Connect with us

Politika

SVE OD PLATE? Dodikov savjetnik suvlasnik 42 NEKRETNINE U BEOGRADU!!!

Bivši rukometaš Vladimir Mandić, inače član Srpske napredne stranke, vlasnik je ukupno 46 nekretnina na dvije ekskluzivne lokacije u Beogradu, otkriva Nova.

Riječ je o čak 4.502 kvadrata koji su smješteni u objektima na Dedinju i u strogom centru grada, nadomak Beograda na vodi. Pored toga, Mandić je suvlasnik i jedne parcele od 941 kvadrat. Interesantno je da se kao suvlasnik većine ovih nepokretnosti spominje firma koja je ugašena, a čiji je vlasnik Branislav Okuka, jedan od najbližih saradnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Ovaj bivši rukometaš i čovjek blizak režimu u Srbiji, samo u Beogradu ima ukupno 46 nekretnina. To pokazuju zvanični podaci koje je Nova pronašla u Katastru nepokretnosti.

Na jednoj od najekskluzivnijih lokacija u Beogradu, u Ulici majora Jagodića na Dedinju, Mandić u suvlasništvu ima dva objekta, jedan od 749 i drugi od 257 kvadrata. Pored toga, na njegovo ime se vode i troetažni stan od 248, i garaža od 34 kvadratna metra.

U Ulici Kraljevića Marka, nadomak zgrade Geozavoda u kojoj se inače nalazi sjedište Beograda na vodi, Vladimir Mandić što sam, što u suvlasništvu, ima toliko nekretnina da ih je zaista teško nabrojati. Posebno je interesantna firma sa kojom mahom dijeli vlasništvo nad ovim nekretninama. Riječ je o kompaniji Man Co, piše Nova.

U prvi mah, na pamet pada zapravo Mandićeva firma Manco Plus, međutim, riječ je o dvije različite firme.

Kompanija Man Co, koja se spominje kao suvlasnik u većini Mandićevih nekretnina u centru Beograda, zapravo, pripada Branislavu Okuki, jednom od najbližih saradnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, piše Nova.

Ovo je posebno interesantno ako se posmatra iz ugla decembarskih izbora u Beogradu, nakon kojih su predstavnici Stranke slobode i pravde otkrili da je u jednoj od Mandićevih zgrada, koja se nalazi na adresi Kraljevića Marka broj 9, otkriven čak 121 fantomski birač. Riječ je o ljudima koji su mahom dolazili iz Republike Srpske i lažno prijavljivali boravište u Beogradu, kako bi stekli pravo da glasaju na izborima u glavnom gradu Srbije.

U istoj toj ulici, Mandić i kompanija Man Co posjeduju u suvlasništvu čak 34 nekretnine. Sedam se vodi samo na Mandićevo ime, dok je pomenuta parcela od 941 kvadrat, takođe u zajedničkom vlasništvu.

Kako saznaje Nova, Mandić je tražio i dozvolu za rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju stambeno-poslovnog prostora. Upravo onog u kojem su “pronađeni” lažni birači.

Ko je Vladimir Mandić
Ovaj bivši rukometaš već godinama slovi za povjerljivog čovjeka SNS. Svojevremeno je optužen, pa oslobođen, za pokušaj ubistva. Sin je Momčila Mandića, tajkuna bliskog Radovanu Karadžiću.

U septembru 2022. godine, policija u Banjaluci ga je uhapsila u naselju Borik, a zajedno sa njim je uhapšen i Adam Šukalo, takođe funkcioner Srpske napredne stranke. Policajci su tada zaustavili automobil u kojem su bila njih dvojica, pretresla vozilo, a potom ih, navodno bez objašnjenja, privela. Oni su saslušani u policiji, a potom pušteni, ali nije bilo obrazloženo da li su saslušani u svojstvu građanina ili ih organi Republike Srpske sumnjiče za neko krivično delo.

Privođen je i tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i “bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda Dane Šijan.

Spisak Mandićevih nekretnina u Beogradu
Ulica majora Jagodića:

1. Objekat 749 metara kvadratnih, a Vladimir Mandić je jedan od suvlasnika.

2. Dvojni stambeni objekat 257 kvadrata, takođe u suvlasništvu

3. Mandić sam na ovoj adresi poseduje troetažni stan 248 kvadrata

4. U Mandićevom vlasništvu u istoj ulici nalazi se i garaža 34 kvadrata

Ulica Kraljevića Marka:

1. Parcela 941 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

2. Poslovni prostor 123 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

3. Poslovni prostor 70 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

4. Stan 174 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

5. Trosoban stan 77 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co.

6. Stan 72 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

7. Stan 70 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

8. Stan 67 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

9. Stan 42 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

10. Poslovni prostor 51 kvadrat, vlasništvo Vladimir Mandić

11. Poslovni prostor 350 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

12. Garaža 133 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

13. Potkrovlje 74 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

14. Stan 178 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

15. Stan 78 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

16. Stan 58 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

17. Stan od 57 kvadarata, u suvlasništvu sa Man Co

18. Stan 46 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

19. Stan 90 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

20. Poslovni prostor 125 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

21. Poslovni prostor 164 kvadrata, vlasništvo Vladimir Mandić

22. Stan 48 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

23. Stan 98 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

24. Stan 46 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

25. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man Co

26. Stan 58 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

27. Stan 58 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

28. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man Co

29. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man Co

30. Poslovna zgrada 136 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

31. Stan 46 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

32. Stan 90 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

33. Stan 30 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

34. Stan 30 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

35. Stan 29 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

36. Stan 28 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

37. Stan 43 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

38. Stan 41 kvadrat, u suvlasništvu sa Man CO

39. Stan 97 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

40. Stan 30 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

41. Stan 43 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co

42. Stan 41 kvadrata, u suvlasništvu sa Man Co
Capital

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno