Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Savjet ministara BiH usvojio su juče, 30. septembra, Reformsku agendu, u kojom se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne struje u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.

Euronews BiH, koji je u posjedu originalnog dokumenta koji su ministri usvojili na engleskom jeziku, objavio je njegove detalje.

Svih 113 tačaka iz Reformske agende usvojeno je na sjednici Savjeta ministara, ali neke nisu do kraja precizirane, poput pitanja Ustavnog suda BiH, te konkretnog popunjavanja Savjeta za državnu pomoć.

Ipak potcrtano je da se sve odluke i nedoumice iz pojedinačnih koraka iz agende rješavaju na jednom nivou.

Jedna jedinstvena kontakt tačka za svaku pojedinačnu reformu usvojenu u Reformskoj agendi, definisana je.

U oblasti pravosuđa, definisano je jačanje nezavisnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i usvajanje Zakona o sudu BiH, koji će imati poseban žalbeni odjel, bez navođenja lokacije.

“Glavni cilj ove reforme odnosi se na jačanje nezavisnosti i jačanja pravosudnog sustava”, navedeno je u dijelu Reformske gende koji se odnosi na pravosuđe.

Zanimljivo je da se u obimnom dokumentu koji zahtijeva analizu traži i usvajanje državnog Zakona o operatoru prenosa, regulatoru i sistemskom operatoru električne energije u BiH, kao i jedinstvenog operatora sistema, koji je baš juče, simptomatično ili ne, usvojen u Domu naroda.

Zeleno svjetlo za Agendu dato je nakon što je većina u Domu naroda koji je mjesecima bio u blokadi naprasno usvojila devet zakona sa oznakom evropskih integracija.

Dijelovi iz Reformske agende (neslužbeni prevod s engleskog):

Svaki reformski korak imaće određenu jedinstvenu kontakt tačku. Ova osoba će biti odgovorna za:

–        izradu i ažuriranje plana implementacije reforme,

–        dostavljanje mjesečnih izvještaja Sekretarijatu (do 5. u mjesecu),

–        obezbjeđivanje podataka o napretku reforme, ostvarenim indikatorima, kontrolnim sistemima, OTSC rezultatima, izazovima u implementaciji, rizicima i upravljanju nepravilnostima.

Kontakt tačka će obezbijediti integritet podataka, izvještavanje zasnovano na dokazima i uspostaviće interne mreže za praćenje implementacije reformi. U kasnijoj fazi biće usvojen pravni akt kojim će se urediti tok komunikacije, imenovanje i odgovornosti kontakt tačaka, kao i njihovi odnosi sa drugim relevantnim akterima.

Nivo pripremljenosti

Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti za sprovođenje pravne stečevine EU i evropskih standarda u području pravosuđa, prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine. Ostvaren je određeni napredak u ovom području.

U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina izmijenila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanje sistema za provjeru izjava sudija, tužilaca i članova VSTS-a o pripadnosti. Zakon takođe propisuje da će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijeti Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, koji će biti usklađen s evropskim standardima, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Primjena amandmana na zakon produžena je na inicijativu VSTS-a, s obzirom na to da se odjeljenje za integritet nije mogao uspostaviti zbog činjenice da nisu planirana odgovarajuća budžetska sredstva i da se postupci zapošljavanja za odjeljenje nisu mogli sprovesti u kratkom roku predviđenom početnim izmjenama zakona.

Novi zakon o VSTS

Primarni cilj ostaje sprovođenje amandmana na VSTS koji se odnose na integritet u smislu uspostavljanja odjeljenja za integritet i njegove pune funkcionalnosti. Paralelno s tim, intenzivan rad na pripremi i donošenju novog zakona biće ključni prioritet. Novi Zakon o VSTS će biti izrađen s ciljem boljeg regulisanja imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskih postupaka članova pravosuđa radi postizanja integriranih mehanizama i osiguravanja odgovarajućih pravnih lijekova protiv pravosnažnih odluka VSTS-a.

Kako se dodaje, druga važna aktivnost u okviru ove reforme odnosi se na donošenje zakona o Sudu BiH s primarnim ciljem definisanja uslova za vršenje nadležnosti Suda BiH, sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja potrebne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.

Tekst novog zakona je pripremljen, a postupak za njegovo donošenje biće dovršen u narednom periodu. Daljnji napori biće uloženi u poboljšanje funkcionisanja pravosuđa, posebno u pogledu učinkovitosti reformom zakona o sprovođenju kako bi se advokati rasteretili tereta nespornih građanskih i trgovačkih zahtjeva ili zahtjeva koji bi se mogli riješiti na jednostavnije i učinkovitije načine pravnog postupka.

Zakon o sudu

U cilju daljnjeg jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se dalje navodi, biće usvojen Zakon o sudu i osnovano žalbeno tijelo, osigurana će se biti budžetska sredstva i sprovedeni postupci imenovanja. Glavni cilj ovog koraka je formiranje žalbenog tijela kako bi se osigurala nezavisnost žalbenih postupaka u novom žalbenom tijelu. Ovaj korak će rezultirati početkom rada žalbenog tijela, tj. postupka pred ovim tijelom u skladu sa zakonom.

“Mišljenja Venecijanske komisije trebala bi se koristiti za provjeru usklađenosti s evropskim standardima”, dodaje se.

Savjet za državnu pomoć

Savjet ministara BiH vodi procese državne pomoći, a entiteti koordinišu usvajanjem podzakonskih akata.

Bosna i Hercegovina je uskladila svoju politiku konkurencije, uključujući i državnu pomoć, sa zahtjevima i uticajem pravne tekovine EU. Svi organi vlasti i administrativna tijela, kao što su Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć BiH, zasnivaju svoj rad isključivo na profesionalnosti u donošenju odluka, u skladu sa pravnom tekovinom EU, obavljajući svoje zadatke i koristeći ovlaštenja na nepristrasan i transparentan način, potpuno nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja, i u interesu efikasne i jedinstvene primjene zakona.

Profesionalnost i nepristrasnost

BiH će dodatno uskladiti svoj zakonodavni okvir u oblasti konkurencije i državne pomoći sa relevantnim dijelovima pravne tekovine EU. U tom pogledu, procedure donošenja odluka biće dalje prilagođene kako bi se osiguralo da su u potpunosti usklađene, i da se temelje samo na profesionalnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja. Pravila koja se odnose na finansiranje usluga od opšteg ekonomskog interesa biće dodatno usklađena sa mjerama, kao i sa postojećim programima pomoći.

Energetika: Novi zakoni i institucije na nivou BIH

Energetski sektor u BiH suočava se sa nekoliko značajnih izazova u pogledu razvoja, bezbjednosti i održivosti. Osnovni cilj je postizanje koherentnog i efikasnog energetskog sektora.

Tržište energije u BiH nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad sistemima prenosa i distribucije energije je uglavnom koncentrisano, a sektor je dominantno kontrolisan od strane nekoliko velikih proizvođača i distributera.

Glavni prioriteti su jačanje konkurentnosti i efikasnosti. Usklađivanje tarifa energije u BiH sa EU regulativama i standardima ključno je za liberalizaciju tržišta i integraciju sa jedinstvenim evropskim energetskim tržištem.

Krajnji korisnici biće zaštićeni

Beneficije reformi u sektoru energije u BiH uključuju:

–        Različite zainteresovane strane, od preduzeća do šire zajednice, biće uključene u proces.

–        Krajnji korisnici će biti zaštićeni od nepoštenih praksi i dobiće pouzdane i transparentne informacije o cijeni i snabdijevanju energijom.

–        Poboljšana regulativa i upravljanje energetskim sektorom obezbijediće sigurnost snabdijevanja i koristiće svim učesnicima na tržištu.

Usklađivanje cijena struje sa EU

Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini, dodaje se, odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima (npr. CEER). Do 2027. godine predviđeno je usklađivanje sa najboljom praksom, uključujući:

–        bilateralne ugovore između proizvođača i kupaca,

–        primjenu prosječne dnevne cijene električne energije na tržištu,

–        usklađivanje sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Ovo omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.

Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Pakietom za električnu energiju EU, dodaje se.

Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, Operator prenosa i tržišta električne energije BiH.

Usvajanjem zakona biće omogućena:

–        implementacija tržišnog modela električne energije (DAC i SID),

–        precizno regulisanje odredbi o prenosu, ključnih operatera i sistema električne energije u BiH,

–        sprovođenje novog okvira i smjernica za tržište električne energije.

Operater prenosa, regulator i sistemski operator u BiH imaće značajne implikacije za elektroenergetski sektor u zemlji. Zakon omogućava:

–        jačanje uloge operatera prenosa,

–        liberalizaciju tržišta,

–        integraciju sa evropskim energetskim sistemom.

Opis i ciljevi

Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu u skladu je sa Opštom politikom rasta i nema poseban sporazum o konkurentnosti i rastu, već je integrisana kroz Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritete za BiH.

Pored toga, sprovođenjem Reformske agende BiH bi trebalo da doprinese ukupnom napretku izvještaja EU, jer se on oslanja na postavljene EU prioritete za BiH.

Povećanje zaposlenosti

Reformska agenda uključuje sljedeće strukturne reforme iz Ekonomskog i investicionog plana:

–        Strukturna reforma br. 1: Unapređenje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i poboljšanje poslovnog okruženja – u okviru Prioriteta 2.

–        Strukturna reforma br. 2: Povećanje efikasnosti javnih preduzeća – kroz reforme u okviru Prioriteta 2.

–        Strukturna reforma br. 3: Uslovi za zelenu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

–        Strukturna reforma br. 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

–        Strukturna reforma br. 5: Povećanje zaposlenosti kroz usklađivanje obrazovanja i razvoj praktičnih vještina i kompetencija za tržište rada – kroz reforme u okviru Prioriteta 3.

Konkurentnost ekonomije

Za Strukturnu reformu br. 1, glavni cilj je unaprijediti konkurentnost ekonomije podržavanjem tehnološkog razvoja i poboljšanjem ključnih elemenata poslovnog okruženja, kako bi se uklonile prepreke za veća ulaganja u tehnološku modernizaciju i razvila ekonomija zasnovana na znanju, inovacijama i višoj produktivnosti.

Posebno je važna mjera “Unapređenje poslovnog okruženja”, čiji je osnovni cilj smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga. Ovi ciljevi su komplementarni sa ostalim reformama iz Reformske agende.

5G tehnologija

Reformska agenda će doprinijeti ovom cilju kroz sprovođenje sljedećih reformi:

1.1.1. Omogućavanje sigurne širokopojasne mreže, uključujući i roll-out od 5G tehnologije.

1.2.1. Razvoj okvira za e-upravu.

1.3.1. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost (uvođenje zahtjeva iz NIS2 direktive i jačanje relevantnih institucija odgovornih za sajber bezbjednost u javnoj upravi).

Zapošljavanje mladih

Glavni cilj Strukturne reforme br. 5 jeste poboljšanje zapošljivosti mladih ljudi i povećanje efikasnosti obuka i drugih aktivnih mjera za sve kategorije nezaposlenih.

U okviru Reformske agende postoji više reformi koje doprinose ovom cilju:

3.1.1. Povećanje obuhvata djece u ranom obrazovanju i predškolskim ustanovama širom zemlje.

3.1.2. Poboljšanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i tercijarnog obrazovanja, uključujući usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta rada.

3.1.3. Jačanje veze između obrazovnog sistema i smanjenje stope nezaposlenosti mladih.

3.2.1. Povećanje pristupa dostojanstvenom radu širom zemlje, uključujući pilot projekte i širu primjenu Garancije za mlade.

Socijalna zaštita

Što se tiče Strukturne reforme br. 6 – “Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje socijalne zaštite i zdravstvenih usluga” – cilj je unapređenje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje i implementacija socijalne zaštite koja je u potpunosti usklađena sa Evropskim stubom socijalnih prava.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (19. maj 2019.) definiše 14 prioriteta za BiH. Ti prioriteti odražavaju Kopenhaške i Madridske kriterijume, kao i napredak u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Reformska agenda, posebno reforme u okviru Oblasti politike 4 (Temeljna prava i vladavina prava), u velikoj mjeri odgovara ovih 14 prioriteta, što je prikazano u narednoj tabeli.

Elektronski potpis i pečat

Usvajanje Zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja/eIDAS omogućava Bosni i Hercegovini da uspostavi jedinstvenu kontakt tačku za cijelu državu u skladu sa EU regulativom.

Usvajanje ovog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja stvara ključni korak ka sigurnom i besprekornom elektronskom okruženju za sigurne i pouzdane elektronske transakcije, u skladu sa EU eIDAS 2.0 regulativom.

Regulativa omogućava upotrebu sredstava elektronske identifikacije i usluga od povjerenja (npr. elektronski potpisi, elektronski pečati, vremenski žigovi, enkripcija, autentifikacija web sajtova) za pristup, upravljanje i obavljanje sigurnih elektronskih transakcija.

Funkcionalna elektronska razmjena

Kreiranjem ključnog regulatornog okvira omogućava se sigurna i besprekorno funkcionalna elektronska razmena između preduzeća, građana i javnih vlasti širom cijele države.

Reformska agenda i sektor energije u BiH:

1. Reformska agenda BiH

Usklađena sa EU Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritetima.

Cilj: doprinos ukupnom napretku BiH i usklađenost sa EU prioritetima.

2. Strukturne reforme

Reforma 1: Povećanje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i unapređenje poslovnog okruženja.

Reforma 2: Poboljšanje efikasnosti javnih preduzeća.

Reforma 3: Uslovi za zelenu tranziciju.

Reforma 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju.

Reforma 5: Povećanje zaposlenosti kroz razvoj praktičnih vještina i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.

Reforma 6: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za socijalnu zaštitu i zdravstvene usluge.

3. Elektronska identifikacija i usluge od poverenja

Usvojen Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja (eIDAS).

Omogućava sigurne elektronske transakcije i razmjenu podataka između građana, preduzeća i vlasti.

Usklađeno sa EU regulativom eIDAS 2.0.

4. Širokopojasna infrastruktura

Svaka entitetska vlada i vlast na novu BiH ima odgovarajuće resurse i kapacitete.

Plan za širokopojasni internet:

Strateški okvir: opšti ciljevi i namjere.

Operativni okvir: indikatori, odgovornosti, vremenski rokovi.

Cilj: Gigabit društvo i Digitalna decenija, razmjena iskustava i najboljih praksi EU.

5. Energetski sektor BiH

Suočava se sa izazovima u pogledu razvoja, sigurnosti i održivosti.

Tržište nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad prenosom i distribucijom koncentrisano u nekoliko velikih preduzeća.

Prioriteti: jačanje konkurentnosti i efikasnosti, liberalizacija tržišta, integracija u evropsko energetsko tržište.

6. Cijene električne energije

Odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima.

Do 2027. godine: primjena najbolje prakse, bilateralni ugovori, prosječne dnevne cijene, tržišne cijene u regionu i EU.

7. Zakonodavni okvir

Entitetski nivo: usklađen sa EU Paketom za električnu energiju.

Reguliše tržište električne energije, sigurnost, operatora prenosa, regulatora i sistemskog operatora.

Ciljevi: jačanje uloge operatera prenosa, liberalizacija tržišta, integracija sa EU energetskim sistemom, prenosi Euronews.ba.

Podsjećanja radi, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj juče, 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH.

To, između ostalog, znači da po svemu sudeći, nećemo izgubiti 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

“Šume RS” su godinama gomilale i gubitke i višak radnika, pa je ovo javno preduzeće, koje gazduje najvećim prirodnim resursom Republike Srpske, umjesto “zlatne koke” postalo – socijalni slučaj.

Višak zaposlenih i loše poslovanje je dovelo ovo javno preduzeće na ivicu ambisa, a moglo bi se desiti da “Šume RS” u ambis povuku i male opštine, koje decenijama žive od šumarstva. Na to već odavno upozoravaju sindikati.

– Ako se hitno ne reaguje, neće propasti samo ovo javno preduzeće, raspašće se čitav lanac ekonomskog, socijalnog i društvenog života u mnogim opštinama Republike Srpske – upozorili su ljetos iz Sindikata zaposlenih u Šumama RS.

Predsjednik ovog sindikata, Aleksandar Koprivica, rekao je ranije za Srpskainfo da postoji ozbiljna opasnost da oko milion hektara šuma u javnom vlasništvu, kojima sada upravlja Javno preduzeće “Šume RS”, bude izdato pod koncesiju.

– Ako šume dođu u ruke koncesionara, on će drvo voziti svojim drvoprerađivačima, a za lokalna preduzeća i preduzetnike neće biti mjesta. I šta će onda biti sa školom ili Domom zdravlja u Čajniču, na primjer. Hoće li se zatvoriti škola? I ko će uopšte ostati da živi u toj opštini i od čega će živjeti – zapitao se Koprivica.

“Šume RS” sada pokušavaju da se izvuku iz čabra drastičnim smanjenjem broja zaposlenih. Podsjećamo, na platnom spisku ovog preduzeća je 4.341 radnik, a prema EU standardima, za uspješno poslovanje bi ih, s obzirom na godišnji etat, trebalo biti duplo manje.

U “Šumama RS” pokušavaju da smanje broj zaposlenih za 1.000 radnika, ali i to će biti teška misija. Ideja je da stimulativnim otpremninama, koje bi, u prosjeku, iznosile oko 23.000 KM po radniku, privole zaposlene da dobrovoljno daju otkaz, ili da odu u penziju prije nego što bi to po sili zakona morali učiniti.

Čak i ako se javi dovoljan broj zainteresovanih, za stimulativne otpremnine za 1.000 radnika valja obezbijediti oko 23 miliona KM.

S druge strane opet se javlja, uslovno rečeno, demografski problem: najviše prekobrojnih radnika ima u malim i skrajnutim opštinama, koje se oslanjaju gotovo isključivo na šumarstvo i preradu drveta.

Tako je, prema prvim procjenama, u već pomenutom Čajniču, višak čak 130 zaposlenih, u Šumskom gazdinstvu u Han Pijesku je prekobrojan svaki treći radnik, jer bi po novoj sistematizaciji brojno stanje trebalo da se smanji za 111 zaposlenih.

U Šumskom gazdinstvu “Oštrelj” Drinić višak je 60 radnika. Ne izgleda mnogo, ali ako se uzme u obzir da je u ovoj maloj rubnoj opštini ukupan broj zaposlenih oko 400, jasno je da je to veliki udarac.

Čak i ako dobiju stimulativne otpremnine, pitanje je da li bi šumari koji su ostali bez posla ostali u Driniću ili Čajniču. I kakav bi posao mogli započeti sa ipak skromnih 20.000 ili 30.000 KM?

Stanje u “Šumama RS”, koje ima organizacione jedinice širom Republike Srpske, tako se ponovo svodi ne samo na ekonomski, nego i na demografski problem.

I nameće se pitanje: da li velika javna preduzeća poput “Šuma”, “Željeznice” ili “Pošta”, koja imaju svoje filijale i u malim zabačenim mjestima, imaju socijalnu odgovornost prema tim zajednicama?

Ili je upravo nakaradno shvaćena socijalna odgovornost i običaj da partije na vlasti javna preduzeća doživljavaju kao svoj plijen i kao sigurnu kuću za stranačke uhljebe, dovela do propasti tih preduzeća, piše Srpskainfo.