Ni šest mjeseci nakon što je u katastrofalnom nevremenu u Donjoj Jablanici, u opštini Jablanica, poginulo 19 ljudi za to niko nije odgovarao, a pitanje je i da li hoće.

Još je, naime, nejasno šta su istražioci utvrdili po pitanju poslovanja kamenoloma iznad ovog naselja, niti da li nekog terete za ovu strašnu tragediju koja se dogodila u noći između 3. i 4. oktobra.

Forenzičari su, podsjetimo, utvrdili da je za žrtve bilo kobno zapušenje grkljana i dušnika zemljom i muljem, ili su stradale od mehaničkih povreda, tj. teških preloma od stijena i drugog materijala koji je padao po njima.

Inače, neformalna grupa studenata “Hoće l’ ta promjena” najavila je da će 9. aprila ovim povodom održati protest u Sarajevu, ispred zgrade Vlade FBiH.

Studenti napominju da Vlada FBiH još nije odgovorila na njihove zahtjeve koji se odnose na katastrofalne prošlogodišnje poplave. Kako navode, Vlada FBiH “odgovorna je za stanje u Donjoj Jablanici, Konjicu, Fojnici, ali i ostalim područjima pogođenim u oktobarskim klizištima i poplavama”.

“Ne samo što Vlada FBiH nije odgovorila na naše zahtjeve, već nije odgovorila ni na zahtjeve i molbe stanovnika ovih područja. Posebno je to vidljivo u Donjoj Jablanici, gdje su nam mještani potvrdili da ih niko iz Vlade FBiH nije posjetio, već tek nakon popravke dijela željezničke pruge, kako bi se uslikali. To je sve. Razlog zbog kojeg izlazimo na proteste je katastrofalno stanje u koje su dovedeni stanovnici Donje Jablanice, kao i okoline Fojnice i Konjica. Stanje u Donjoj Jablanici je poražavajuće”, ističu oni.

Podsjećaju da je u oktobru 2024. godine 29 osoba, uključujući dvije nerođene bebe, izgubilo živote u poplavama koje su zadesile okolinu Jablanice, Konjica i Fojnice.

Iz Kantonalnog tužilaštva HNK kažu da su postupajući tužioci u stalnom kontaktu sa vještakom geološke struke i da je sačinjavanje nalaza vještaka još u toku.

“Pored toga, tužitelji nastavljaju sa poduzimanjem drugih istražnih radnji u ovom predmetu”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz ovog tužilaštva, odakle su podsjetili na svoje ranije saopštenje.

Ranije su, naime, naveli da tim njihovih tužilaca “stručno i na profesionalan način preduzima sve zakonom propisane mjere i radnje iz svoje nadležnosti”, s posebnim akcentom na prirodnu elementarnu nepogodu i na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora.

“Nakon obavljenih obdukcija tijela smrtno stradalih osoba, utvrđeno je da je smrt kod većine stradalih nastupila usljed gušenja zemljom i sličnim sadržajem”, rekli su iz Kantonalnog tužilaštva HNK.

Kako su dodali, po naredbi suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK, istražioci policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK, a koja se odnosi na firmu “Sani” d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom.

“Isto tako, izuzeta je i određena poslovna dokumentacija iz firme ‘Sani’ Jablanica i u toku je njena analiza”, naveli su iz Tužilaštva HNK.

Naređena su, kako su naveli, i brojna vještačenja, i to po vještacima rudarske, geodetske i geološke struke, te su prikupljeni i podaci od Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kao i podaci od drugih institucija i službi za kojima se ukazala potreba.

“Takođe, naloženo je i izvršeno 3D skeniranje terena sa ‘lidarom’ iz vazduha na širem području Donje Jablanice, s ciljem utvrđivanja količine i zapremine pokrenute zemljane mase i njene masivnosti, te uticaja na razorne posljedice, odnosno tragediju. Ovaj snimak se koristi za dalja vještačenja po vještaku geološke struke”, naveli su, između ostalog, iz Tužilaštva HNK.

U toku su, kako su naveli, istražne radnje, koje imaju za “cilj utvrđivanje osnova sumnje o počinjenje krivičnog djela, te da se rad na ovom predmetu kontinuirano obavlja, a da li će doći do podizanja optužnice, zavisiće o rezultatima provjera, nalaza vještaka i dokaza koji će biti prikupljeni”.

Suspendovana zamjenica glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diana Kajmaković oslobođena je optužbi koje su joj se stavljale na teret u disciplinskom postupku koji se vodio protiv nje, te se sutra vraća na posao.

Ovu informaciju je potvrdila njena advokatica Senka Nožica koja je kratko rekla da je Kajmaković obavijestila da je oslobođena optužbi te se sutra vraća na posao, prenosi Klix.

Riječ je o disciplinskoj tužbi koja se odnosila na postupanja u istragama Tužilaštva BiH u vezi sa Skaj aplikacijom.
Kajmaković se na teret stavljalo da je od 8. novembra 2021. godine do 24. avgusta 2022. godine u sefu svoje kancelarije držala 21 povjerljivu informaciju zaprimljenu u vezi sa Skaj aplikacijom, da ih nije zavela u skladu sa Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju i da je postupala suprotno dužnosti glavnog tužioca.

Ona se takođe teretila da je 23. maja 2022. godine u svojoj kancelariji povišenim tonom rekla policijskom službeniku Kantona Sarajevo da njoj lično mora dostavljati akte u vezi sa Skaj aplikacijom, a ne postupajućim tužiocima.

Trećom tačkom se Kajmaković na teret stavljalo da je pozvala saradnika tužioca Mirze Hukeljića da joj donese jednu odluku iz njegovog spisa, što tužilac nije dozvolio.
Ranije je Nožica kazala da je Kajmaković ostavila strogo povjerljive informacije na najsigurnije mjesto te da je Kajmaković bila na bolovanju i da informacije nije zadržavala bez rada i neopravdano.

Osnovni sud Banjaluka potvrdio je optužnicu protiv poznatog banjalučkog hakera Aljoše Borkovića (39).

Borković se tereti za krivična djela neovlašten pristup kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka, zatim neovlašteno korištenje ličnih podataka, te kompjuterska prevara i ucjena.

Borković je u aprilu prošle godine uhapšen u Hrvatskoj, na osnovu potrage MUP-a Republike Srpske, a tereti se za brojna krivična djela kompjuterskog kriminaliteta.

MUP RS je protiv njega vodio više istraga zbog krivičnih djela počinjenih na štetu više pravnih i fizičkih lica iz BiH, ali i Hrvatske, a među kojima su privatne firme, klinike, advokatske kancelarije, ali i Tehnički remont Bratunac, kao i nekoliko osoba među kojima je Ivan Begić, nekadašnji PDP-ov odbornik u Banjaluci.

U optužnici koju je protiv Borkovića podiglo Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, otkriveno je na koji način je djelovao ovaj najpoznatiji haker iz ovog grada.

U prvoj tački optužnice, tereti se da je 28. decembra 2020. godine u Banjaluci neovlašteno uključio u kompjuter Tehničkog remonta „Bratunac“.

“Sa svog laptopa je uputio dokument naziva „TRB.docx“, odnosno tekstualnu email poruku potpisanu imenom „Milutin Karić“ sledećeg sadržaja: Poštovanje, u prilogu emaila šaljem zahtjev za narudžbu od klijenta kojeg ja zastupam. U navedenom prilogu nalazi se spisak sa svim artiklima kao i količinama istih koje su nam potrebne. Nadamo se da ćete nam ubrzo odgovoriti, te poslati predračun. S obzirom da se radi o narudžbi prema našoj procjeni o minimalno 1.300.000 evra nadamo se ekspresnom odgovoru, te svakako i sastanku ukoliko ste u mogućnosti ispoštovati naše zahtjeve “, navodi se u optužnici i dodaje da je poruka sadržavala i poveznicu na link.

U drugoj tački optužnice je precizirano kako je od aprila do 29. avgusta 2021. godine neovlašteno pristupio kompjuterskim sistemima i elektronskim bazama podataka 25.000 pacijenata jedne specijalne hirurške bolnice! Dodaje se da je instalirao maliciozni softver upućujući tekst poruke: „U prilogu šaljem svoju kompletnu medicinsku dokumentaciju. Kao što možete vidjeti, bolujem od izuzetno rijetke bolesti. Interesuje me posjeduje li vaša klinika stručnjake za navedenu oblast i bolest, te koliko bi me koštalo liječenje. Živim u inostranstvu…”, navodi se, između ostalog, u optužnici.

Pri tome je bez saglasnosti, preuzeo podatke o pacijentima ove zdravstvene ustanove, sa imenom i prezimenom pacijenta, jedinstvenim matičnim brojem, adresom, dijagnozama, vrstama zahvata, nalaze i mišljenja, fotografije i video zapise, sve suprotno Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH.

Zatim je sve podatke pohranio u folderima, a potom u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi zaključao dokumente dodajući ekstenziju DEMONFILE i time uticao na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka upućujući poruku na email adresu oštećenog kojom ih obavještava da su svi računari zaključani, da su praćeni oko godinu dana i da je pokupio podatke za 25.000 pacijenata, zahtijevajući uplatu 150.000 evra, uz prijetnju da ukoliko oštećeni podigne sistem, da će ga ponovo srušiti i da će tada otkupnina biti 500.000 evra ostavljajući 24 sata da se uplati prvi dio novca.

U trećoj tački optužnice, opisan je način na koji je neovlašteno pristupio kompjuteru jedne advokatske kancelarije iz Sarajeva i preuzeo podatke koji su se nalazili na backup-u.

U svoje foldere je snimio sve podatke o predmetima i klijentima koje je zastupala ili trenutno zastupa ta advokatska kancelarija.

“Nakon toga je tražio uplatu od 10 bitkoina odnosno oko 530.000 evra, uz prijetnju oštećenoj da će objaviti podatke iz njenog privatnog života i da će o podacima obavijestiti medijske kuće, šaljući fotografije preuzetih podataka kao dokaz da ih zaista ima, da bi nakon što je isteklo 24 sata, slao klijentima oštećene poruke ‘Procurile su informacije o tebi, nazovi me što prije’, lažno se predstavljajući”, piše u optužnici.

U narednih deset dana više stotina klijenata je kontaktiralo oštećenu, što je onemogućavalo normalan rad kancelarije načinivši štetu advokatu u vidu uništene desetogodišnje arhive, i narušavanje ugleda kod klijenata koji su iskazali nesigurnost u saradnju sa advokatom zbog curenja informacija.

Četvrta tačka optužnice se odnosi na period tokom 2021. godine, kada je neovlašteno pristupio kompjuteru oštećenog I. B. iz Banjaluke.

Poslao mu je poruku sa navodima da mu želi dati određene “kompromitujuće podatake o korupciji Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju, sa posebnim osvrtom na ekonomski kriminal u saradnji sa Centrom javne bezbjednosti Trebinje”.

Poruka je sadržavala prilog čijim aktiviranjem mu je bilo omogućeno da neovlašteno pristupi uređajima oštećenog I. B.

U posljednjoj, petoj tački optužnice, opisan je način na koji je u Banjaluci neovlašteno pokušao ući u bazu podataka oštećenog D.K., prethodno prikupivši njegove fotografije, te podatke o njegovim prijateljskim i kumovskim odnosima, sklonostima i navikama, a potom tražio od njega da ga zastupa kako bi “vratio otetu imovinu vrijednu dva miliona KM”.