Connect with us

Politika

Šta piše u Prijedlogu budžeta Srpske za 2025! DODIK TROŠI KAO 4 MINISTARSTVA

Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice trebalo bi da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu i to po hitnom postupku, koji je za 260 miliona KM veći od okvira Rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu.
Ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznose 6 milijardi i 70 miliona KM.

Srpskainfo je provjerila ko će sljedeće godine stezati kaiš, a ko odriješiti kesu.

Osim što na raspolaganju ima više novca od parlamenta Srpske, ali i brojnih ministarstava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik dobio je i najveće povećanje budžeta u narednoj godini, izuzev Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Kako je što je Srpskainfo juče detaljno pisala, Dodikov budžet u narednoj godini trebalo bi da iznosi 77,5 miliona maraka što je povećanji od 21 milion maraka u odnosu na ovogodišnji Rebalans Budžeta Srpske.
Zanimljivo je da će Dodik tako imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Još veće povećanje budžeta očekuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čelu sa ministrom Alenom Šeranićem (SNSD), od čak 106 miliona maraka.
Tako će budžet ovog ministarstva u 2025. godini iznositi 529 miliona maraka, dok je ovogodišnjim Rebalansom budžeta Šeranić na raspolaganju imao 423,2 miliona KM.

Najveće uvećanje planirano je na stavci transferi.
Planirano je da se sljedeće godinu Fondu zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju isplati 142,4 miliona KM, dok su ove godine dobili tek 45 miliona KM.

I Ministarstvo privrede i preduzetništva RS dobija veći budžet za 5 miliona KM. Tako će ovo ministarstvo na čijem čelu se nalazi Vojin Mitrović (SNSD) na raspolaganju imati 39,1 milion KM u odnosu na ovogodišnjih 34,7 miliona KM.
Povećanje se odnosi na tekuće grantove. Planirano je da se sljedeće godine za podršku za ulaganje u unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju izdvoji 25,5 milion maraka, dok je ove godine ta stavka iznosila 0 KM.

Istovremeno, Mitrovićevo ministarstvo je srezalo subvencije za 6 miliona maraka, pa će naredne godine na raspolaganju imati 10 miliona KM.
Za sljedeću godinu je ukinut grant za podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija. Ove godine je za te namjene izdvojeno 15 miliona KM.

Za četiri miliona maraka veći je budžet Ministarstva finasija RS na čelu sa Zorom Vidović (SNSD).
Ministarstvo će tako naredne godine na raspolaganju imati 25,2 miliona KM.

Uvećanje za poslaničke klubove
I Poreska uprava RS ima veći budžet pa će sljedeće godine na raspolaganju imati 40 miliona maraka, dok je ove godine imala 34,9 miliona KM.

Prema predloženom budžetu za narednu godinu PU RS za stručne usluge planira izdvojiti 6,5 miliona KM, dok je ove godine za te namjene na raspolaganju imala 1,5 miliona KM.

Veće budžete imaće i okružna javna tužilaštva u Srpskoj, u prosjeku od 200.000 do 500.000 KM, u zavisnosti od tužilaštva do tužilaštva.

Okružni sud Banjaluka imaće veći budžet za 800.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 7 miliona maraka, dok će ostali okružni sudovi imati uvećanja između 200.000 i 500.000 KM.

Povećava se i budžet Osnovnog suda Banjaluka sa 12 na 13,2 miliona maraka, a kod ostalih sudova u Srpskoj između 100.000 i 400.000 KM.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP) na raspolaganju će imati budžet u iznosu od 84,4 miliona KM što je uvećanje od 6 miliona u odnosu na ovogodišnji budžet.

Uvećana je stavka koja se odnosi na tekuće doznake za unapređenje i razvoj porodičnog života u RS sa 64 na 70 miliona maraka.

Za milion maraka veći je budžet i parlamenta Srpske i sljedeće godine će iznositi 15,4 miliona KM.

Najveće uvećanje odnosi se na grantove, pa će tako poslaničkim klubovima naredne godine biti isplaćeno 800.000 KM, dok su ove godine dobili pola miliona maraka.

Rashodi za lična primanja uvećani su za 200.000 KM, a za putovanja i smještaj povećana su sa 522.000 na 600.000 KM.

Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Najveće povećanje, u iznosu od 1,6 miliona maraka, planirano je za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata.

Zbog planiranog povećanja plata prosvjernim radnicima u sljedećoj godini se dižu i budžeti za osnovne i srednje škole.

Budžet za osnovne škole trebalo bi da iznosi 352,9 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 339,8 miliona maraka.

Budžet za srednje škole podignut je sa 123,2 miliona maraka na 127,1 milion maraka.

Institucije kulture dobile su uvećanje od milion maraka pa će naredne godine na raspolaganju imati 22,4 milion maraka dok su Institucije specijalnog i umjetničkog obrazovanja dobile veči budžet za 700.000 KM i iznosiće 20 miliona maraka.

Manje para za premijera
I dok su nekima budžeti povećani, mnogi nisu bili te sreće. Za razliku od predsjednika Republike, premijer Vlade Srpske, Radovan Višković dobio je manji budžet za milion maraka.

Vlada Srpske će tako na raspolaganju sljedeće godine imati 21,7 miliona KM dok je ove godine imala 22,7 miliona maraka.

I ministar Siniša Karan (SNSD) dobio je manji budžet za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Sljedeće godine će tako na raspolaganju imati 290 miliona maraka što je umanjenje od 14,9 miliona maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Željkom Stojičić (SNSD), imaće 15,8 miliona maraka težak budžet u 2025. godini, što je ta 4 miliona manje u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS na čelu sa Senkom Jujić (NPS) dobija manji budžet za 2 miliona maraka.

a raspolaganju će tako imati 12,6 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 14,3 milioni maraka.

Ministarstvo je zbog toga skresalo stavku koja se odnosi na isplate jedinicama lokalne samouprave.

Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čelu sa Željkom Budimirom (SNSD) dobija 18,5 miliona maraka što je umanjenje od 8 miliona maraka u odnosu na rebalans budžeta u ovoj godini.

Budimir je zbog toga morao da skreše novac Agenciji za informaciono – komunikacione tehnologije Republike Srpske sa 13,5 miliona maraka na 5 miliona maraka.

Čubrilović steže kaiš
Nakon što je rebalansom budžeta ove godine morao da “skreše” svoj budžet za čak 8,9 miliona maraka u odnosu na planirani budžet, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović (DEMOS) moraće još da steže kaiš.

Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđeno je tako da Čubrilovićevo ministarstvo u ovoj godini potroši 16,4 miliona KM dok je ranijim budžetom na raspolaganju imao 25,3 miliona KM.

Međutim, za sljedeću godinu budžet mu je umanjen za još milion maraka pa će iznositi 15,2 miliona maraka.

Čubrilović je morao sa stavke koja se odnosi na subvencije da skine 800.000 KM i to od Željeznica RS.

Ovo preduzeće je, naime, u ovoj godini dobilo 10,8 miliona maraka, a sljedeće godine 800.000 KM manje.

Zanimljivo je da je Čubrilović i u ovoj godini morao da sreže subvencije za čak 9,2 miliona KM.

To smanjenje su najviše osjetile Željeznice Republike Srpske, koje su planiranim budžetom trebalo da dobiju 20 miliona KM subvencija, ali im je rebalansom pripalo samo 10,8 miliona KM, ili 9,2 miliona KM manje.

Ministarstvo energetike i rudarstva na čelu sa Petrom Đokićem (SP) imaće na raspolaganju 2 miliona maraka manje u odnosu na ovu godinu.

Đokiću tako ostaje da troši 9,6 miliona maraka.

Manje para za predstavništva RS
Za 11 miliona maraka manji je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čelu sa Savom Minićem (SNSD).

Budžet za sljedeću godinu iznosiće 25 miliona maraka, dok je ove godine iznosio 36,7 miliona maraka.

Minić je zbog toga uštedu, između ostalog, napravio smanjivši novac „Vodama Srpske“.

One će sljedeće godine dobiti 11,2 miliona maraka, dok im je ove godine isplaćeno 15,3 miliona maraka.

Ono što je dobio rebalansom, izgubio je budžetom. Tako će ministru trgovine i turizma RS, Denisu Šuliću (SNSD) budžet za sljedeću godinu iznositi 8,8 miliona maraka, dok je ovogodišnjim rebalansom dobio čak 32,8 miliona maraka.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD) dobija manji budžet za 7 miliona maraka.

Sljedeće godine Egićev budžet će biti 481,5 miliona maraka.

I Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu se nalazi Zlatan Klokić (SNSD) budžet se smanjuje sa 16,5 miliona maraka na 11,6 milion maraka.

Klokić je ukinuo grantove za koje će sljedeće godine u njegovom budžetu biti 0 KM, dok je ove godine na raspolaganju imao 3,9 miliona maraka.

Zanimljivo je da će kaiš morati stezati i u predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu za koje je planirano milion maraka manje u odnosu na ovu godinu.

U sljedećoj godini će im tako biti isplaćeno 6,5 miliona maraka.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

LIJEKOVI BEZ POREZA, A KLADIONICE DALJE OD ŠKOLA! PSS Gradiška pokrenuo snažnu inicijativu za zaštitu građana i djece

Predstavnici Gradskog odbora PSS Gradiška — Snježana Gvozden, Željko Sladojević i Srđan Lakić — poručili su danas na konferenciji za novinare da je neophodno uvesti nultu stopu PDV-a na lijekove, medicinska i ortopedska pomagala, ali i pooštriti pravila koja se odnose na blizinu kladionica i drugih objekata za priređivanje igara na sreću školama i vrtićima.

— Nemamo samo primjedbe, mi uvijek imamo rješenja — poručila je Snježana Gvozden, navodeći da je cilj inicijative „Zdravlje bez poreza“ da se smanje troškovi liječenja.

Ona je naglasila da bi se istovremeno predložilo povećanje stope PDV-a na luksuznu robu, ocjenjujući da bi se na taj način dio prihoda mogao nadoknaditi, uz jasno postavljanje prioriteta.

— Luksuzna roba nije potreba, za razliku od lijekova, liječenja i zdravlja naših sugrađana — rekla je Gvozden.

Govoreći o socijalnim efektima ove mjere, ona je posebno ukazala na penzionere, porodice sa djecom i osobe sa invaliditetom, naglašavajući da upravo te kategorije stanovništva značajan dio svojih prihoda izdvajaju za lijekove i medicinska sredstva.

Gvozden je govorila i o problemu kladionica, posebno njihovoj blizini školama i mjestima gdje borave djeca. Ona smatra da pitanje igara na sreću treba urediti tako da se djeca što više zaštite od njihovog uticaja. kao jednu od mjera predložila je i uvođenje sistemske edukacije učenika o štetnosti kockanja, slično programima koji već postoje kada je riječ o prevenciji narkomanije i drugim oblicima rizičnog ponašanja.

Željko Sladojević osvrnuo se na problem iz ugla svakodnevnog života penzionera, ističući da su cijene lijekova za mnoge od njih ozbiljno opterećenje.

— Prosječan penzioner kod nas danas ima penziju koja nije veća od hiljadu maraka, a većina ih ima i znatno manja primanja. Je li realno i normalno da ti ljudi moraju da plaćaju punu cijenu lijeka? Mi smatramo da nije — rekao je Sladojević.

On je posebno ukazao na značaj oslobađanja od PDV-a za ortopedska i druga medicinska pomagala, ističući da niko ne bira da bude invalid ili da se suoči sa teškom bolešću i skupim terapijama.

— Hajde da pomognemo ljudima, da donesemo konkretne mjere, da ukinemo taj PDV i olakšamo ljudima da svakodnevno funkcionišu — poručio je Sladojević.

Srđan Lakić postavio je pitanje: da li je normalno da se objekti za priređivanje igara na sreću nalaze neposredno uz škole? On je naveo i konkretan primjer iz Gradiške, ukazujući na blizinu kladionice sportskom objektu u kojem, kako je rekao, svakodnevno trenira veliki broj djece.

Govoreći o mogućim rješenjima, on je podsjetio na odluku o uvođenju komunalne takse za objekte koji priređuju igre na sreću, ocjenjujući da se sredstva prikupljena na taj način mogu usmjeriti u mjere od direktne koristi za građane.

Predstavnici PSS Gradiška poručili su da pitanja zdravstvene zaštite, cijena lijekova i zaštite djece od negativnih posljedica kockanja ne bi trebalo da budu stranačka, već društvena pitanja oko kojih je moguće postići širok konsenzus.

Kako su istakli, cilj predloženih mjera je, prije svega, da se pomogne građanima kojima je pomoć najpotrebnija, ali i da se stvore uslovi za zdravije i sigurnije okruženje za djecu i mlade.

Nastavi čitati

Politika

MILIONI ZA GIMNAZIJU OTIŠLI U ASFALT! Skandalozan potez Ćurića (SNSD) Uzeo novac od škole, pa pobjegao od novinara!

Nakon što je skupština grada Trebinje usvojila odluku da se iz namjenskog kredita od pet miliona maraka četiri miliona izdvoji za završetak Gimnazije koju je nedovršenu gradu predao biznismen Rodoljub Drašković, gradonačelnik Mirko Ćurić je veći dio tog novca preusmjerio u druge svrhe, saznaje portal CAPITAL.

Naime, on je na zahtjev Odjeljenja za kapitalne investicije sa ovog projekta „skinuo“ 2,26 miliona maraka i tako ostavio samo 1,73 miliona KM što će biti nedovoljno da se ovaj projekat koji je započet prije sedam godina završi.

Sa druge strane, prema novoj Ćurićevoj odluci, novac koji je uzeo od Gimnazije preusmjerio je na izgradnju komunalne i putne infrastrukture.

Nije poznato kako će se novac za Gimnaziju nadomjestiti, jer Ćurić nije odgovarao na telefonske pozive.

Podsjećamo, odbornici su Odluku o kreditu usvojili na sjednici koja je održana 10. juna.

Gradnju gimnazije je u avgustu 2019. godine započeo Drašković i trebala je biti njegova zadužbina. Prvobitno je bilo najavljivano da će biti izgrađena u roku od godinu dana.

Međutim, pojavio se spor oko zemljišta nakon čega je Drašković predao objekat gradu bez naknade uz obavezu da ga završi i privede namjeni.

Pored četiri miliona maraka koje je grad namijenio, sve dok ih Ćurić nije preusmjerio, isto toliko novca je obezbijedila i Vlada Republike Srpske kako bi se ova ustanova konačno završila i bila od koristi Trebinjcima.

Nastavi čitati

Politika

OD “SVE JE POD KONTROLOM” DO POZIVA NA ŠTEDNJU! Zašto Luka Petrović za pet dana mijenja ploču i teret prebacuje na građane?

Samo pet dana bilo je potrebno rukovodstvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) da napravi potpuni zaokret u svojim izjavama. Od samouverenih tvrdnji da „Republika Srpska nema problema sa električnom energijom“ i da su svi kapaciteti spremni, stigli smo do dramatičnih apela građanima da gasi aparate i štede struju u večernjem špicu.

Ovakav iznenadni preokret otvara ključno pitanje: Da li se u ERS-u situacija mijenja preko noći ili se od javnosti svjesno skrivalo realno stanje u energetskom sektoru?

Prije pet dana: “Sve je spremno, nema problema”

Ne tako davno, generalni direktor ERS-a Luka Petrović uvjeravao je javnost da toplotni talasi i suše koji potresaju Evropu ne mogu ugroziti Srpsku. Poručeno je da imamo dovoljne količine struje, da poskupljenja neće biti, te da su kapaciteti — izuzev Termoelektrane Ugljevik — potpuno spremni.

Iako je Petrović i tada spominjao visoke uvozne cijene u regionu i probleme sa lošom hidrologijom, poruka za domaće stanovništvo bila je jasna i umirujuća: sistem je stabilan, razloga za brigu nema.

Danas: Uvoz po 200 evra i apel građanima

Pet dana kasnije, retorika se drastično mijenja. Predstavnici ERS-a izlaze pred javnost sa popratnim priznavanjem ozbiljnih problema:

  • Eskalacija uvoza: Nedostajuća električna energija kupuje se po astronomskim cijenama od čak 200 evra po megavat-času.

  • Kriza u proizvodnji: RiTE Ugljevik ne radi, dok su dotoci na Drini i Vrbasu na istorijskom minimumu. Da bi se sistem uopšte održao, maksimalno se iscrpljuju Hidroelektrane na Trebišnjici.

  • Teret na građanima: Umjesto sistemskog rješenja, rukovodstvo ERS-a sada apeluje na građane da „racionalno troše struju“, posebno u periodu od 17 do 22 časa.

Ko plaća račun lošeg planiranja?

„Sve poslije januara i februara je na istorijskom minimumu… Uvozi se energija po 200 evra, a građani se pozivaju na štednju.“ — poruka je koja iz ERS-a stiže nakon samo nekoliko dana lažnog optimizma.

Postavlja se sasvim logično pitanje: kako je moguće da se u roku od 120 sati pređe put od „stabilnog sistema“ do „kupovine najskuplje struje i poziva na štednju“?

Ako su januar i februar jedini mjeseci koji su „izvukli“ sistem zahvalnošću prirode i padavinama, kako je rukovodstvo ERS-a planiralo ljetne mjesece znajući da je TE Ugljevik van pogona i da su ljetne suše redovna pojava? Pozivati građane da štede u trenucima kada se energija kupuje po najvišim berzanskim cijenama nije ništa drugo nego pokušaj prebacivanja odgovornosti za loše upravljanje i nespremnost sistema na sama domaćinstva.

Domaći energetski sektor ne smije funkcionisati po principu „gledanja u nebo“ i molitvi za kišu. Građani Republike Srpske zaslužuju iskrenu komunikaciju i stabilan sistem, a ne umirujuće bajke početkom sedmice i paniku pred njen kraj.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno