Connect with us

Politika

Šta piše u Prijedlogu budžeta Srpske za 2025! DODIK TROŠI KAO 4 MINISTARSTVA

Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice trebalo bi da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu i to po hitnom postupku, koji je za 260 miliona KM veći od okvira Rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu.
Ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznose 6 milijardi i 70 miliona KM.

Srpskainfo je provjerila ko će sljedeće godine stezati kaiš, a ko odriješiti kesu.

Osim što na raspolaganju ima više novca od parlamenta Srpske, ali i brojnih ministarstava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik dobio je i najveće povećanje budžeta u narednoj godini, izuzev Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Kako je što je Srpskainfo juče detaljno pisala, Dodikov budžet u narednoj godini trebalo bi da iznosi 77,5 miliona maraka što je povećanji od 21 milion maraka u odnosu na ovogodišnji Rebalans Budžeta Srpske.
Zanimljivo je da će Dodik tako imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Još veće povećanje budžeta očekuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čelu sa ministrom Alenom Šeranićem (SNSD), od čak 106 miliona maraka.
Tako će budžet ovog ministarstva u 2025. godini iznositi 529 miliona maraka, dok je ovogodišnjim Rebalansom budžeta Šeranić na raspolaganju imao 423,2 miliona KM.

Najveće uvećanje planirano je na stavci transferi.
Planirano je da se sljedeće godinu Fondu zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju isplati 142,4 miliona KM, dok su ove godine dobili tek 45 miliona KM.

I Ministarstvo privrede i preduzetništva RS dobija veći budžet za 5 miliona KM. Tako će ovo ministarstvo na čijem čelu se nalazi Vojin Mitrović (SNSD) na raspolaganju imati 39,1 milion KM u odnosu na ovogodišnjih 34,7 miliona KM.
Povećanje se odnosi na tekuće grantove. Planirano je da se sljedeće godine za podršku za ulaganje u unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju izdvoji 25,5 milion maraka, dok je ove godine ta stavka iznosila 0 KM.

Istovremeno, Mitrovićevo ministarstvo je srezalo subvencije za 6 miliona maraka, pa će naredne godine na raspolaganju imati 10 miliona KM.
Za sljedeću godinu je ukinut grant za podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija. Ove godine je za te namjene izdvojeno 15 miliona KM.

Za četiri miliona maraka veći je budžet Ministarstva finasija RS na čelu sa Zorom Vidović (SNSD).
Ministarstvo će tako naredne godine na raspolaganju imati 25,2 miliona KM.

Uvećanje za poslaničke klubove
I Poreska uprava RS ima veći budžet pa će sljedeće godine na raspolaganju imati 40 miliona maraka, dok je ove godine imala 34,9 miliona KM.

Prema predloženom budžetu za narednu godinu PU RS za stručne usluge planira izdvojiti 6,5 miliona KM, dok je ove godine za te namjene na raspolaganju imala 1,5 miliona KM.

Veće budžete imaće i okružna javna tužilaštva u Srpskoj, u prosjeku od 200.000 do 500.000 KM, u zavisnosti od tužilaštva do tužilaštva.

Okružni sud Banjaluka imaće veći budžet za 800.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 7 miliona maraka, dok će ostali okružni sudovi imati uvećanja između 200.000 i 500.000 KM.

Povećava se i budžet Osnovnog suda Banjaluka sa 12 na 13,2 miliona maraka, a kod ostalih sudova u Srpskoj između 100.000 i 400.000 KM.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP) na raspolaganju će imati budžet u iznosu od 84,4 miliona KM što je uvećanje od 6 miliona u odnosu na ovogodišnji budžet.

Uvećana je stavka koja se odnosi na tekuće doznake za unapređenje i razvoj porodičnog života u RS sa 64 na 70 miliona maraka.

Za milion maraka veći je budžet i parlamenta Srpske i sljedeće godine će iznositi 15,4 miliona KM.

Najveće uvećanje odnosi se na grantove, pa će tako poslaničkim klubovima naredne godine biti isplaćeno 800.000 KM, dok su ove godine dobili pola miliona maraka.

Rashodi za lična primanja uvećani su za 200.000 KM, a za putovanja i smještaj povećana su sa 522.000 na 600.000 KM.

Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Najveće povećanje, u iznosu od 1,6 miliona maraka, planirano je za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata.

Zbog planiranog povećanja plata prosvjernim radnicima u sljedećoj godini se dižu i budžeti za osnovne i srednje škole.

Budžet za osnovne škole trebalo bi da iznosi 352,9 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 339,8 miliona maraka.

Budžet za srednje škole podignut je sa 123,2 miliona maraka na 127,1 milion maraka.

Institucije kulture dobile su uvećanje od milion maraka pa će naredne godine na raspolaganju imati 22,4 milion maraka dok su Institucije specijalnog i umjetničkog obrazovanja dobile veči budžet za 700.000 KM i iznosiće 20 miliona maraka.

Manje para za premijera
I dok su nekima budžeti povećani, mnogi nisu bili te sreće. Za razliku od predsjednika Republike, premijer Vlade Srpske, Radovan Višković dobio je manji budžet za milion maraka.

Vlada Srpske će tako na raspolaganju sljedeće godine imati 21,7 miliona KM dok je ove godine imala 22,7 miliona maraka.

I ministar Siniša Karan (SNSD) dobio je manji budžet za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Sljedeće godine će tako na raspolaganju imati 290 miliona maraka što je umanjenje od 14,9 miliona maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Željkom Stojičić (SNSD), imaće 15,8 miliona maraka težak budžet u 2025. godini, što je ta 4 miliona manje u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS na čelu sa Senkom Jujić (NPS) dobija manji budžet za 2 miliona maraka.

a raspolaganju će tako imati 12,6 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 14,3 milioni maraka.

Ministarstvo je zbog toga skresalo stavku koja se odnosi na isplate jedinicama lokalne samouprave.

Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čelu sa Željkom Budimirom (SNSD) dobija 18,5 miliona maraka što je umanjenje od 8 miliona maraka u odnosu na rebalans budžeta u ovoj godini.

Budimir je zbog toga morao da skreše novac Agenciji za informaciono – komunikacione tehnologije Republike Srpske sa 13,5 miliona maraka na 5 miliona maraka.

Čubrilović steže kaiš
Nakon što je rebalansom budžeta ove godine morao da “skreše” svoj budžet za čak 8,9 miliona maraka u odnosu na planirani budžet, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović (DEMOS) moraće još da steže kaiš.

Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđeno je tako da Čubrilovićevo ministarstvo u ovoj godini potroši 16,4 miliona KM dok je ranijim budžetom na raspolaganju imao 25,3 miliona KM.

Međutim, za sljedeću godinu budžet mu je umanjen za još milion maraka pa će iznositi 15,2 miliona maraka.

Čubrilović je morao sa stavke koja se odnosi na subvencije da skine 800.000 KM i to od Željeznica RS.

Ovo preduzeće je, naime, u ovoj godini dobilo 10,8 miliona maraka, a sljedeće godine 800.000 KM manje.

Zanimljivo je da je Čubrilović i u ovoj godini morao da sreže subvencije za čak 9,2 miliona KM.

To smanjenje su najviše osjetile Željeznice Republike Srpske, koje su planiranim budžetom trebalo da dobiju 20 miliona KM subvencija, ali im je rebalansom pripalo samo 10,8 miliona KM, ili 9,2 miliona KM manje.

Ministarstvo energetike i rudarstva na čelu sa Petrom Đokićem (SP) imaće na raspolaganju 2 miliona maraka manje u odnosu na ovu godinu.

Đokiću tako ostaje da troši 9,6 miliona maraka.

Manje para za predstavništva RS
Za 11 miliona maraka manji je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čelu sa Savom Minićem (SNSD).

Budžet za sljedeću godinu iznosiće 25 miliona maraka, dok je ove godine iznosio 36,7 miliona maraka.

Minić je zbog toga uštedu, između ostalog, napravio smanjivši novac „Vodama Srpske“.

One će sljedeće godine dobiti 11,2 miliona maraka, dok im je ove godine isplaćeno 15,3 miliona maraka.

Ono što je dobio rebalansom, izgubio je budžetom. Tako će ministru trgovine i turizma RS, Denisu Šuliću (SNSD) budžet za sljedeću godinu iznositi 8,8 miliona maraka, dok je ovogodišnjim rebalansom dobio čak 32,8 miliona maraka.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD) dobija manji budžet za 7 miliona maraka.

Sljedeće godine Egićev budžet će biti 481,5 miliona maraka.

I Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu se nalazi Zlatan Klokić (SNSD) budžet se smanjuje sa 16,5 miliona maraka na 11,6 milion maraka.

Klokić je ukinuo grantove za koje će sljedeće godine u njegovom budžetu biti 0 KM, dok je ove godine na raspolaganju imao 3,9 miliona maraka.

Zanimljivo je da će kaiš morati stezati i u predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu za koje je planirano milion maraka manje u odnosu na ovu godinu.

U sljedećoj godini će im tako biti isplaćeno 6,5 miliona maraka.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ PITAO PANDUREVIĆ: Zašto režimski mediji podržavaju Vukanovića i Petrovića?

Poslanik PDP/PSS-a tvrdi da SNSD preko „produženih ruku u opoziciji“ pokušava podijeliti opozicione glasove pred izbore.

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević odgovorio je na sve žešće prozivke unutar opozicionog bloka, postavljajući pitanje zbog čega pojedini opozicioni kandidati, kako tvrdi, imaju podršku medija bliskih vlasti.

Kresojević je poručio da javnost još nije dobila odgovor na pitanje zašto „režimski mediji podržavaju kandidaturu Nebojše Vukanovića i Ljubiše Petrovića“, ocijenivši da su političke procjene i odnosi unutar opozicije postali veoma neobični.

„Čudne su procjene da su najveći opozicionari oni koji ne vole BN televiziju, a rado sarađuju sa RTRS-om, ATV-om i Herceg televizijom. Možda je tako, možda samo mi to ne razumijemo“, naveo je Kresojević.

Prozvao Aleksandru Pandurević

On smatra da je „napad najbolja odbrana“ te je za aktuelne sukobe unutar opozicije prozvao članicu SDS-a Aleksandru Pandurević.

Kresojević je istakao da nije čuo njen komentar na izjavu bivšeg predsjednika SDS-a Milana Miličevića, koji je rekao da je „ponosan što već 13 godina lijepo sarađuje sa Vladom i predsjednikom Republike Srpske“.

„Da je Draško Stanivuković prije nekoliko dana primio ministra poljoprivrede, to bi bio dokaz saradnje sa režimom, ali kada to uradi Ljubiša Petrović, onda se to drugačije tumači. Kakvi su to dvostruki aršini?“, upitao je Kresojević.

„Cilj je podjela opozicionih glasova“

Poslanik PDP/PSS-a tvrdi da je SNSD svjestan pada podrške među građanima i da zbog toga pokušava izazvati podjele unutar opozicionog bloka.

„SNSD-u je jasno da nemaju podršku naroda i čine sve da svojim produženim rukama u opoziciji podijele glasove opozicije“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

NOVI UDAR ZA VUKANOVIĆA: Bivši saradnik tvrdi da su ljudi u Listi za pravdu i red „potrošna roba“

Petar Simić iznio teške optužbe na račun Nebojše Vukanovića i poručio da se u njegovoj organizaciji ljudi odbacuju čim postanu politički teret.

Političke tenzije unutar opozicionog bloka Republike Srpske ne jenjavaju, a novi žestok napad na lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića stigao je od bivšeg člana njegove organizacije Petra Simića.

Simić, koji je isključen iz stranke i sada je kandidat za odbornika, u javnoj objavi iznio je niz optužbi na račun nekadašnjeg političkog saveznika, tvrdeći da se u Listi za pravdu i red ljudi koriste dok su potrebni, a potom odbacuju.

„Rugala se ruga, pa postala druga“

Pod naslovom „Rugala se ruga, pa postala druga“, Simić je poručio da je godinama javno zastupao stavove koje je, kako tvrdi, i sam Vukanović podržavao, ali da su se ti stavovi promijenili kada su se promijenili politički interesi.

– Postoji trenutak kada čovjek shvati da nije bio prevaren zato što nije vidio istinu, već zato što je vjerovao riječima više nego djelima – naveo je Simić.

On tvrdi da posjeduje prepisku u kojoj je Vukanović ranije negativno govorio o pojedinim političkim partnerima, ističući da su preko noći promijenjeni stavovi postali politička nužnost.

„U politici pobjeđuje računica“

Prema njegovim riječima, najveći problem unutar organizacije jeste to što se, kako kaže, odluke donose u uskom krugu ljudi, dok članovi koji iznose drugačije mišljenje postaju višak.

– Organizacija ne jača tako što se ljudi plaše da iznesu svoje mišljenje. Jača kada ljudi imaju osjećaj da vrijede više od jednog potpisa ili jednog glasa – poručio je Simić.

On je naveo da su sličnu sudbinu, prema njegovom mišljenju, doživjeli i pojedini bivši članovi Liste za pravdu i red iz više gradova Republike Srpske.

„Velike ambicije bez organizacije ostaju samo lične ambicije“

Simić upozorava da politička organizacija u kojoj se ljudi „troše brže nego što se stvaraju“ dugoročno ne može opstati.

– Velike ambicije bez velike organizacije ostaju samo lična ambicija. Organizacija u kojoj se ljudi troše brže nego što se stvaraju, na kraju ostaje sama sa sobom – naveo je on.

Njegova objava dolazi u trenutku kada opozicioni blok prolazi kroz ozbiljna pregrupisavanja i kada su odnosi među nekadašnjim saveznicima sve zategnutiji uoči predstojećih izbora.

Da li će ove optužbe izazvati novi odgovor Nebojše Vukanovića i dodatno produbiti podjele unutar opozicije, ostaje da se vidi u danima koji dolaze.

Nastavi čitati

Politika

RASPRODAJA DJEDOVINE! Dug nas gura u provaliju, stranci nam uzimaju RIJEKE, ŠUME RUDNIKE!

Ekonomski sistem Bosne i Hercegovine, a time i Republike Srpske, zasnovan je na konceptu „samokolonizacije” kroz mehanizam valutnog odbora i fiksnog deviznog kursa, što domaćoj vlasti omogućava prekomjerno zaduživanje bez obaveze pokretanja vlastitog razvoja, ocijenio je prof. dr Aleksa Milojević u svojoj naučno-ekonomskoj analizi pod nazivom „Smaknuće dugom”.

​Milojević upozorava da je Republika Srpska odavno prešla kritičnu granicu održivosti duga za nerazvijene zemlje, te da realni ekonomski pokazatelji ukazuju na potpunu nemogućnost otplate obaveza iz vlastitih izvora. Zbog toga je uputio hitan apel za donošenje Zakona o zabrani daljeg zaduživanja, po potrebi i putem referenduma.

​Realna zaduženost iznosi 120 odsto BDP-a

​U analizi se ističe metodološka nedosljednost u zvaničnim statistikama koje mjere javni dug u odnosu na nominalni Bruto domaći proizvod (BDP).

Milojević objašnjava da kada se BDP obračuna u stalnim cijenama (iz 2021. godine), on za 2024. godinu iznosi 13,6 milijardi KM, dok je javni dug iznosio 6,7 milijardi KM, što predstavlja učešće od 49 odsto.

Ukoliko se tome dodaju i krediti podignuti na osnovu vladinih garancija (1,4 milijarde KM), stopa zaduženosti se penje na 60 odsto.

​„Prema metodologiji Svjetske banke i MMF-a, maksimalna granica za siromašne zemlje sa skromnim mogućnostima otplate je 35 odsto, što znači da smo odavno prezaduženi”, navodi se u tekstu.

​Profesor Milojević ide i korak dalje, tvrdeći da se polovina statistički iskazanog BDP-a uopšte ne zasniva na domaćoj produktivnosti, već na prilivu inostranih sredstava kroz dugove i doznake dijaspore (ukupno 6,3 milijarde KM u 2024. godini).

Kada se BDP umanji za profite koje su strani investitori iznijeli iz zemlje (oko milijardu KM), dolazi se do podatka da stvarna stopa zaduženosti iznosi čak 120 odsto realnog BDP-a.

​Otplata duga iz vlastitih sredstava iznosi svega 4,5 odsto

​Prema iznesenim podacima, ukupan dugoročni i kratkoročni dug u 2024. godini iznosio je 1,45 milijardi KM, dok su obaveze po osnovu otplate glavnice i kamata iznosile 1,05 milijardi KM. Istovremeno, godišnji prirast BDP-a iznosio je 416 miliona KM.

​Analiza pokazuje da je neto poslovni višak za 2024. godinu statistički iznosio 96 miliona KM (9 odsto u odnosu na iznos otplate duga), ali se u realnim okvirima smanjuje na svega 208 miliona KM prirasta, odnosno 4,5 odsto mogućnosti vlastitog vraćanja duga.

To znači da se postojeći dugovi, pa čak i kamate, podmiruju isključivo novim zaduživanjima, čime se ulazi u opasnu dužničku spiralu.

​Milojević kritikuje i strukturu potrošnje, navodeći da je budžet gotovo u cjelini potrošački, s obzirom na to da je za podsticaje poljoprivredi i tekućoj proizvodnji u 2024. godini izdvojeno ukupno 256 miliona KM, što je svega 4,4 odsto budžeta koji iznosi 5,79 milijardi KM.

​Fiksni kurs kao instrument „stabilnosti u propadanju”

​U radu se posebno apostrofira uloga valutnog odbora. Dok u razvijenim tržišnim ekonomijama vlast mora stimulisati proizvodnju kako bi spriječila inflaciju i očuvala vrijednost novca, sistem fiksnog kursa u BiH omogućava „stabilnost u propadanju”.

​„Moguće je propadati u najveće siromaštvo, a da se cijene značajnije ne mijenjaju. Nema razvoja, ali ima stabilnosti, što vlast pripisuje vlastitoj sposobnosti i time vara narod”, upozorava Milojević. On dodaje da strani povjerioci svjesno nastavljaju kreditiranje kako bi, nakon potpune nemogućnosti otplate, preuzeli prirodna bogatstva zemlje.

​Zahtjev za potpunu zabranu daljeg zaduživanja

​Kao jedini izlaz iz trenutne situacije, koju opisuje kao pitanje biološkog i ekonomskog opstanka naroda, Milojević predlaže hitno angažovanje svih društvenih snaga radi donošenja Zakona o zabrani zaduživanja.

​Prema njegovom prijedlogu, buduće kreditno zaduživanje trebalo bi dozvoliti isključivo privatnim preduzećima i to bez ikakvih vladinih garancija. U suprotnom, autor predviđa masovni egzodus stanovništva, duboko siromaštvo i potpuni gubitak ekonomskog i državnog suvereniteta.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno