Connect with us

Politika

Šta piše u Prijedlogu budžeta Srpske za 2025! DODIK TROŠI KAO 4 MINISTARSTVA

Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice trebalo bi da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu i to po hitnom postupku, koji je za 260 miliona KM veći od okvira Rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu.
Ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznose 6 milijardi i 70 miliona KM.

Srpskainfo je provjerila ko će sljedeće godine stezati kaiš, a ko odriješiti kesu.

Osim što na raspolaganju ima više novca od parlamenta Srpske, ali i brojnih ministarstava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik dobio je i najveće povećanje budžeta u narednoj godini, izuzev Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Kako je što je Srpskainfo juče detaljno pisala, Dodikov budžet u narednoj godini trebalo bi da iznosi 77,5 miliona maraka što je povećanji od 21 milion maraka u odnosu na ovogodišnji Rebalans Budžeta Srpske.
Zanimljivo je da će Dodik tako imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Još veće povećanje budžeta očekuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čelu sa ministrom Alenom Šeranićem (SNSD), od čak 106 miliona maraka.
Tako će budžet ovog ministarstva u 2025. godini iznositi 529 miliona maraka, dok je ovogodišnjim Rebalansom budžeta Šeranić na raspolaganju imao 423,2 miliona KM.

Najveće uvećanje planirano je na stavci transferi.
Planirano je da se sljedeće godinu Fondu zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju isplati 142,4 miliona KM, dok su ove godine dobili tek 45 miliona KM.

I Ministarstvo privrede i preduzetništva RS dobija veći budžet za 5 miliona KM. Tako će ovo ministarstvo na čijem čelu se nalazi Vojin Mitrović (SNSD) na raspolaganju imati 39,1 milion KM u odnosu na ovogodišnjih 34,7 miliona KM.
Povećanje se odnosi na tekuće grantove. Planirano je da se sljedeće godine za podršku za ulaganje u unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju izdvoji 25,5 milion maraka, dok je ove godine ta stavka iznosila 0 KM.

Istovremeno, Mitrovićevo ministarstvo je srezalo subvencije za 6 miliona maraka, pa će naredne godine na raspolaganju imati 10 miliona KM.
Za sljedeću godinu je ukinut grant za podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija. Ove godine je za te namjene izdvojeno 15 miliona KM.

Za četiri miliona maraka veći je budžet Ministarstva finasija RS na čelu sa Zorom Vidović (SNSD).
Ministarstvo će tako naredne godine na raspolaganju imati 25,2 miliona KM.

Uvećanje za poslaničke klubove
I Poreska uprava RS ima veći budžet pa će sljedeće godine na raspolaganju imati 40 miliona maraka, dok je ove godine imala 34,9 miliona KM.

Prema predloženom budžetu za narednu godinu PU RS za stručne usluge planira izdvojiti 6,5 miliona KM, dok je ove godine za te namjene na raspolaganju imala 1,5 miliona KM.

Veće budžete imaće i okružna javna tužilaštva u Srpskoj, u prosjeku od 200.000 do 500.000 KM, u zavisnosti od tužilaštva do tužilaštva.

Okružni sud Banjaluka imaće veći budžet za 800.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 7 miliona maraka, dok će ostali okružni sudovi imati uvećanja između 200.000 i 500.000 KM.

Povećava se i budžet Osnovnog suda Banjaluka sa 12 na 13,2 miliona maraka, a kod ostalih sudova u Srpskoj između 100.000 i 400.000 KM.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP) na raspolaganju će imati budžet u iznosu od 84,4 miliona KM što je uvećanje od 6 miliona u odnosu na ovogodišnji budžet.

Uvećana je stavka koja se odnosi na tekuće doznake za unapređenje i razvoj porodičnog života u RS sa 64 na 70 miliona maraka.

Za milion maraka veći je budžet i parlamenta Srpske i sljedeće godine će iznositi 15,4 miliona KM.

Najveće uvećanje odnosi se na grantove, pa će tako poslaničkim klubovima naredne godine biti isplaćeno 800.000 KM, dok su ove godine dobili pola miliona maraka.

Rashodi za lična primanja uvećani su za 200.000 KM, a za putovanja i smještaj povećana su sa 522.000 na 600.000 KM.

Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Najveće povećanje, u iznosu od 1,6 miliona maraka, planirano je za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata.

Zbog planiranog povećanja plata prosvjernim radnicima u sljedećoj godini se dižu i budžeti za osnovne i srednje škole.

Budžet za osnovne škole trebalo bi da iznosi 352,9 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 339,8 miliona maraka.

Budžet za srednje škole podignut je sa 123,2 miliona maraka na 127,1 milion maraka.

Institucije kulture dobile su uvećanje od milion maraka pa će naredne godine na raspolaganju imati 22,4 milion maraka dok su Institucije specijalnog i umjetničkog obrazovanja dobile veči budžet za 700.000 KM i iznosiće 20 miliona maraka.

Manje para za premijera
I dok su nekima budžeti povećani, mnogi nisu bili te sreće. Za razliku od predsjednika Republike, premijer Vlade Srpske, Radovan Višković dobio je manji budžet za milion maraka.

Vlada Srpske će tako na raspolaganju sljedeće godine imati 21,7 miliona KM dok je ove godine imala 22,7 miliona maraka.

I ministar Siniša Karan (SNSD) dobio je manji budžet za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Sljedeće godine će tako na raspolaganju imati 290 miliona maraka što je umanjenje od 14,9 miliona maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Željkom Stojičić (SNSD), imaće 15,8 miliona maraka težak budžet u 2025. godini, što je ta 4 miliona manje u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS na čelu sa Senkom Jujić (NPS) dobija manji budžet za 2 miliona maraka.

a raspolaganju će tako imati 12,6 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 14,3 milioni maraka.

Ministarstvo je zbog toga skresalo stavku koja se odnosi na isplate jedinicama lokalne samouprave.

Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čelu sa Željkom Budimirom (SNSD) dobija 18,5 miliona maraka što je umanjenje od 8 miliona maraka u odnosu na rebalans budžeta u ovoj godini.

Budimir je zbog toga morao da skreše novac Agenciji za informaciono – komunikacione tehnologije Republike Srpske sa 13,5 miliona maraka na 5 miliona maraka.

Čubrilović steže kaiš
Nakon što je rebalansom budžeta ove godine morao da “skreše” svoj budžet za čak 8,9 miliona maraka u odnosu na planirani budžet, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović (DEMOS) moraće još da steže kaiš.

Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđeno je tako da Čubrilovićevo ministarstvo u ovoj godini potroši 16,4 miliona KM dok je ranijim budžetom na raspolaganju imao 25,3 miliona KM.

Međutim, za sljedeću godinu budžet mu je umanjen za još milion maraka pa će iznositi 15,2 miliona maraka.

Čubrilović je morao sa stavke koja se odnosi na subvencije da skine 800.000 KM i to od Željeznica RS.

Ovo preduzeće je, naime, u ovoj godini dobilo 10,8 miliona maraka, a sljedeće godine 800.000 KM manje.

Zanimljivo je da je Čubrilović i u ovoj godini morao da sreže subvencije za čak 9,2 miliona KM.

To smanjenje su najviše osjetile Željeznice Republike Srpske, koje su planiranim budžetom trebalo da dobiju 20 miliona KM subvencija, ali im je rebalansom pripalo samo 10,8 miliona KM, ili 9,2 miliona KM manje.

Ministarstvo energetike i rudarstva na čelu sa Petrom Đokićem (SP) imaće na raspolaganju 2 miliona maraka manje u odnosu na ovu godinu.

Đokiću tako ostaje da troši 9,6 miliona maraka.

Manje para za predstavništva RS
Za 11 miliona maraka manji je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čelu sa Savom Minićem (SNSD).

Budžet za sljedeću godinu iznosiće 25 miliona maraka, dok je ove godine iznosio 36,7 miliona maraka.

Minić je zbog toga uštedu, između ostalog, napravio smanjivši novac „Vodama Srpske“.

One će sljedeće godine dobiti 11,2 miliona maraka, dok im je ove godine isplaćeno 15,3 miliona maraka.

Ono što je dobio rebalansom, izgubio je budžetom. Tako će ministru trgovine i turizma RS, Denisu Šuliću (SNSD) budžet za sljedeću godinu iznositi 8,8 miliona maraka, dok je ovogodišnjim rebalansom dobio čak 32,8 miliona maraka.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD) dobija manji budžet za 7 miliona maraka.

Sljedeće godine Egićev budžet će biti 481,5 miliona maraka.

I Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu se nalazi Zlatan Klokić (SNSD) budžet se smanjuje sa 16,5 miliona maraka na 11,6 milion maraka.

Klokić je ukinuo grantove za koje će sljedeće godine u njegovom budžetu biti 0 KM, dok je ove godine na raspolaganju imao 3,9 miliona maraka.

Zanimljivo je da će kaiš morati stezati i u predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu za koje je planirano milion maraka manje u odnosu na ovu godinu.

U sljedećoj godini će im tako biti isplaćeno 6,5 miliona maraka.

Srpskainfo

Politika

SNSD U PRIJEDORU PUCA PO ŠAVOVIMA! Dodiku glume slogu, a na terenu “NOŽ” U LEĐA KOLEGAMA

Na fotografijama osmijesi, zagrljaji i stranačke zastave, a iza fotografija, prema sve češćim informacijama sa terena, sasvim drugačija slika. Prijedorski SNSD sve više ostavlja utisak političke organizacije u kojoj se pokušava pokazati da nema ozbiljnih problema, dok se istovremeno pukotine unutar stranke sve teže mogu sakriti.

Jedna lista, a više kampanja. Jedna stranka, a više međusobno suprotstavljenih ekipa. I jedna zajednička meta – preferencijalni glasovi.

Posebno se na terenu govori o kampanji koju vode Slobodan Javor, Miloš Marjanović i ljudi iz njihovog političkog kruga. Umjesto da svi kandidati sa liste budu predstavljeni kao dio iste ekipe, sve češće se stiče utisak da pojedinci vode sopstvenu kampanju, u kojoj za druge nema mnogo mjesta.

Posebno je simptomatičan slučaj naselja Urije. U naselju iz kojeg dolazi jedan od kandidata SNSD-a organizovan je skup, a taj kandidat, prema navodima sa terena, nije ni pozvan. Ako je kampanja zajednička i ako su svi kandidati na istoj listi, teško je objasniti zbog čega se kandidat iz konkretnog naselja izostavlja sa događaja koji se održava upravo među njegovim komšijama i potencijalnim biračima.

To više nije pitanje političkog protokola. To je pitanje odnosa unutar same stranke. Jer politička konkurencija je normalna kada se različite stranke bore za glasove, ali kada kandidati sa iste liste počnu da se ponašaju kao da su protivkandidati jedni drugima, onda je jasno da postoji ozbiljan problem.

O unutrašnjim podjelama u prijedorskom SNSD-u i borbi za preferencijalne glasove već se javno pisalo. Upravo zato sve više pažnje privlači pitanje da li se u Prijedoru zaista vodi zajednička kampanja SNSD-a ili je kampanja postala borba pojedinaca za vlastiti izborni rezultat.

Posebno je zanimljivo što se prema vrhu stranke pokušava poslati slika potpunog jedinstva. Pred kamerama se šalju poruke o slozi, zajedničkom radu i snazi stranke, dok se na terenu, prema navodima koji dolaze iz samog Prijedora, govori o potpuno drugačijim odnosima, međusobnom nadmetanju i pokušajima da jedni drugima otežaju kampanju.

A onda dolazi još jedan problem – posjećenost skupova.

SNSD svoje aktivnosti predstavlja kao dokaz snažne kampanje i velike podrške, ali fotografije koje sami kandidati i stranka objavljuju na društvenim mrežama ostavljaju prostor za drugačiju procjenu. Na pojedinim manjim skupovima broj prisutnih djeluje prilično skromno, što je posebno zanimljivo imajući u vidu višegodišnju vlast SNSD-a u Prijedoru i činjenicu da se radi o jednoj od najvažnijih lokalnih baza ove stranke.

Zato se sve teže može ignorisati pitanje šta se zapravo događa unutar prijedorskog SNSD-a.

Ako su svi kandidati dio iste liste, zašto se pojedini međusobno izostavljaju? Ako je kampanja zajednička, zašto se pojedinci ponašaju kao da vode zasebne političke projekte? Ako je stranka toliko složna, zbog čega se iz Prijedora sve češće čuju priče o međusobnim obračunima i borbi za preferencijalne glasove?

Možda će pred stranačkim vrhom svi zajedno stati u kadar, pružiti ruke i poslati poruku o jedinstvu. Međutim, izborna kampanja nije samo fotografija za društvene mreže. Građani vide ko je prisutan, ko je pozvan, ko se pojavljuje u prvom planu, a ko se izostavlja.

I upravo zato prijedorski SNSD danas ima problem koji je mnogo ozbiljniji od nekoliko loše organizovanih skupova. Ako su informacije sa terena tačne, riječ je o dubokom sukobu interesa unutar same liste, gdje se kandidati, umjesto da jedni drugima budu podrška, bore za iste glasove.

U takvoj situaciji sasvim je opravdano pitanje: da li se u Prijedoru zaista vodi kampanja SNSD-a ili je svako počeo da vodi svoju kampanju?

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

SNSD TVRDI JEDNO, RASPORED ZVONJENJA DRUGO! Da li su se zapetljali u sopstvenom demantiju oko skupa u školi?

Gradski odbor SNSD-a Banjaluka oštro je demantovao navode BN televizije da je nastava u drugoj smjeni u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” odgođena ili skraćena zbog postavljanja šatora i održavanja njihovog stranačkog skupa. Ipak, njihovo saopštenje otvorilo je nova pitanja kada se uporedi sa zvaničnim rasporedom časova ove škole.

U saopštenju koje potpisuje predsjednik Gradskog odbora Goran Maričić, kategorično se odbacuju tvrdnje o prekidu nastave.

“Nastava u drugoj smjeni počela je u 13.30 časova i završila u 17.40 časova, a sve drugačije tvrdnje su neistinite”, navodi se u saopštenju SNSD-a, uz dodatak da je i rukovodstvo škole potvrdilo da je nastava uredno održana, te da navodi BN televizije zaslužuju svaku osudu.

Šta kaže zvanični raspored škole?

Međutim, tvrdnja SNSD-a da je nastava “završila u 17:40 časova” kosi se sa zvaničnim rasporedom zvonjenja i izvođenja nastave u JU OŠ „Ivan Goran Kovačić“.

Naime, druga smjena (u kojoj su učenici predmetne nastave, odnosno od VI do IX razreda) zaista počinje u 13:30 časova, ali tačno vrijeme završetka nastave direktno zavisi od toga koliko časova učenici imaju tog dana:

Ako imaju 5 časova, nastava redovno završava u 17:50 časova.

Ako imaju 6 časova (što je najčešći i redovan slučaj za učenike starijih razreda), druga smjena završava tek u 18:40 časova.

U danima kada imaju 7 časova (zbog izbornih predmeta ili blok nastave), smjena se završava u 19:25 časova.

Ovi podaci jasno pokazuju da vrijeme od 17:40, koje navodi SNSD u svom demantiju, ne odgovara ni kraju petog časa, a kamoli redovnom završetku nastave za učenike predmetne nastave koji najčešće imaju šest časova.

Ovakvo neslaganje u satnici ponovo je podgrijalo sumnje roditelja i javnosti da su časovi ipak morali biti skraćeni ili prilagođeni kako bi se školsko dvorište pripremilo za politički događaj.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Ušli kao sirotinja, izašli kao milijarderi LISICE SU RJEŠENJE ZA PLJAČKU RiTE Ugljevik!”

Od strateškog giganta koji je nekada radio 365 dana godišnje, RiTE Ugljevik je doveden na ivicu opstanka. Nema dovoljno uglja i mehanizacije, proizvodnja stoji, a koncesija i milionski tokovi novca otvaraju ozbiljna pitanja odgovornosti. Nećemo dozvoliti da se isti scenario ponovi – da strateški resursi završe u rukama privatnih interesa, bilo da je riječ o Serdarovu, Pavloviću ili bilo kom drugom tajkunu.

Izjavio je ovo na konferenciji za medije ispred RiTE Ugljevik u Ugljeviku Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, prozvavši direktno Vladu RS.

“Vlada i rukovodstvo RS moraju da stanu uz ono što obezbjeđuje energetsku nezavisnost, kao što to ovo preduzeće treba da garantuje. Naša je poruka da po cijenu bilo čega ovo preduzeće ne smije otići u ruke tajkuna i ne smije postati rudnik Ljubija, jer sve što je privatizovano odvedeno je u stečaj. I ovdje je jasan lanac koji treba da se desi: stečaj, privatizacija, i onda se pojavi čovjek koji je kupio Ljubiju za sitne pare, koji je sve privatizovao isto tako za sitne pare, kupio je tako i Fabriku duvana u Banjaluci. Postoji veliki strah da ovaj čovjek koji je kupio Ljubiju preko SNSD-a u Prijedoru isto tako čeka da prođu izbori da se to desi i ovdje. Ovo nije nikakva krimi serija, već istina”, tvrdi Stanivuković i poručuje:

“Zato tražimo konkretne mjere: lex specialis za RiTE Ugljevik, hitno rješavanje imovinskih pitanja i eksproprijacije uz pravičnu naknadu, obezbjeđivanje mehanizacije i revitalizaciju postrojenja. To znači da vlasništvo zemlje gdje su rude pripada građanima. Vlada mora donijeti eksproprijaciju, ulazi se u posjed bez čekanja, jer ako čekamo onda ova termoelektrana neće stajati. Kraći rokovi, sigurna isplata ljudima, ali kopanje rude odmah, jer termoelektrana ne može raditi bez uglja. Pitali smo inženjere, da li je moguća revitalizacija preduzeća, rekli su jeste, sa obnovom postrojenja, kopanjem uglja, može se raditi i obezbjeđivati plate za skoro 2.000 radnika”, navodi on.

Kaže da je novac sistemski izvlačen iz RiTE Ugljevik.

“Ovdje su ljudi koji su bili direktori dolazili bosi bez ičega, izlazili sa najnovijim autima, stanovima, kućama i vilama. Svako je ušao kao sirotinja, a izašao kao milijarder u rangu Sredarova i svih onih Džombića koji su ovdje potpisali da Serdarovu treba dati 240 miliona, a on uložio sedam miliona. Ko je to potpisao? To su te lažne revizorske kuće, Džombićeve i ostale”, ističe Stanivuković.

Prema njegovima riječima RiTE Ugljevik nije ničija privatna kasa već strateški resurs naroda i države.

“A onima koji su godinama čekali da ono što je narod gradio padne na koljena poručujemo: lisice su rješenje za sve one koji su gurnuli ruke u budžet građana Srpske”, jasan je Stanivuković.

Nikola Dakić, predsjednik Opštinskog odbora PSS-a Ugljevik, izjavio da RiTE Ugljevik predstavlja temelj razvoja i opstanka ove opštine, ali je i motor privrede cijele regije.

“Nakon 20 godina vladavine SNSD-a ovaj nekada privredni bastion danas se nalazi na koljenima. Mi smo tu ne samo da čujemo kakvo je stanje u ovom preduzeću već da čujemo konkretne prijedloge i da podržimo mjere koje je Stanivuković sa svojim timom pripremio. Suština problema i suština rješenja su ista stvar. Odnos države o ovom strateškom resursu. Vrijeme je da država umjesto maćehinskim odnosom zauzme drugačiji stav i prestane ovo preduzeće koristiti za potrebe izborne kampanje, kao finansijski i politički alat za svoje ljude”, istakao je Dakić.

Kaže da su se čelni ljudi Elektroprivrede RS nekada hvalili visokom proizvodnjom energije ovdje, ali od te visoke proizvodnje poručuje on nije koristi imao niti Ugljevik, a ni ovo preduzeće.

“U Ugljeviku se ništa nije izgradilo za 20 godina, osim eksponenata vlasti na rukovodećim i čelnim pozicijama u ovom preduzeću. To je odnos koji moramo mijenjati. Decenijama je odavde punjen budžet Elektroprivrede, a posljedično i Vlade. Od energije koju matično preduzeće odavde jeftino kupuje, a skupo prodaje, Ugljevik nije dobio ništa. Takođe, preduzeće je korišćeno za megalomanske i unosne projekte od čega ono nije imalo ništa, a jedan od njih je sistem za odsumporavanje koji ni danas ne radi, a plaćen je 190 miliona maraka, a preduzeće plaća rate za njega”, navodi Dakić

Podsjeća na obećanje koje je SNSD dao da će biti izgrađena treća faza termoelektrane, a sad nema ni prve faze.

“Jedino obećanje koje je SNSD ovdje ispunio u Ugljeviku jeste kada su nam rekli da ćemo piti vodu sa ugljevičkih bazena i pasti travu sa ugljevičkog stadiona ukoliko SNSD ne dobije podršku, i nije je dobio. Danas se nalazimo upravo u takvoj situaciji”, zaključio je Dakić.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno