Connect with us

Društvo

ŠTA JE BILO SA ORGANIZOVANOM BANDOM? Za utvrđene nepravilnosti u „Šumama“ niko ne odgovara

Članovi komisije koja je utvrdila ozbiljne propuste u prikupljanju taksacionih podataka za šumsko-privredno područje (ŠPP) „Ruđansko“ tvrde da su po kazni upućeni u Rudo i raspoređeni na poslove prikupljanja upravo tih podataka, otkriva CAPITAL.

Paradoks je što je prvo komisija upravi „Šuma“ podnijela izvještaj u kojem je iznesen niz zamjerki na dotadašnje terenske radove.

Uprava „Šuma“ je usvojila izvještaj komisije, nakon čega su njeni članovi, kako tvrde, po kazni raspoređeni na poslove prikupljanja taksacionih podataka u ŠPP „Ruđansko“, ali su odbili nalog da idu na teren.

Komisija koju je formirao generalni direktor „Šuma“ Blaško Kaurin sa zadatkom da provjeri kvalitet urađenih terenskih radova na prikupljanju taksacionih podataka za ŠPP „Ruđansko“ u izvještaju koji je u posjedu CAPITAL-a navela je da bi šumsko-privedna osnova koja bi trebala da bude urađena na osnovu podataka prikupljenih bez ikakvog terenskog rada i utvrđenom zloupotrebom novog informacionog sistema bila neupotrebljiva.

Članovi komisije su ocijenili da je slično stanje utvrđeno u još tri šumsko-privredna područja „Jahorinskom“, „Romanijskom“ i „Višegradskom“, ističući da se planski dokumenti za ta tri ŠPP završavaju hitno kako bi se zataškale nepravilnosti.

Uprava „Šuma“ usvojila je izvještaj ove komisije, a direktor Blaško Kaurin zaključkom je zadužio Istraživačko-razvojni i projektni centar (IRPC) da „svu raspoloživu snagu usmjeri na terensko prikupljanje i obradu taksacionih podataka u cilju što hitnijeg završavanja ŠPO“.

Pored toga, Kaurin je zaključkom zadužio IRPC da „pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti protiv lica koja su bila zadužena za prikupljanje taksacionih podataka za ovo područje“.

I tim zaključkom se došlo do neviđenog paradoksa, jer je odgovorno lice direktor IRPC-a, a na toj funkciji je u vrijeme kada su prikupljani taksacioni podaci bio Miroslav Despotović.

Pošto je početkom prošlog mjeseca zajedno sa još šest direktora šumskih gazdinstava i izvršnim direktorima „Šuma“ smijenjen i Miroslav Despotović, praktično nije moguće ni protiv koga pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti.

Nakon što je smijenjen Despotović, ovlaštenja direktora IRPC-a dobio je dotadašnji tehnički direktor Saša Drljača. On je 25. novembra i donio rješenja kojima je članove Komisije rasporedio na poslove prikupljanja taksacionih podataka za izradu ŠPO.

Drljača kaže da ne želi da se prepucava sa ljudima za koje odgovorno tvrdi da ne misle dobro ni „Šumama“, ni IRPC-u.

„Niko nigdje nije upućen po kazni. IRPC je zaključkom zadužen da svu raspoloživu radnu snagu usmjeri na terensko prikupljanje i obradu taksacionih podataka u cilju što hitnijeg završavanja ŠPO. U skladu sa tim zaključkom i članovi komisije su raspoređeni na te poslove. Oni su odbili taj raspored i sa tim je upoznata uprava javnog preduzeća“, kaže Drljača za CAPITAL.

On je dodao da ne želi s njima da se prepucava u javnosti, ističući da je sa svim upoznata uprava preduzeća.

Međutim, članovi Komisije u dopisu dostavljenom našem portalu tvrde da je poseban problem to što posao prikupljanja taksacionih podataka ne može da se vrši u ovom vremenskom periodu i uslovima zato što se ugrožava bezbjednost radnika, ali i zato što terenski radovi izvršeni u zimskim mjesecima ne zadovoljavaju potrebni kvalitet i predstavljaju narušavanje šumarske struke.

Oni su zajedno sa drugim radnicima IRPC-a uputili dopis generalnom direktoru sa molbom da s njima održi sastanak, ali na dopis nikada nisu dobili odgovor.

Podsjećamo, na nepravilnosti u terenskom radu prilikom uzimanja podataka za izradu ŠPO za šumsko-privredno područje „Ruđansko“ ukazao je šumarski inženjer Predrag Milošević, zaposlen u IRPC koji je bio zadužen za pisanje ove ŠPO.

CAPITAL je otkrio da je Milošević još početkom avgusta sa nepravilnostima koje je primijetio upoznao koordinatora za izradu ŠPO u šumskom gazdinstvu Rudo, zatim direktora tog šumskog gazdinstva, kao i direktora IRPC-a, a pošto nije bilo nikakve reakcije o svemu je obavijestio resorno ministarstvo.

Pored toga, podsjećamo da je CAPITAL početkom februara ove godine otkrio da šumska gazdinstva „Zelengora-Kalinovik“, „Treskavica-Trnovo“, „Doboj-Doboj“ i „Majevica-Lopare“ nemaju važeće šumsko-privredne osnove.

Nakon toga, šumarska inspekcija je izašla u kontrolu i potvrdila naše navode, zbog čega su izdali rješenja o zabrani redovne sječe u navedena četiri gazdinstva. Ti problemi u međuvremenu su riješeni, ali sada se postavlja pitanje kvaliteta izrađenih ŠPO.

Related Topics:

Društvo

KATASTROFA u Potkozarju! Berbe ŠLJIVA neće biti

Mrazevi i dugotrajne kiše od aprila i maja uništile su skoro sav rod voća u Potkozarju, a najgore su prošle šljive i kruške.

“Berbe šljive neće biti. Nema je. Ono malo što je ostalo je samo za industrijsku proizvodnju. Kruške i jabuke su takođe loše. Jabuka je ostalo nešto više, ali je kvalitet jako loš i malo ih je za konzumiranje”, navodi predsjednik Udruženja voćara Prijedora Mladen Marjanović.

Trešnja je ove godine takođe loše rodila, kao i malina, ali su visoke cijene ovog voća ipak malo “popravile” proizvođače.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da je kompletno voće u Srpskoj podbacilo za oko 80 odsto.

“Od resornog ministarstva imamo svake godine 1.000 sadnica besplatno kruške, šljive i jabuke. Na vremenske prilike nažalost ne možemo uticati, ali ovako loše stanje ne pamtimo u posljednjih tridesetak godina”, ističe Dojčinović, prenosi Fena.

Prijedorski voćari takođe naglašavaju da nigdje ne mogu voće osigurati od mraza, jer se nijedna osiguravajuća kuća u BiH ne bavi s tim. Zbog toga su se obratili Gradskoj upravi Prijedor koja je formirala komisiju i popisala štetu. Procijenjena šteta na voćnjacima koji pripadaju samo članovima Udruženja voćara iznosi više od 700.000 KM.

Nastavi čitati

Društvo

BiH u vrhu zemalja po ODLIVU STANOVNIKA – opasan trend

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)

Nastavi čitati

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Aktuelno