Connect with us

Društvo

ŠTA JE BILO SA ORGANIZOVANOM BANDOM? Za utvrđene nepravilnosti u „Šumama“ niko ne odgovara

Članovi komisije koja je utvrdila ozbiljne propuste u prikupljanju taksacionih podataka za šumsko-privredno područje (ŠPP) „Ruđansko“ tvrde da su po kazni upućeni u Rudo i raspoređeni na poslove prikupljanja upravo tih podataka, otkriva CAPITAL.

Paradoks je što je prvo komisija upravi „Šuma“ podnijela izvještaj u kojem je iznesen niz zamjerki na dotadašnje terenske radove.

Uprava „Šuma“ je usvojila izvještaj komisije, nakon čega su njeni članovi, kako tvrde, po kazni raspoređeni na poslove prikupljanja taksacionih podataka u ŠPP „Ruđansko“, ali su odbili nalog da idu na teren.

Komisija koju je formirao generalni direktor „Šuma“ Blaško Kaurin sa zadatkom da provjeri kvalitet urađenih terenskih radova na prikupljanju taksacionih podataka za ŠPP „Ruđansko“ u izvještaju koji je u posjedu CAPITAL-a navela je da bi šumsko-privedna osnova koja bi trebala da bude urađena na osnovu podataka prikupljenih bez ikakvog terenskog rada i utvrđenom zloupotrebom novog informacionog sistema bila neupotrebljiva.

Članovi komisije su ocijenili da je slično stanje utvrđeno u još tri šumsko-privredna područja „Jahorinskom“, „Romanijskom“ i „Višegradskom“, ističući da se planski dokumenti za ta tri ŠPP završavaju hitno kako bi se zataškale nepravilnosti.

Uprava „Šuma“ usvojila je izvještaj ove komisije, a direktor Blaško Kaurin zaključkom je zadužio Istraživačko-razvojni i projektni centar (IRPC) da „svu raspoloživu snagu usmjeri na terensko prikupljanje i obradu taksacionih podataka u cilju što hitnijeg završavanja ŠPO“.

Pored toga, Kaurin je zaključkom zadužio IRPC da „pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti protiv lica koja su bila zadužena za prikupljanje taksacionih podataka za ovo područje“.

I tim zaključkom se došlo do neviđenog paradoksa, jer je odgovorno lice direktor IRPC-a, a na toj funkciji je u vrijeme kada su prikupljani taksacioni podaci bio Miroslav Despotović.

Pošto je početkom prošlog mjeseca zajedno sa još šest direktora šumskih gazdinstava i izvršnim direktorima „Šuma“ smijenjen i Miroslav Despotović, praktično nije moguće ni protiv koga pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti.

Nakon što je smijenjen Despotović, ovlaštenja direktora IRPC-a dobio je dotadašnji tehnički direktor Saša Drljača. On je 25. novembra i donio rješenja kojima je članove Komisije rasporedio na poslove prikupljanja taksacionih podataka za izradu ŠPO.

Drljača kaže da ne želi da se prepucava sa ljudima za koje odgovorno tvrdi da ne misle dobro ni „Šumama“, ni IRPC-u.

„Niko nigdje nije upućen po kazni. IRPC je zaključkom zadužen da svu raspoloživu radnu snagu usmjeri na terensko prikupljanje i obradu taksacionih podataka u cilju što hitnijeg završavanja ŠPO. U skladu sa tim zaključkom i članovi komisije su raspoređeni na te poslove. Oni su odbili taj raspored i sa tim je upoznata uprava javnog preduzeća“, kaže Drljača za CAPITAL.

On je dodao da ne želi s njima da se prepucava u javnosti, ističući da je sa svim upoznata uprava preduzeća.

Međutim, članovi Komisije u dopisu dostavljenom našem portalu tvrde da je poseban problem to što posao prikupljanja taksacionih podataka ne može da se vrši u ovom vremenskom periodu i uslovima zato što se ugrožava bezbjednost radnika, ali i zato što terenski radovi izvršeni u zimskim mjesecima ne zadovoljavaju potrebni kvalitet i predstavljaju narušavanje šumarske struke.

Oni su zajedno sa drugim radnicima IRPC-a uputili dopis generalnom direktoru sa molbom da s njima održi sastanak, ali na dopis nikada nisu dobili odgovor.

Podsjećamo, na nepravilnosti u terenskom radu prilikom uzimanja podataka za izradu ŠPO za šumsko-privredno područje „Ruđansko“ ukazao je šumarski inženjer Predrag Milošević, zaposlen u IRPC koji je bio zadužen za pisanje ove ŠPO.

CAPITAL je otkrio da je Milošević još početkom avgusta sa nepravilnostima koje je primijetio upoznao koordinatora za izradu ŠPO u šumskom gazdinstvu Rudo, zatim direktora tog šumskog gazdinstva, kao i direktora IRPC-a, a pošto nije bilo nikakve reakcije o svemu je obavijestio resorno ministarstvo.

Pored toga, podsjećamo da je CAPITAL početkom februara ove godine otkrio da šumska gazdinstva „Zelengora-Kalinovik“, „Treskavica-Trnovo“, „Doboj-Doboj“ i „Majevica-Lopare“ nemaju važeće šumsko-privredne osnove.

Nakon toga, šumarska inspekcija je izašla u kontrolu i potvrdila naše navode, zbog čega su izdali rješenja o zabrani redovne sječe u navedena četiri gazdinstva. Ti problemi u međuvremenu su riješeni, ali sada se postavlja pitanje kvaliteta izrađenih ŠPO.

Related Topics:

Društvo

GRADNJA NIJE NI NA POMOLU: Priča o trebinjskom aerodromu polako ulazi u treću deceniju

Za skoro dvadeset godina malo toga se uradilo. Mijenjale su se lokacije, direktori, rokovi za završetak realizacije, ali avioni sa trebinjske piste još nisu poletjeli. U trebinjskoj javnosti podijeljeno je mišljenje, dok jedni vjeruju da će iz Trebinja poletjeti avioni, drugi ovu priču smatraju bajkom, ali ipak svi oni ističu da bi postojanje aerodroma itekako značio kako Trebinju, tako i cijeloj istočnoj Hercegovin

Priča o trebinjskom aeorodromu praćena prvim obećanjima o realizaciji istog počela je 2006. godine nakon čega je osnovano Javno preduzeće ‘‘Aerodrom Trebinje‘‘ uz tvrdnju da će prvi avioni sa piste na Zupcima poletjeti 2011. godine. Tri godine kasnije, Vlada Srpske zatvorila je “Aerodrom Trebinje” uz novo obećanje da se od aerodroma ne odustaje.

Odustalo se i od Zubaca, a nešto kasnije i od druge lokacije u Mionićima, a trenutna lokacija za izgradnju aerodroma je selo Taleža.

U izbornim godinama dolazila su i nova obećanja, a svi rokovi su probijani. Srbija 2020. godine preuzima ovaj projekat i osniva preduzeće ‘‘Aerodrom Trebinje‘‘ iza kojeg stoje ‘‘Aerodromi Srbije‘‘.

Za direktora je prvobitno postavljen Mladen Stanković koji je nedavno podnio ostavku na ovo mjesto na koje je početkom maja imenovan Predrag Babić. Ono što se za sada zna je da je planska dokumentacija usvojena te da su izdati lokacijski uslovi za izgradnju.

Čini se, ipak da se previše problema nadvilo nad ovim projektom, a najveći je spor sa Hrvatskom. Posljednje obećanje o početku rada aerodroma vezano je za 2026. godinu.

Dok je mišljenje Trebinjaca o realizaciji projekta koji će naredne godine ući u treću deceniju podijeljeno, stav skoro svih je da bi trebinsjki aerodrom bio od velikog značaja ne samo za Trebinje već i za cijelu istočnu Hercegovinu.

Nastavi čitati

Društvo

PROPAO “PREKO NOĆI”: Arcelor Mital Zenica u velikim problemima, čeka se novi vlasnik

Jedna od najvećih kompanija u BiH, Arcelor Mital Zenica uskoro bi trebao dobiti novog vlasnika, fočanskog biznismena Gordana Pavlovića. Iako je ova vijest mnoge zatekla, zapravo sama odluka o prodaji nije toliko iznenađujuća.

Arcelor Mital je u posljednje dvije godine “neprepoznatljiv” i nalazi se u veoma teškoj situaciji. Prihodi kompanije drastično padaju, finansijski gubitak se gomila a broj radnika smanjuje.

Ova firma je donedavno imala godišnje prihode od preko milijardu KM i nekoliko godina zaredom je bila najveći izvoznik iz naše zemlje.

Prošle godine je ArcelorMittal poslovao s gubitkom od preko 117 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. Ovo se nadovezuje na minus od 159 miliona KM godinu ranije. Dakle za dvije godine firma je izgubila čak 276 miliona maraka, što bi malo koje preduzeće moglo podnijeti.

Kada je riječ o prihodima, oni su lani pali na 608 miliona KM sa 732 miliona KM godinu ranije. Podsjetimo da su 2022. godine, posljednje u kojoj je firma poslovala pozitivno, prihodi bili milijardu i 54 miliona maraka, što znači da je za dvije godine došlo do pada za skoro pola milijarde maraka.

Arcelor Mital Zenica je na kraju prošle godine imao 1.924 zaposlena, što je za 250 manje nego prije dvije godine.

Razni faktori su doveli do pada prihode kompanije što je na kraju natjeralo vlasnike da prodaju firmu.

Kompanija je imala problema zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu te da se suočavala s velikim izazovima u poslovanju. Ranije su takođe kao probleme navodili rast cijena struje i visoke troškova plata.

Između ostalog, prošle godine su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, te su tada poručili da je ovo samo jedan od koraka koje planiraju poduzeti u tom smislu. Mitalova Koksara zapošljavala je ukupno 200 radnika, podsjeća BiznisInfo.ba.

Ne treba zaboraviti ni da je kompanija u prošloj godini bila pogođena obustavom željezničkog saobraćaja sa lukom Ploče.

Osim Zenice, grupacija ima kompaniju i u Prijedoru, ali postoji još čitav lanac preduzeća i kompanija s kojima sarađuju.

– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mital i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – rekao je jednom ranijom prilikom Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

U prijedorskom Arcelor Mitalu ranije ove godine je dolazilo do potpune obustave rada zbog nepostizanje dogovora poslodavca i sindikata o povećanju plate i ličnih primanja za 2025. godinu.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE HITNA ODGODA PLAĆANJA CBAM TAKSA: Struja bi drastično poskupjela

Na regionalnom simpozijumu “Elektroprivrede Crne Gore”, koji je održan u Budvi, zvanično je predloženo Evropskoj komisiji da produži prelazni period za primjenu CBAM-a do 1. januara 2027. godine.

Podsjećamo, CBAM je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika čija bi taksa trebalo da počne sa primjenom 1. januara 2026. godine, te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je na ovom simpozijumu da je na državi da hitno donese zakone o regulisanju emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini, kako privreda, a posljedično i stanovništvo, ne bi imali još veće troškove i probleme.

“Izvoznici iz Bosne i Hercegovine od 1. januara 2026. godine moraju plaćati CBAM taksu za svaki evro proizvoda koji se iz BiH izvoze u zemlje EU. Zajedničkim djelovanjem prema Energetskoj zajednici i Evropskoj komisiji zemlje grupe WB6, odnosno šest zemalja regiona zapadni Balkan, mogu omogućiti bolje uslove za održivu tranziciju i postizanje obavezujućih ciljeva”, naglasio je Buljubašić.

Tako je zbog toga Evropska mreža operatora prenosnih sistema električne energije (ENTSO-E) predložila Evropskoj komisiji da produži prelazni period za primjenu CBAM do 1. januara 2027. godine.

Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, kazao je ranije u intervjuu za “Nezavisne novine” da će se CBAM primijeniti na Bosnu i Hercegovinu od 1. januara 2026. godine, s tim da se njegova primjena može odgoditi do 2030. godine ako BiH preduzme određene mjere.

Ranije je i na sastanku Energetske zajednice u Beču, koji je održan 12. decembra prošle godine, Bosna i Hercegovina tražila da se preko ove organizacije traži od Evropske komisije odgađanje ove primjene.

Uvođenje ove takse pogodilo bi firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova koje izvoze robu u EU.

Kada je u pitanju BiH, najveći problem je izvoz električne energije, te bi dodatni nameti na izvoz učinili domaću struju preskupom za evropsko tržište, odnosno nekonkurentnom, te bi to povećalo cijenu struje za domaće stanovništvo.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević rekao je ranije za “Nezavisne novine” da BiH nije spremna za uvođenje ove takse.

“Ona bi drastično uticala na povećanje cijena električne energije. Koliko će to biti uspješno, odnosno da li će se uvažiti ovaj zahtjev, teško je reći. Jedna veoma bitna stvar je ta da mi ništa ne radimo i da se uopće ne pripremamo za to, a takse će sigurno doći jednog dana, sad da li 1. januara 2026. godine ili nekog drugog datuma”, kazao je Bečarević.

Na pitanje da li BiH može ispuniti uslove za izvoz električne energije u EU, a da ne plaća ove takse ukoliko se CBAM bude primjenjivao od 2030. godine, Bečarević odgovara da je to nemoguće.

“Mi smo još bazirani na termoelektrane na ugalj, posebno ‘Elektroprivreda BiH’, gdje se sada već 80 odsto struje proizvodi iz uglja, a 20 odsto ili čak manje iz hidroenergije. Teško je očekivati da obnovljivi izvori energije zamjene ugalj u tako kratkom periodu, jer 2030. godina nije daleko, to je veoma blizu. Takse će doći kad-tad i one će biti u proizvodnoj cijeni svake elektroprivrede i logično je da će onda ići dalje sa povećanjem cijena električne energije”, naglasio je Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno