Connect with us

Politika

VLADAJUĆA KOALICIJA NA KLIMAVIM NOGAMA! Hoće li Igor Dodik razoriti koaliciju?

Burna dešavanja i uzavrela atmosfera unutar vladajuće koalicije u Republici Srpskoj ne samo da ne jenjava, nego svakim danom stanje postaje sve više napeto. U SNSD-u su najavljena povjereništva, dok mnoge manje stranke u koaliciji pucaju po šavovima.

Da li je u pitanju zbijanje redova u vlasti ili kažnjavanje svih onih koji nisu u potpunosti odani Miloradu Dodiku ili čak njegovom sinu i organizacionom sekretaru SNSD-a Igoru Dodiku?

Sve veće trzavice i previranja unutar stranaka vladajuće koalicije. U SNSD-u uvode povjereništva za Banjaluku i Bijeljinu. Dosadašnji predsjednik Gradskog odbora Vlado Đajić je poručio da će se ponovo kandidovati za ovu funkciju, međutim pitanje je da li će je i dobiti, jer u ovoj stranci kažu da nisu zadovoljni izbornim rezultatom na posljednjim izborima.

“Ono što treba definitivno napomenuti je da smo mi kao grad od 2018. pa do danas svaki put izgubili izbore za inokosnu funkciju pričamo i o gospođi Cvijanović 2018, Radojičiću 2020, Dodiku 2022, Šobotu 2024. i sigurno da ovdje postoji mnogo prostora za napredak da se konkretne stvari kako bi se povjerenje koje su u SNSD imali Banjalučani vratilo tamo gdje i pripada”, kaže poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić.

Mnogi smatraju i da Đajić nije u dobrim odnosima sa Igorom Dodikom, koji od oca preuzima sve veći uticaj u SNSD-u i planira da smijeni stare kadrove i dovede nove, mlađe funkcionere.

“U SNSD-u se očigledno nešto dešava. Da li je to zdravstveno stanje predsjednika ili neke druge političke promjene to ne bih znala reći, ali ono što je evidentno je da se nešto dešava, da problema ima i u koaliciji i u stranci i u javnim ustanovama, a ono što je najvidljivije da se tu pojavljuje jedna osoba jedno novo staro ime da je tu Igor Dodik. Ono što smo ironično govorili da će Dodika naslijediti njegov sin ispostavilo se da je danas tačno”, kaže poslanik PDP-a Tanja Vukomanović.

Ključa i u Demosu. Ovu stranku je napustilo dvoje poslanika koji su prešli u SNSD. Ostali poslanici sada traže da Nedeljko Čubrilović ode sa mjeste predsjednika te stranke, ali i sa mjesta ministra saobraćaja i veza.

Čubrilović je odbio da odstupi, većina funkcionera za sada ćuti, međutim generalni sekretar ove stranke za BN kaže da će u Demos-u uskoro biti zakazani unutarstranački izbori, međutim za sada ne otkriva da li će on biti kandidat.

“Dogovor je se vjerovatno u drugoj polovini januara održi sjednica Glavnog odbora Demosa i da se raspišu unutarstranački izbori. Poslanici su imali svoj zahtjev što se tiče toga Čubrilović ostaje na čelu Demosa on nije podnio ostavku jer je njega birala skupština Demosa tako da se sve vraća u okvire stranke”, smatra generalni sekretar Demosa Boran Bosančić. 

Sukob SNSD-a i Demosa je krenuo kada su odbornici ove stranke u Zvorniku i na Palama okrenuli leđa SNSD-u. Takođe pominje se i da Čubrilović nije prihvatao da mu autoritet bude Igor Dodik, što će ga po svemu sudeći skupo koštati. Zanimljivo je da su poslanici Demos-a u Narodnoj skupštini formirali Klub sa Socijalističkom partijom Srpske bez znanja i odobrenja Nedeljka Čubrilovića.

“Dosta ljudi iz Demosa kada se formirao zajednički poslanički klub je pristupilo nekim drugim partijama ali i SPS-u, demokratsko pravo svakog čovjeka da pristupi tamo gdje treba da bude”, kaže predsjednik SPS-a Goran Selak. 

Upravo ovakav stav predsjednika SPS-a potvrđuje navode da se na ovome neće stati i da je cilj i promjena u Vladi Republike Srpske gdje se mnogim ministrima fotelja ozbiljno trese.

“Treba uzeti u obzir suštinu tih stranaka, način na koji su nastali i Ujedinjena Srpska i Demos i SPS. To su sve stranke koje su u jednom trenutku služile za razvaljivanje matičnih stranaka, uz spekulacije da je tome kumovao prvi čvojek u RS i da je napravio kombi te stranke kako bi da bi sebi omogućio lakšu vlast u koaliciji, tako da kako su nastale najvjerovatnije će tako i nestati. Ne voljom birača nego onoga ko je stvorio te stranke”, kaže komunikolog Mladen Bubonjić. 

Dok u vladajućim redovima na korak do ključanja, u opoziciji drugačija atmosfera. PDP je dobio novog predsjednika, koji najavljuje da će ta stranka biti alternativa vladajućim, dok su u SDS-u u fazi ponovnog slaganja karata unutar stranke.

izvor: BN

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ U BARDAČI: „Ona mora biti puna 365 dana, a ne samo zbog Gastrofesta“

Danas smo bili na Bardači, na Gastrofestu, ali i među ljudima koji žive i rade u ovom kraju.

Ovo je na fejsbuk profilu objavio kandidat za srpskog člana u Predsjendišzvu BiH Marinko Božović, dodajući da je od svojih prijatelja i kandidata za poslanike u Narodnoj skupštiniRepublike Srpske, Tihomira Adamovića, Želimira Urića i Svetlane Radojević, čuo da imaju jasnu namjeru da Bardača bude puna 365 dana, a ne samo jednog dana kada se održava Gastrofest.

Oni taj plan imaju i za njega će se boriti u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, naveo je Božović i dodao da su prije dolaska na Bardaču posjetili poljoprivredno gazdinstvo Milovana i Dragane Bosančić, koji imaju 20 muznih krava.

“Srbac i Bardača imaju ogromne potencijale, ali nam treba plan kako da ih pretvorimo u nova radna mjesta, više turista, veću potrošnju i bolji život ljudi.

“Razgovarali smo o problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju naši poljoprivrednici. Od Bardače do poljoprivrednog proizvođača, priča je ista, potencijala imamo, ali moramo stvoriti uslove da ljudi od svog rada mogu dobro da žive. To je Republika Srpska za koju ću se zalagati”, naveo je Božović.

Zajedno sa njim na gastrofestu u Bardači bili su i kandidati za predsjendika Branko Blanuša, kandidat za predsjendika Vlade Draško Stanivuković, kao i nosilac liste za NSRS u banjalučkoj regiji Jelena Trovo.

Nastavi čitati

Politika

HITNO UPOZORENJE IZ CIK-a BIH: Ako napravite ovu grešku, vaš glas propada

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića.

Centralna izborna komisija BiH objavila je detaljna uputstva za birače registrovane za glasanje putem pošte na Opštim izborima 2026. godine. Nakon što su glasački paketi počeli pristizati na adrese birača izvan BiH, iz CIK-a su apelovali da se građani strogo pridržavaju propisanih pravila kako njihovi glasački listići ne bi bili proglašeni nevažećim.

Uz glasački paket birači dobijaju i instrukcijsko pismo u kojem je objašnjeno kako pravilno popuniti i poslati glasački materijal.

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića. Kako navode iz CIK-a BiH, prilikom glasanja potrebno je koristiti crni ili tamni flomaster, dok je upotreba crvene boje zabranjena zbog procesa automatskog skeniranja listića.

CIK takođe podsjeća birače da kandidatske liste koje dobiju u glasačkom paketu ne treba vraćati zajedno s ostalim materijalom.

Važan je i rok za slanje. Poštanski žig države iz koje se glasački materijal šalje ne smije biti kasniji od 4. oktobra 2026. godine.

Popunjeni glasački materijal mora potom stići na adresu Centralne izborne komisije BiH najkasnije pet dana nakon održavanja izbora.

Zbog toga iz CIK-a pozivaju birače da pažljivo pročitaju uputstva i provjere svaki korak prije slanja glasačkog materijala.

Nastavi čitati

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Aktuelno