Radnici banjalučkog NCR-a ogorčeni nakon najave masovnih otkaza. Tvrde da im nisu ponuđena druga radna mjesta niti objašnjeni konkretni razlozi, dok kompanija zasad nije javno obrazložila odluku.

Ogorčenost među zaposlenima u banjalučkoj kancelariji američke kompanije NCR ne jenjava nakon što im je saopšteno da bi oko 260 radnika trebalo da ostane bez posla do kraja godine.

Prema dosadašnjim informacijama, otkazi bi trebalo da budu realizovani u tri talasa – krajem oktobra, novembra i decembra.

Radnici su o planovima obaviješteni na sastanku u hotelu „Bosna“, a među njima raste nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, nedostatka konkretnih informacija o razlozima otpuštanja i budućem statusu zaposlenih.

„PRVI LEVEL ZAPOSLENIKA BIĆE ELIMINISAN“

Jedna od zaposlenica čije se ime, prema njenim riječima, našlo na spisku za otkaz opisala je atmosferu na sastanku.

Prema njenom svjedočenju, radnicima se najprije obratio visoki predstavnik kompanije na engleskom jeziku.

Posebno joj je, kako kaže, ostala u sjećanju njegova poruka da će „prvi level zaposlenika biti eliminisan“.

Nakon toga radnicima se, prema njenim riječima, obratila predstavnica koja je govorila na srpskom jeziku.

Zaposlenica tvrdi da je cijeli sastanak ostavio utisak hladnog i formalnog saopštavanja odluke koja će za stotine ljudi imati ozbiljne posljedice.

RADNICI NE ZNAJU ŠTA ĆE BITI SA OTPREMNINAMA

Jedno od pitanja koje posebno brine zaposlene jeste obračun otpremnina.

Prema informacijama koje su dobili na prezentaciji, zaposlenima je prikazana računica prema kojoj bi otpremnina iznosila približno trećinu plate pomnoženu brojem godina rada.

Međutim, problem nastaje kod radnog staža ostvarenog prije direktnog zaposlenja u NCR-u.

Dio zaposlenih je, prema navodima sagovornice, u kompaniju ušao preko posredničke firme „M Plus“, pa među radnicima postoji strah da im se taj period neće priznati prilikom obračuna otpremnine.

Za sada nema javno potvrđenog zvaničnog stava NCR-a o tome kako će se obračunavati otpremnine zaposlenima koji su ranije bili angažovani preko posrednika.

„NIKO NAM NIJE PONUDIO ALTERNATIVU“

Posebno ogorčenje izaziva činjenica da radnicima, prema tvrdnjama zaposlenice, nisu ponuđene druge opcije.

Kako navodi, niko im nije ponudio prelazak na drugu poziciju, mogućnost rada iz druge kancelarije ili eventualno preseljenje u Beograd.

„Samo nam je rečeno da prestajemo s radom“, tvrdi sagovornica.

Ona dodaje da lokalni menadžment još nije održao detaljan sastanak sa zaposlenima na kojem bi im bile predstavljene sve informacije o otkazima.

RADNICI SUMNJAJU NA JEFTINIJU RADNU SNAGU

Kao jedan od mogućih razloga za otpuštanja radnici navode smanjenje troškova.

Sagovornica tvrdi da NCR dio poslova koji su do sada obavljali zaposleni u Banjaluci prebacuje na Filipine, gdje je, kako navodi, radna snaga jeftinija.

„Očigledno je 750 dolara mjesečno postala prevelika cijena za plaćanje jednog radnika“, rekla je ona.

Ove tvrdnje NCR zasad nije javno potvrdio, pa ih treba posmatrati kao navode zaposlenih, a ne kao zvanično obrazloženje kompanije.

Drugi medijski izvještaji takođe prenose tvrdnje radnika da se poslovi sele na Filipine, dok se kao mogući širi razlozi pominju i automatizacija i promjene u IT sektoru.

„OSTAVLJENI SMO U POTPUNOM MRAKU“

Atmosfera među zaposlenima, prema riječima sagovornice, trenutno je veoma loša.

„Svi smo veoma ljuti, ogorčeni i doslovno ostavljeni bez komentara. Računali smo da imamo sigurne poslove“, rekla je ona.

Posebno je teško, dodaje, to što su mnogi radnici svoje životne planove i finansijske obaveze zasnivali na stabilnom zaposlenju.

U banjalučkoj kancelariji prema ranijim izvještajima radilo je oko 600 ljudi, što znači da bi ukidanje približno 260 radnih mjesta predstavljalo značajno smanjenje broja zaposlenih.

OD „VELIKE ŠANSE“ DO MASOVNIH OTKAZA

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je NCR u Banjaluci svojevremeno predstavljan kao primjer privlačenja velikih međunarodnih kompanija i novih radnih mjesta.

NCR je u Banjaluci počeo poslovati 2017. godine, kada je otvoren centar za tehničku podršku. Broj zaposlenih potom je rastao, a kompanija je godinama bila među značajnijim poslodavcima u lokalnom IT sektoru.

Prema ranijim javno objavljenim informacijama, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa NCR-om potpisala ugovor vrijedan dva miliona KM, koji je podrazumijevao podršku zapošljavanju 200 radnika.

Danas, devet godina kasnije, stotine zaposlenih suočavaju se sa gubitkom radnih mjesta.

KO ĆE ODGOVORITI RADNICIMA?

Za sada ostaje otvoreno ključno pitanje – zašto NCR smanjuje broj zaposlenih u Banjaluci i šta će se dogoditi sa poslovima koji se gase?

Kompanija do zaključenja dostupnih izvještaja nije javno dala konkretno obrazloženje razloga za planirano otpuštanje niti je potvrdila navode radnika o prebacivanju poslova na Filipine.

Odgovore na pitanja o sudbini radnika i eventualnim mjerama zaštite zaposlenih očekuje se i od nadležnih institucija Republike Srpske.

Za 260 ljudi, međutim, ovo više nije pitanje poslovne strategije neke multinacionalne kompanije – već pitanje kako će za nekoliko mjeseci pronaći novi posao i nastaviti život nakon godina provedenih u banjalučkom NCR-u.

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.