Connect with us

Politika

BORENOVIĆ PORUČUJE! “Draško je odnio 2 velike pobjede, zašto ne bi i treću na nivou Srpske”

U istočnom dijelu Srpske, od Zvornika do Trebinja, PDP bilježi značajan pad glasova i to jeste jedan od ključnih izazova sa kojima će se u narednom periodu morati suočiti novi predsjednik stranke Draško Stanivuković.

Rekao je to u intervjuu za Srpskainfo bivši predsjednik PDP i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović govoreći o izazovima koji čekaju stranku u budućem periodu.

On u intervjuu govori o tome čime će se baviti u narednom periodu, da li se Stanivuković sprema za izbore 2026. godine, ima li nade za pomirenje sa dijelom opozicije koja se ne slaže sa gradonačelnikom Banjaluke, ali i da li je Draško bio najbolji izbor za novog šefa PDP.

Borenović otkriva i da će proces kupovine famozne kumovske zgrade za potrebe UIO BiH u narednom periodu biti pod lupom Komisije za borbu protiv korupcije BiH, a mogu se očekivati i javna saslušanja ključnih ljudi uključenih u čitav taj proces.

Devet godina ste proveli na čelu PDP, šta se promijenilo u stranci u odnosu na period kada ste je preuzeli?

Stranka je otvorila prostor za nove ljude, posebno mlađe, što je tipično za PDP. Na to sam najviše ponosan.

Uspjeli smo da otvorimo prostor za ljude koji su nekada bili daleko od mjesta odlučivanja, ali i daleko od nekih ključnih kandidatura. PDP je možda jedina stranka u ovom dijelu Evrope koja osvježava svoje liderstvo i daje šansu promjenama.

Mladen Ivanić je nakon 16 godina odlučio da se povuče, pa sam 2015. godine dobio priliku da vodim PDP. Na moju inicijativu ograničili smo mandat predsjednika na maksimalno 2 uzastopna mandata.

To je bila ključna odluka kojom je PDP poslala snažnu sliku otvorenosti u svom radu. To je otvorilo prostor za nove ljude da budu dio struktura odlučivanja.

U ovih 9 godina PDP je odnijela nekoliko važnih pobjeda.

Draško Stanivuković je 2 puta pobijedio za gradonačelnika Banjaluke u vrlo specifičnim okolnostima. Prvi put 2020. godine, uz podršku cijele opozicije, u vremenu kada je pobijediti SNSD bila nemoguća misija.

Drugi put na izborima prije dva mjeseca, opet u nevjerovatno teškim okolnostima jer smo bili politički potpuno sami, ali sa narodom.

Protiv nas su bile, ne samo stranke vladajuće koalicije, već skoro sve opozicione političke partije,  ali i dio PDP-a koji nije imao dovoljno razumijevanja za to da Draško ima kapacitet, mogućnost, snagu, volju i energiju, ali i djela iza sebe.

Mogu reći da smo odnijeli jednu od najvećih pobjeda u istoriji PDP, pored one kada je Mladen Ivanić pobijedio za člana Predsjedništva BiH. Mislim da smo 2022. godine suštinski pobijedili i u trci za predsjednika Republike, ali smo formalno izgubili zbog izbornih manipulacija.

Na izborima 2018. i 2022. ostvarili smo izuzetne rezultate, najbolje nakon osnivanja. Dvocifreni procenat podrške, preko 10% za Narodnu skupstinu RS i preko 12 % za Parlamentarnu skupštinu BiH.

U oba ta izborna procesa smo osvojili između 65.000 i 85.000 glasova.

Oba puta po dva mandata u Predstavničkom domu PS BiH što je odlično obzirom da Srpska daje 14 poslanika. Imali smo 2018. godine 9 mandata u NSRS, a 2022. godine 8. Nedostajala su nam 24 glasa za 9. mandat, što pokazuje da je svaki glas važan.

Šta je za vas bio najveći izazov u ovih devet godina, kao predsjednika stranke?

Puno je bilo izazova. Najsloženiji mi je bio period proveden u Anketnom odboru za sagledavanje činjenica vezano za stradanje mladog Dragičevića.

Bilo je dosta dobrih stvari i manje dobrih stvari u ovih 9 godina, teških i zahtjevnih, uspona i padova, ali i puno politički važnih događaja. Svaki izbori sa sobom nose neku posebnu dimenziju.

Bilo je, naravno, i razočarenja, podmuklih političkih udaraca u leđa, ali ništa ne može zamijeniti ushićenje kao kad pobijedite, kao što smo dva puta postigli u Banjaluci, posebno sad u oktobru. Pobijediti u takvom ambijentu, uz ogromne pritiske, klevete, prljavu kampanju, politički usamljeni, ali sa velikom podrškom Banjalučana.

Često se može čuti da je PDP banjalučka stranka, jer, osim Banjaluke i Kotor Varoši, nemate (grado)načelničku poziciju u ni jednoj drugoj lokalnoj zajednici. Zbog čega je to tako, da li ste radili neke analize?

Kada pogledate strukturu PDP nije to baš tako. Izborni rezultat govori neke druge stvari koje treba dobro analizirati. U rukovodstvu stranke se nalazi značajan broj ljudi koji dolazi iz ovog dijela RS ali i iz istočnog dijela RS.

Kada pogledate ljude i iz drugih dijelova Srpske – potpredsjednici, generalni sekretar, članovi Predsjedništva. Kada je u pitanju izborni rezultat, imali smo nekada mnogo bolje rezultate u istočnom dijelu Srpske nego sada, i to jeste jedan od ključnih izazova sa kojima će se novi predsjednik Draško Stanivuković morati suočiti u narednom periodu.

U istočnom dijelu, od Zvornika do Trebinja, imamo značajan pad glasova, kao što imamo značajan rast glasova u krajiškom dijelu Srpske, posebno u Banjaluci i banjalučkoj regiji.

Moramo se maksimalno posvetiti istočnom dijelu Srpske. Imamo tamo ljude iz rukovodstva partije, ali trebamo vidjeti da li i tu treba doći do otvaranja prostora za mlađe, novije ljude, ne želeći da bilo koga izolujemo iz nekog narednog procesa. Mislim da je najveća vrijednost PDP to što pokušavamo naći mjesto u skladu sa mogućnostima za svakog čovjeka unutar stranke.

Da li je Stanivuković bio najbolji izbor za novog lidera PDP i zbog čega?

Apsolutno jeste što je potvrđeno većinskom, gotovo jednoglasnom, podrškom od članova Glavnog odbora PDP koji bira predsjednika. Draško je u pravom trenutku preuzeo stranku.

Živimo u  nimalo jednostavnom vremenu, koji je turbulentan u cijelom svijetu. Koliko god neko rekao kako je 31 godina malo da neko bude lider stranke, ne slažem se sa tim. Mislim da je to nešto što je u ovom momentu potrebno, ne samo za PDP i Banjaluku već cijelu Srpsku, pa i BiH.

Draško je danas najmlađi partijski lider u Evropi, ima potencijal i apsolutnu mogućnost da vodi jednu ozbiljnu političku partiju koja pretenduje da bude najjača.

U dinamičnim vremenima morate imati efikasnu strategiju i davati adekvatan odgovor kako bi se uhvatio zalet za pobjede koje su neophodne. Nakon pobjede u Banjaluci Draško je za 4 godine u nemoguće teškim uslovima napravio ogromne iskorake za ovaj grad, što su građani potvrdili dajući mu novu šansu.

To je nešto što se očekuje da sutra bude primjenjeno i u cijeloj Srpskoj. Mislim da je svaka promjena dobrodošla, i drago mi je da sam u ovoj našoj imao odlučujuću ulogu. Očekujem da će i ova promjena na čelu PDP donijeti još bolje rezultate.

Da li to znači da su tačne spekulacije da Stanivukovićevo preuzimanje PDP ustvari predstavlja pripreme za izbore 2026. i da bi upravo on trebao biti predsjednički kandidat. Da li je o tome bilo riječi do sada?

Pa zašto da ne bi bio, mada nismo razgovarali o tome. Ali, zašto da ne. Draško je neko ko može i ima, ne samo ambiciju, već i vidljive rezultate, kvalitete, mogućnosti i tu pobjedničku percepciju.

Zašto da ne bude dio tog pobjedničkog tima u kojem treba definisati kandidata za predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva, buduću Vladu i vlast Republike.

Mislim da građani hoće dosta jasniju sliku šta to opozicija nudi i zašto da glasaju za opozicione kandidate.

To se pokazalo u Banjaluci gdje su ljudi glasali za djela i konkretne rezultate. Građani su opet pokazali da su umorni od SNSD. Kaznili su SNSD i 2020. i 2024. godine jer se ta stranka u prethodne 4 godine intenzivno obračunavala, kao i danas, sa građanima Banjaluke.

Poznato je da Narodni front i pokret „Za pravdu i red“ ne žele nikakvu saradnju sa Stanivukovićem, koliko je to otežavajuća okolnost za PDP?

Svjestan sam tih ličnih animoziteta, pa čak nekada i nerazumnih frustracija. Nekada je ljudski biti ljut i imati nerazumijevanje, ali toliki nivo sujete i ljubomore je nevjerovatan. Uvijek biram riječi znajući da postoji viši interes, a to su građani i njihova očekivanja.

U političkoj utakmici opozicija treba da bude u jednom momentu ponovo zajedno zbog čega očekujem da će vrijeme učiniti svoje i da će se ta neka, po meni, bespotrebna ljutnja ili sujeta stavi po strani. Nadam se nekoj vrsti ponovnog dogovora.

Moraće svi u opoziciji pokazati više mudrosti i spremnosti da te neke lične animozitete stave po strani. Što se tiče PDP mislim da je tu najmanji problem do nas.

Nekada treba progutati neke gorke pilule, političke prirode, da bismo došli do zajedničkog cilja. Oni koji mogu odnijeti pobjedu treba da budu podržani, i treba se naći mjesta za svakoga u ovoj političkoj slagalici koja je neophodna unutar opozicije. Želim da u to vjerujem.

Uvijek sam bio neko ko je najmanje koristio teške riječi i često prećutkivao i direktne napade jer znam da moramo sjesti i dogovoriti šta za izbore 2026. Već sljedeće godine opozicione političke partije moraju redefinisati svoju infrastrukturu i programe, ojačati svoju bazu, pripremiti se, uraditi taj neki apdejt unutar članstva i unutar politika, prilagoditi ih tim promjenama koje su neophodne i novim trenucima. Moramo da 2026. godine uđemo spremni u tu veliku političku utakmicu od koje zavisi sudbina Srpske.

Šta će Borenović raditi sada kada više nije predsjednik stranke?

Znate da sam poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i da sam od početka ove godine preuzeo rukovođenjem Komisije za borbu protiv korupcije. To je novo, sedmo stalno radno tijelo Predstavničkog doma PSBiH koje je postalo vidljivo tek u ovom mandatu. Sad ću se malo intenzivnije baviti ovom Komisijom. Do sada smo imali desetak sjednica i nekoliko javnih saslušanja.

Prije nekoliko dana, tačnije na posljednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH jednoglasno je usvojen zaključak da nadgledamo i pratimo proces kupovine famozne kumovske zgrade za potrebe UIO BiH, koja je dostigla nevjerovatan iznos od skoro 100 miliona KM.

Mi ćemo već danas imati sjednicu Komisije za borbu protiv korupcije gdje ćemo donijeti određene odluke. Vjerovatno ćemo ići sa javnim saslušanjem ključnih ljudi u čitavom tom procesu – i iz UIO BiH i Savjeta ministara BiH, ali i iz revizije koja je otkrila brojne nezakonitosti u tom poslu koji je za nekoliko godina sa 37 miliona KM narastao na skoro 100 miliona KM.

Potpuno smo uvjereni da tu postoji osnovana sumnja da se dešavaju neke namještene koruptivne radnje kojima se želi pogodovati ljudima koji su u kumovskim i najbližim vezama sa prvim ljudima Srpske i BiH.

Milorad Dodik nije samo prvi čovjek SNSD, već i Srpske, ali i BiH, obzirom da je lider stranke koja je dio koalicije koja čini vlast u BiH. Imaćemo intenzivne radnje po tom pitanju.

Ta zgrada je simbol osionosti i bahatosti vlasti koja ne preza od toga da kupi čak zgradu iz te kumovske veze. Zgrada je postala simbol tog vrha ledenog brijega političke i javne korupcije.

Kako komentarišete to što u gradu Banjaluci još nije izabrano skupštinsko rukovodstvo, iako SNSD može vrlo lako da napravi većinu. Mislite li da se namjerno oteže kako bi se išlo u raspuštanje skupštine i nove izbore?

Ovdje je sigurna jedna stvar, a to je da SNSD nastavlja obračun sa Banjalukom. I to nije ništa novo. U protekle 4 godine SNSD se brutalno obračunavao sa Banjalučanima kroz raznorazne opstrukcije rada grada, ali je Stanivuković sa svojim timom to uspješno prevazilazio čitav prethodni mandat. Ne sumnjam da će naći načina da to prevaziđe i u narednom periodu, i pored činjenice da je Banjaluci uzeto 6 miliona KM direktnih prihoda od PDV što je kažnjavanje najvećeg grada Srpske i građana.

Skoro četvrtina Republike Srpske živi u Banjaluci što znači da kažnjavate četvrtinu Srpske. Pored toga, kažnjavaju i Bijeljinu koja je drugi grad po veličini u Srpskoj, a samo zato jer je gradonačelnik Ljubiša Petrović odnio pobjedu nad SNSD.

Vidljiva je ta neka vrsta frustracije SNSD. Ta stranka stalno traži način da blokira, opstruiše i zabija klipove u točak razvoja Banjaluke.

Na kraju će morati dati odgovor na ključna pitanja, a to je da li zaista žele dobro Banjaluci. Ako žele toliko dobro, kao što tvrde, onda moraju obezbijediti i značajna sredstva iz Vlade RS i sa viših nivoa vlasti da se pomogne Banjaluci u razvoju.

Politika

PRAZNA KASA TRAŽI RIGOROZNE MJERE! Vlada Srpske PRINUDNO NAPLAĆUJE porez na kuće

Poreska uprava Republike Srpske za devet mjeseci ove godine pokrenula je skoro 20 hiljada postupaka prinudne naplate poreza na nepokretnosti, a dug za ovaj porez samo u 2024. godini iznosi 8,1 milion KM, potvrđeno je za CAPITAL.

Prema podacima PURS-a, u prvih devet mjeseci 2024. godine pokrenuto je 19.968 postupaka prinudne naplate po osnovu neplaćenih obaveza poreza na nepokretnost.

„Dug po osnovu poreza na nepokretnosti u 2024. godini zaključno sa 30. novembrom ove godine iznosi 8,1 milion KM. Istovremeno, naplata poreza na nepokretnosti u ovoj godini bilježi rast, jer je Poreska uprava RS za 11 mjeseci 2024. godine po osnovu ovog poreza prikupila 34,1 miliona KM, što je za oko dva miliona KM ili šest odsto više nego u istom periodu 2023. godine“, navodi se u odgovoru PURS na pitanja CAPITAL-a.
Na pitanje koji je najniži neplaćeni iznos poreza na nepokretnosti zbog koga je pokrenut postupak prinudne naplate, iz PURS pojašnjavaju da se vode načelom ekonomičnosti i efikasnosti, te da se prinudna naplata ne vrši ako su troškovi prinudne naplate veći od poreskog duga koji se naplaćuje.

„Troškovi prinudne naplate padaju na teret poreskog obveznika i utvrđuju se u visini od pet posto iznosa poreske obaveze koja se naplaćuje, ali ne manje od 50 KM“, navodi se u odgovoru.

To praktično znači da su postupci prinudne naplate pokrenuti samo protiv poreskih obveznika čiji dug za porez na nepokretnosti premašuje 50 KM.
„Rješenje o prinudnoj naplati sadrži iznos neizmirene poreske obaveze sa obračunatom kamatom od dana dospijeća poreske obaveze za plaćanje do dana donošenja rješenja i iznos troškova postupka. Obveznici plaćaju zateznu kamatu, koja iznosi 0,03 posto dnevno“, preciziraju iz PURS.

Nastavi čitati

Politika

MILIČEVIĆ BRANI PETROVIĆA “Ima pravo na svoj stav o PROTESTIMA U BEOGRADU”

Predsjednik SDS-a Milan Miličević smatra da je “legitiman stav gradonačelnika Bijeljine o podršci protestima u Beogradu, kao i bilo kojim drugim protestima u Republici Srpskoj”.

Miličević je izjavio Srni da zaključak Glavnog odbora SDS-a, koji se odnosi na sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nema nikakve veze sa stavom gradonačelnika Bijeljine LJubiše Petrovića o protestima opozicije i studenata u Beogradu, ali smatra da je njegov stav legitiman.

On je naveo da protesti u Srbiji nisu bili tema Glavnog odbora SDS-a niti je ova stranka zauzimala bilo kakve stavove o tom pitanju.
“Protesti su uvijek legitiman stav i način da se iznesu stavovi prema nekim određenim pitanjima. Ne smatram da treba o tome puno polemisati. I SDS je mnogo puta bila i biće i ubuduće učesnik raznih vrsta protesta u Banjaluci i Republici Srpskoj, jer je to način, kada ne možete legitimnim putem, kroz institucije, da postignete neke ciljeve da pokušate da barem skrenete pažnju na jako važne stvari”, rekao je Miličević.

Gradonačelnik Bijeljine LJubiša Petrović podržao je juče protest studenata i opozicije na Trgu Slavija u Beogradu, dok s druge strane njegova stranka, SDS, traži sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Petrović je na društvenim mrežama objavio fotografiju sa sinoćnjeg okupljanja na Slaviji uz konstataciju “e, ovo ja zovem protest”.

Nastavi čitati

Politika

VJEŠTAK VRANIĆ O DODIKU “Ovaj Homo sapiens, AKO UOPŠTE MOŽE BITI DIO OVE VRSTE, je nadmašio Hitle*a i Gebelsa”

Haris Vranić, sudski vještak koji je vještačio medicinsku dokumentaciju Milorada Dodika, i “utvrdio” da je sposoban za suđenje, prije više od tri godine upravo Dodika je nazivao Hitlerom.

“Ovaj Homo sapiens, ako može uopće biti dio ove vrste, je nadmašio Hitlera i Gebelsa. Dosta više, s njim nema razgovora. Pogledajte video na kraju (pažnja-uznemirujuće)”, napisao je Vranić na svom Fejsbuk nalogu u novembru 2021. godine, komentarišući vijest objavljenu na jednom portalu.

Podsjetimo, vještak medicinske struke Haris Vranić, kojeg je odredio Sud BiH, nakon vještačenja medicinske dokumentacije predsjednika Srpske iznio je mišljenje da je Dodik sposoban za nastavak suđenja, pišu Nezavisne.
Sud BiH je, pozivajući se na mišljenje Vranića, zakazao za srijedu, 25. decembra novo ročište na suđenju predsjedniku Srpske i vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Milošu Lukiću koje Tužilaštvo tereti za “nepoštovanje odluka Kristijana Šmita”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu. Operativni zahvat na želucu i jednjaku bio je komplikovan, ali je protekao uspješno.

Nastavi čitati

Aktuelno