Connect with us

Politika

BORBA PROTIV OTIMAČINE! Gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine svoju borbu sele u sudnicu

Nakon što je propao pokušaj opozicije, prije svih Draška Stanivukovića i Ljubiše Petrovića, gradonačelnika Banjaluke i Bijeljine, da se iz hitne procedure u Narodnoj skupštini RS povuče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu RS, čelni ljudi dva najveća grada u Srpskoj, a koje jedino i pogađa ovaj zakon, borbu sele u sudnicu.

Naime, i jedni i drugi već su najavili da će, čim sporni zakon stupi na snagu, a koji predviđa da se od Banjaluke i Bijeljine od 2025-2027. godine uzima po minimalno devet miliona KM godišnje po osnovu indirektnih poreza, podnijeti ocjenu ustavnosti tog dokumenta Ustavnom sudu Republike Srpske.

“Mora biti jednakosti, pravičnosti. Ako svi imamo status grada, zašto neki gradovi prolaze bolje. Ovaj zakon je čist kao suza da padne na Ustavnom sudu RS, jer vi dva grada stavljate u nepovoljan položaj”, kazao je Stanivuković.

Bojan Kresojević, nekadašnji gradski menadžer, a sada poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručuje da će se grad Banjaluka u zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona pozvati na nekoliko članova koje smatra spornim, pišu Nezavisne novine.

“Donesene izmjene Zakona o budžetskom sistemu su u suprotnosti sa članom 66. Ustava RS”, rekao je Kresojević.

Identična poruka i iz Bijeljine.

“Prvi sljedeći korak je upućivanje na ocjenjivanje ustavnosti zakona Ustavnom sudu Republike Srpske, čim zakon stupi na snagu”, naveo je Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine.

A prije nego što se obrate pravosuđu, Bijeljinci će svoje nezadovoljstvo ponovo iskazati na ulici. Kako je najavljeno, mirni protesti građana biće održani u ovom gradu u nedjelju, 15. decembra, sa početkom u 16 časova.

Da oni koji su nezadovoljni mogu da potegnu mjeru ocjene ustavnosti, potvrđeno nam je i iz Narodne skupštine RS, odakle kažu da je to ustavno pravo.

A tokom zasjedanja u NS RS najviše su poslanici opozicije isticali da je zakon u najmanju ruku problematičan zbog činjenice da se usvaja po hitnom postupku.

Najkonkretniji je bio Dragomir Vasić, poslanik u Klubu SDS-a i član Zakonodavnog odbora NS RS, koji je rekao da je još tokom sjednice Odbora upozoravao da brojni članovi zakona nisu u skladu sa Ustavom RS i da će završiti pred sudom.

Njegov stav, naveo je, tom prilikom dijelio je i još jedan član Zakonodavnog odbora.

“Mi smo preglasani sa četiri protiv dva glasa. Ali, bez obzira na to što je Republički sekretarijat za zakonodavstvo rekao da zakon jeste u saglasnosti sa Ustavom RS, on je protivustavan. Za to ima više razloga. Član 48. Ustava RS, prava i slobode zajamčene ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Član 66, ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave, osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa. Ovaj zakon direktno udara na ova dva člana”, tvrdi Vasić, koji dalje pojašnjava na šta konkretno misli.

“I ranije se dešavalo da se uzima od onih koji imaju i daje onima koji nemaju, ali selektivno izabrati dva grada, a izostaviti ostale razvijene opštine nije u skladu sa Ustavom RS. Ako se niste mogli dogovoriti za ovakav vid pomoći, onda je gospodin Ćosić kao predsjednik Saveza opština i gradova RS morao aktivirati stari zahtjev da se iznos od indirektnih poreza koji se vraća opštinama u procentu od 24 odsto u dogovoru sa Vladom RS poveća ili da se jedan dio poreza na dobit ostavi opštinama u nekom realnom omjeru, da li to bilo 80:20 ili 90:10. Rješenje je moglo da bude da se povrat poreza na dobit izvrši samo nerazvijenim opštinama”, kazao je Vasić.

Smatra da je sporan i član 10, stav 1 zakona.

“Tu govorite o kriterijumima za raspodjelu novca, ali će im i to pasti na sudu. Prvo, kriterijum od 100.000 stanovnika, kako ste došli do toga, to nije ni socijalni ni ekonomski kriterijum. Kako ste došli do ovih sedam odsto koje želite da uzmete? Takođe, planirali ste da u stavu 2, u omjeru 65:35 dijelite te prihode koje ste uzeli od ova dva grada i kad neko ko čita zakon pomisli pa ‘ajde neka će opština bar znati koliko dobija procentualno, onda slijedi tuš u stavu 3, koji kaže da će Vlada RS donijeti konačnu odluku o raspodjeli sredstava”, rekao je Vasić na sjednici NS RS.

On tvrdi da su republičke vlasti shvatile da su napravile greške u ovom zakonu te da su ih brže-bolje ispravljale kroz amandman Vlade RS.

“Podnošenjem amandmana priznali su da nije dobro da zakon ide po hitnoj proceduri. Sada ste kroz amandman definisali i da se sredstva od Banjaluke i Bijeljine ne daju i razvijenim opštinama, ali je ostalo da će samo Banjaluka i Bijeljina pomoći nerazvijene”, poručio je Vasić.

Ali, kako kaže, vlast nije obrisala sporni stav 3, te na snazi ostaje odluka da Vlada RS odlučuje kako će raspodijeliti novac koji uzme od dva najveća grada u Srpskoj.

“Dajte, ljudi, budimo realni da postoji nepovjerenje, jer kako vjerovati da će načelnici iz opozicije dobiti ta sredstva”, zaključio je Vasić na kraju rasprave.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Aktuelno