše laki da bi pratili ostatak kontinenta. Oni su se oljuštili i naborali tokom sudara i nagomilali su se u planinskim vencima koji danas prolaze kroz region.

Dio te strugane stene je dobro poznat. Krečnjak Velikog Jadrana, transformisan toplotom i pritiskom, pretvorio se u mermer koji su Grci i Rimljani koristili za izgradnju svojih hramova. Kontinent nije nestao bez traga. Postao je pejzaž, a zatim i građevinski materijal.

Era besplatne vještačke inteligencije mogla bi uskoro postati prošlost, jer troškovi razvoja i održavanja naprednih AI sistema nastavljaju naglo da rastu.

Tehnološke kompanije koje su godinama nudile moćne alate bez naknade sada uvode ograničenja za korisnike, povećavaju cijene pretplata i traže nove izvore prihoda kako bi pokrile milijarde dolara troškova.

Glavni razlog su ogromna potrošnja električne energije, skupi serverski centri i sve veći zahtjevi za računarskom snagom potrebnom za rad naprednih AI modela.

OpenAI uvodi stroža ograničenja
Kompanija OpenAI značajno je smanjila mogućnosti za korisnike koji koriste besplatne verzije svojih alata.

Prema navodima medija, novi osnovni model GPT-5.5 omogućava ograničen broj upita u određenom vremenskom periodu, nakon čega se korisnici prebacuju na manje zahtjevne modele.

Istovremeno, pojedine napredne funkcije postaju dostupne uglavnom pretplatnicima plaćenih paketa.

Kompanija nastoji da smanji troškove rada sistema, ali i poveća prihode kako bi finansirala dalji razvoj tehnologije.

Google mijenja sistem korištenja Geminija
Sličnim putem krenuo je i Google.

Umjesto fiksnih dnevnih ograničenja, kompanija uvodi sistem kredita koji se troše u zavisnosti od složenosti zadataka.

Jednostavni tekstualni upiti zahtijevaju manje resursa, dok analiza velikih količina podataka ili generisanje složenijeg sadržaja troši znatno više kredita.

Takav model trebalo bi da omogući precizniju kontrolu troškova i efikasnije korištenje računarskih kapaciteta.

Korisnici nezadovoljni novim pravilima
Promjene nisu naišle na odobravanje svih korisnika.

Na internet forumima sve češće se pojavljuju kritike zbog smanjenih limita i većih troškova korištenja AI alata.

Posebne zamjerke upućene su kompanijama koje tokom perioda najvećeg opterećenja dodatno ograničavaju pristup pojedinim funkcijama.

Korisnici navode da se mjesečni limiti kod nekih servisa mogu potrošiti znatno brže nego ranije.

Da li je vještačka inteligencija postala preskupa?
Sve veći broj kompanija počinje da preispituje ekonomsku opravdanost masovne upotrebe vještačke inteligencije.

Iako AI može ubrzati mnoge procese, troškovi korištenja naprednih modela ponekad postaju veći od očekivanih.

Stručnjaci ističu da potpuna automatizacija poslova za sada nije isplativa u svim sektorima, posebno kada su potrebni visoka preciznost, ljudska procjena i složeno donošenje odluka.

Što kompanije zahtijevaju veći nivo pouzdanosti od AI sistema, to rastu i troškovi njihove primjene.

Uber među primjerima rastućih troškova
Jedan od primjera dolazi iz kompanije Uber, gdje su troškovi korištenja AI alata navodno dostigli milionske iznose.

Prema medijskim izvještajima, pojedini inženjerski timovi koristili su napredne AI sisteme toliko intenzivno da su troškovi po zaposlenom dostizali i nekoliko hiljada dolara mjesečno.

Rukovodstvo kompanije navodno je počelo da preispituje da li takva ulaganja donose dovoljno koristi u odnosu na troškove.

Budućnost u kombinaciji ljudi i AI sistema
Analitičari smatraju da će naredne godine donijeti novi pristup korištenju vještačke inteligencije.

Umjesto potpunog oslanjanja na velike cloud sisteme, sve više pažnje usmjeravaće se na lokalnu obradu podataka putem naprednih čipova ugrađenih u računare i mobilne telefone.

Istovremeno, mnoge kompanije sve više naglašavaju da AI neće u potpunosti zamijeniti ljude, već će služiti kao alat koji zaposlenima pomaže da budu efikasniji.

Zbog toga se sve češće govori o modelu saradnje čovjeka i vještačke inteligencije, umjesto o potpunoj automatizaciji radnih mjesta,

prenosi Telegraf.

Više od desetak poslanika Republikanske stranke suprotstavilo se vlastitom rukovodstvu i predsjedniku Donaldu Trampu, glasajući zajedno s demokratama za usvajanje velikog zakona kojim se Ukrajini dodjeljuju milijarde dolara pomoći, uz istovremeno uvođenje izuzetno strogih sankcija Rusiji.

Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je paket sa 226 glasova „za“ i 195 „protiv“. Riječ je o prvom većem aktu podrške Ukrajini tokom drugog mandata Donalda Trampa, koji je ujedno usmjeren na jačanje pritiska na ruski naftni i plinski sektor.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, ranije je pozvao stranačke kolege da se usprotive ovom prijedlogu. Prema navodima izvora, na zatvorenom sastanku poručio je da bi Trampu trebalo ostaviti prostor za pregovore s Rusijom.

Ipak, 18 republikanaca i jedan nezavisni zastupnik pridružili su se demokratama i podržali zakon. Takav ishod predstavlja ozbiljan udar na Trampovu politiku prema ratu u Ukrajini, ali i pokazuje duboke podjele unutar Republikanske stranke. Dio republikanaca smatra da Sjedinjene Američke Države ne bi trebale slati dodatnu pomoć Ukrajini.

Da bi prijedlog uopšte došao na glasanje, korišten je specijalni proceduralni mehanizam kojim je zaobiđeno stranačko rukovodstvo. Ključnu ulogu u prikupljanju potrebnih 218 potpisa imali su republikanac Brajan Ficpatrik, kopredsjedavajući Kongresnog kokusa za Ukrajinu, te demokrata Greg Miks iz Njujorka.

Ova mjera uključuje stroge sankcije ruskim liderima i ključnim institucijama, među kojima su vodeće banke te naftne i rudarske kompanije. Zakon predviđa i uvođenje carine od 500 posto na svu rusku robu koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, kao i potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte.

Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, odobrava se osam milijardi dolara za prodaju oružja, uz produženje programa zajma i najma vojne opreme iz vremena administracije Džoa Bajdena.

Dok je Trampova vanjska politika posljednjih mjeseci uglavnom usmjerena na Iran, rat u Ukrajini se dodatno intenzivirao uz vrlo ograničeno američko učešće. Od preuzimanja dužnosti u januaru 2025. godine, Tramp nije ostvario značajan napredak u svom obećanju da će brzo okončati sukob.

Dodatne tenzije unutar stranke izazvala je i nedavna odluka o ublažavanju ograničenja na rusku naftu, u pokušaju da se stabilizuju globalne cijene energije pogođene sukobom s Iranom.

Mnogi republikanci u Predstavničkom domu smatraju da bi fokus trebalo biti na domaćim ekonomskim problemima i rastu troškova života, a ne na novim globalnim krizama.

Sudbina zakona sada zavisi od Senata, gdje njegov prolazak nije izvjestan.

Iako pojedini republikanski senatori podržavaju pomoć Ukrajini, nije sigurno da će biti dovoljno glasova za dostizanje praga od 60 glasova. Ukoliko zakon bude usvojen i u Senatu, to će predstavljati prvi veliki potez američkog Kongresa vezan za rat u Ukrajini još od kontroverznog paketa dodatnog finansiranja iz proljeća 2024. godine.