Bivši rukometaš Vladimir Mandić, inače član Srpske napredne stranke, vlasnik je ukupno 46 nekretnina na dvije ekskluzivne lokacije u Beogradu, otkriva Nova.

Riječ je o čak 4.502 kvadrata koji su smješteni u objektima na Dedinju i u strogom centru grada, nadomak Beograda na vodi. Pored toga, Mandić je suvlasnik i jedne parcele od 941 kvadrat. Interesantno je da se kao suvlasnik većine ovih nepokretnosti spominje firma koja je ugašena, a čiji je vlasnik Branislav Okuka, jedan od najbližih saradnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Ovaj bivši rukometaš i čovjek blizak režimu u Srbiji, samo u Beogradu ima ukupno 46 nekretnina. To pokazuju zvanični podaci koje je Nova pronašla u Katastru nepokretnosti.

Na jednoj od najekskluzivnijih lokacija u Beogradu, u Ulici majora Jagodića na Dedinju, Mandić u suvlasništvu ima dva objekta, jedan od 749 i drugi od 257 kvadrata. Pored toga, na njegovo ime se vode i troetažni stan od 248, i garaža od 34 kvadratna metra.

U Ulici Kraljevića Marka, nadomak zgrade Geozavoda u kojoj se inače nalazi sjedište Beograda na vodi, Vladimir Mandić što sam, što u suvlasništvu, ima toliko nekretnina da ih je zaista teško nabrojati. Posebno je interesantna firma sa kojom mahom dijeli vlasništvo nad ovim nekretninama. Riječ je o kompaniji Man Co, piše Nova.

U prvi mah, na pamet pada zapravo Mandićeva firma Manco Plus, međutim, riječ je o dvije različite firme.

Kompanija Man Co, koja se spominje kao suvlasnik u većini Mandićevih nekretnina u centru Beograda, zapravo, pripada Branislavu Okuki, jednom od najbližih saradnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, piše Nova.

Ovo je posebno interesantno ako se posmatra iz ugla decembarskih izbora u Beogradu, nakon kojih su predstavnici Stranke slobode i pravde otkrili da je u jednoj od Mandićevih zgrada, koja se nalazi na adresi Kraljevića Marka broj 9, otkriven čak 121 fantomski birač. Riječ je o ljudima koji su mahom dolazili iz Republike Srpske i lažno prijavljivali boravište u Beogradu, kako bi stekli pravo da glasaju na izborima u glavnom gradu Srbije.

U istoj toj ulici, Mandić i kompanija Man Co posjeduju u suvlasništvu čak 34 nekretnine. Sedam se vodi samo na Mandićevo ime, dok je pomenuta parcela od 941 kvadrat, takođe u zajedničkom vlasništvu.

Kako saznaje Nova, Mandić je tražio i dozvolu za rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju stambeno-poslovnog prostora. Upravo onog u kojem su “pronađeni” lažni birači.

Ko je Vladimir Mandić
Ovaj bivši rukometaš već godinama slovi za povjerljivog čovjeka SNS. Svojevremeno je optužen, pa oslobođen, za pokušaj ubistva. Sin je Momčila Mandića, tajkuna bliskog Radovanu Karadžiću.

U septembru 2022. godine, policija u Banjaluci ga je uhapsila u naselju Borik, a zajedno sa njim je uhapšen i Adam Šukalo, takođe funkcioner Srpske napredne stranke. Policajci su tada zaustavili automobil u kojem su bila njih dvojica, pretresla vozilo, a potom ih, navodno bez objašnjenja, privela. Oni su saslušani u policiji, a potom pušteni, ali nije bilo obrazloženo da li su saslušani u svojstvu građanina ili ih organi Republike Srpske sumnjiče za neko krivično delo.

Privođen je i tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i “bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda Dane Šijan.

Spisak Mandićevih nekretnina u Beogradu
Ulica majora Jagodića:

1. Objekat 749 metara kvadratnih, a Vladimir Mandić je jedan od suvlasnika.

2. Dvojni stambeni objekat 257 kvadrata, takođe u suvlasništvu

3. Mandić sam na ovoj adresi poseduje troetažni stan 248 kvadrata

4. U Mandićevom vlasništvu u istoj ulici nalazi se i garaža 34 kvadrata

Ulica Kraljevića Marka:

1. Parcela 941 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

2. Poslovni prostor 123 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

3. Poslovni prostor 70 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

4. Stan 174 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

5. Trosoban stan 77 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co.

6. Stan 72 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

7. Stan 70 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

8. Stan 67 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

9. Stan 42 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

10. Poslovni prostor 51 kvadrat, vlasništvo Vladimir Mandić

11. Poslovni prostor 350 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

12. Garaža 133 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

13. Potkrovlje 74 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

14. Stan 178 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

15. Stan 78 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

16. Stan 58 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

17. Stan od 57 kvadarata, u suvlasništvu sa Man Co

18. Stan 46 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

19. Stan 90 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

20. Poslovni prostor 125 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

21. Poslovni prostor 164 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

22. Stan 48 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

23. Stan 98 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

24. Stan 46 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

25. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man Co

26. Stan 58 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

27. Stan 58 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

28. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man Co

29. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man Co

30. Poslovna zgrada 136 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

31. Stan 46 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

32. Stan 90 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

33. Stan 30 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

34. Stan 30 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

35. Stan 29 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

36. Stan 28 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

37. Stan 43 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

38. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man CO

39. Stan 97 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

40. Stan 30 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

41. Stan 43 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

42. Stan 41 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co
Capital

Prema procjeni iz prijedloga Plana poslovanja Elektroprivrede BiH za razdoblje 2025.–2027, taj gubitak je trebao iznositi oko 21 milion KM, ali zaključno s krajem godine, iznosiće ipak oko 40 miliona KM.

Kada se pogleda 2023., kada je gubitak iznosio 331 miliona, onda su ovi podaci i optimistični. Međutim, gubitak 2023. nije se odnosio isključivo na finansijski dio poslovanja i državnoj firmi predstoji grčevita borba da se izvuče iz minusa.

Razlog za gubitak ogleda se u nedostatku uglja, zastarjeloj opremi, gašenju rudnika, ali i odluci Uprave da se tek od 1. jula krene s korekcijama cijena eletkrične energije.

Iako su moguća manja odustupanja od od procjene, tvrde izvori Raporta, u Elektroprivredi smatraju da je gubitak od 40 miliona KM za sada ‘podnošljiv’.

Ova državna firma, podsjećamo, uspjela je vratiti 248 miliona KM od kineskog konzorcija koji je bio izabran da gradi Blok 7 Termoelektrane Tuzla, o čemu je Raport prvi pisao. No, pitanje je šta će sada Kinezi, jer je ugovor raskinut još lani.

Nije isključena ni mogućnost arbitraže ako kineska strana postavi visok odštetni zahtjev za godine koje su proveli u BiH radeći na projektu koji nikada nije zaživio.

Podsjetimo, Konzorcijum kineskih firmi platio je najprije 211 miliona KM, a 5. decembra, do kada je bio rok, uplatili su (vratili) dodatnih 36 miliona KM.

Sredstva su vraćena nakon što je Vlada FBiH prošle godine dala prethodnu saglasnost EPBiH da raskine ugovor s kineskim konzorcijem (China Gezhouba Group Company Ltd” i “China Energy Engineering Group Gunadgong Power Desing Institute Co. Ltd”). Data je prethodnu saglasnost za otkazivanje Sporazuma o kreditnoj liniji sa Exim Bankom iz Kine. Nezavisne novine

Slaviša Marković, poslanik PDP-a iz Bijeljine u Narodnoj skupštini Republike Srpske, oštro je kritikovao način na koji se vode rasprave u vezi sa temama od ključnog značaja za Republiku Srpsku.

“Raspravljamo o ovako važnim pitanjima bez prisustva naših predstavnika u Sarajevu, što najbolje pokazuje koliko ozbiljno shvataju ovu tačku dnevnog reda,” izjavio je Marković, osvrćući se na to da nijedan predstavnik iz zajedničkih institucija nije prisustvovao sjednici.
Marković je istakao da se umjesto fokusiranja na urušavanje pravnog sistema BiH i kršenja Dejtonskog sporazuma, cijela priča svela na sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

“Ovo nije način na koji treba da raspravljamo o pitanjima koja zadiru u suštinu našeg pravnog sistema i nacionalnog jedinstva. Potrebna je šira slika i dublji pristup kako bismo zaštitili interese Republike Srpske,” dodao je.

Podsjećanje na odluke visokih predstavnika

Marković se osvrnuo na odluke visokih predstavnika u prošlosti, poput smjene Nikole Poplašena 1999. godine, ističući da su tadašnje odluke imale dalekosežnije posljedice.

“Ta odluka je primjer najdrastičnijeg djelovanja visokih predstavnika, ali tada smo barem imali jedinstvo u Narodnoj skupštini. Danas, nažalost, toga nema,” rekao je.

Kritika aktuelnih zaključaka

Marković je kritikovao brzopleto donesene zaključke, tvrdeći da nisu dovoljno pripremljeni.

“Zaključci su mijenjani tri puta tokom dana, što pokazuje neozbiljnost u pripremi. Ako se poništavaju akti visokih predstavnika, da li to uključuje i izborni zakon na osnovu kojeg su provedeni posljednji izbori? Puno je nedosljednosti u pristupu ovako važnim temama,” naglasio je.

Marković je pozvao na stvaranje mehanizama koji bi zaštitili ne samo predsjednika Republike Srpske, već sve građane koji su pogođeni odlukama visokih predstavnika.

“Nacionalni interesi moraju biti prioritet, a ne sredstvo za dnevno-političke obračune,” zaključio je.

Poslanik PDP-a iz Bijeljine u NS RS apelovao je na ozbiljniji pristup radu Skupštine i jedinstvo u rješavanju ključnih pitanja za Republiku Srpsku.

Dešavanja u Bijeljini