Ministarstvo inostranih poslova BiH nastavlja da obezbjeđuje nova sredstva za diplomatsko-konzularnu mrežu Bosne i Hercegovine, pa je tako planirano čak 13,5 miliona konvertibilnih maraka za kupovinu objekata za ambasade i konzulate. Istovremeno se stalno čuju zamjerke na rad predstavnika BiH u inostranstvu čiji je efekat rada na niskim granama. Da li se na nivou Bosne i Hercegovine dogovori postižu samo kad treba dijeliti novac i fotelje?
Bosna i Hercegovina ima nešto više od 50 ambasada, konzulata i misija pri međunarodnim organizacijama. Ova ne previše razgranata diplomatska mreža građane BiH košta oko 50 miliona maraka godišnje. Međutim, decenijama na terenu imamo sliku koja je drugačija od onoga što je definisano u opštim pravcima i prioritetima za provođenje spoljne politike Bosne i Hercegovine.

Neusaglašeno djelovanje, diplomatski skandali, stranačko postavljanje i igranje diplomata onako kako im kažu partiijski šefovi – ovo su najčešće zamjerke na rad diplomatsko konzularne mreže Bosne i Hercegovine. Ovo otvara pitanje za šta onda služe toliki ambasadori i konzuli kada igraju po direktivama partijskih šefova, a od čega građani i privreda Republike Srpske i Federacije BiH nemaju nikakvu korist?

Osnovni problem je u višedecenijskom uticaju politike, gdje ambasadori više odgovaraju stranci koja ih je postavila na tu poziciju, pa stavovi srpskih, hrvatskih ili bošnjačkih diplomata uopšte nisu usaglašeni.

“Mislim da je to danas svakome jasno, da je SNSD i njihovi partneri da su prepustili spoljnu politiku strankama iz Sarajeva jer glavni razlog je što tu nema novca nema tendera, nema mjesta gdje narodski rečeno možete da se ugrađujete”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

Drugi uzrok neefikasne diplomatije Bosne i Hercegovine su stranački podobni, ali pozivu nedorasli kadrovi.

“Ono što ja ne razumijem zaista to je neefikasnost i odabir ljudi koji ne donose nikome ništa osim ispunjavanja određenih nekakvih u znak zahvalnosti za nekakav politički rad ili rad na terenu određenih političkih partija tako da zaista ne vidim kome je u interesu ovakav sistem kakav je trenutno”, smatra ekonomista i diplomata Draško Aćimović.

Višedecenijska nebriga za profesionalan rad diplomatsko konzularne mreže, dovela je do toga da ključni segment, a to je usaglašenost i i vertikalna komunikacija gdje je na vrhu Ministarstvo inostranih poslova zapravo ne postoji.

“Pravo pitanje je koga oni zastupaju? Građane Bosne i Hercegovine kao takve sigurno ne. Diplomatsko-konzularna predstavništva su u stvari još samo jedna baza za uhljebljavanje stranačkih struktura, dakle i stranačkih vojnika”, kaže novinar iz Banjaluke Đorđe Vujatović.

Na nivou Bosne i Hercegovine godinama ne prestaju prepucavanja političkih stranaka o ponašanju ambasadora i konzula koje su na pozicije postavile suprotstavljene političke partije, međutim, kada je u pitanju podjela fotelja, članovi Predsjedništva BiH se jedni drugima ne miješaju u izbor, a lako se dogovore i u Savjetu ministara kada treba za iste obezbijediti dodatni novac.
(BN) Foto: RL