Connect with us

Društvo

KAO IZ HORORA! U Kneževu mrtve ne mogu sahraniti, ŽIVI HODAJU PO KROVOVIMA AUTOMOBILA

Kneževo je danima zavejano snijegom i odsječeno od svijeta. Zbog smetova, visokih i do 7 metara, putevi su blokirani, struje nema od ponedjeljka, telefonski signal je često u prekidu.

Ovaj gradić podno Vlašića, udaljen je od Banjaluke svega 50 kilometara, ali kao da se nalazi na drugom kraju svijeta.

Troje ljudi, koji su umrli u posljednja dva dana, porodice ne mogu sahraniti, jer su putevi neprohodni, a groblja zavejana. Od prekjuče su počeli da izlaze, ali samo ako baš moraju.

– Probijamo uskim prtinama, koje smo napravili povrh gomila snijega, pa se desi da, ne znajući, ustvari hodamo po krovovima zatrpanih automobila – kaže jedan mještanin.

Da su Kneževljani zaista napravili prtine povrh zatrpanih automobila, potvrdila je za Srpskainfo i dr Suzana Radić, direktorka Doma zdravlja u Kneževu. – I moj je automobil zatrpan, ne vidi se iz snijega, ne bi bilo nikakvo čudo da ljudi hodaju po njemu – kaže doktorka Radić.

Ona je u ponedjeljak iz Banjaluke došla na posao u Kneževo i tu ostala. Nije se mogla vratiti, jer je snijeg zatvorio puteve.

Sanitet koji je, istog dana, putovao u suprotnom pravcu, ostao je u Banjaluci.

I dobro je što je tako.

– U ponedjeljak su sanitetom odvezli pacijente na dijalizu. Oni se zbog smetova, nisu uspjeli vratiti u Kneževo. Ostali su u Banjaluci i idu redovno na dijalizu. Da su se vratili ovamo, morali bismo zvati Helikopterski servis da ih evakuiše, jer ti ljudi bez dijalize ne mogu preživjeti – kaže dr Suzana Radić. Ovi pacijenti su na sigurnom, ali doktorka strahuje za sudbinu starijih i bolesnih mještana u zavejanim selima oko Kneževa.

– Mi do njih ne možemo doći. Ne možemo se čak ni čuti sa njima, jer već danima nema struje i telefoni ne rade. Ovdje u Kneževu radimo, 24 sata dnevno smo na raspolaganju pacijentima koji mogu doći do nas, sanitetska vozila smo očistili i spremili za put, tako da ćemo krenuti u sela, čim bude koliko-toliko prohodno – kaže doktorka Radić.

Trenutno u Domu zdravlja radi 8 sestara i tehničara, 4 ljekara i 4 vozača saniteta. Ostali ne mogu doći na posao, jer žive u Banjaluci ili u selima oko Kneževa. Čekaju da mašine Civilne zaštite RS raščiste puteve. Zanimljivo je da, otkako je počelo nevrijeme, nije bilo nijednog preloma, iako je Kneževo doslovno zatrpano snijegom i ledom i pješaci se kreću uskim opasnim prtinama.

– Pretpostavljam da su ljudi naučili kako da se nose s tim problemima, jer su oštre zime ovdje uobičajene. Ipak, ovoliki snijeg nije viđen godinama – kaže dr Suzana Radić. Otkriva kako izgleda svakodnevni život u gradiću okovanom snijegom.

– Kad dođemo na posao, prvo uključimo agregat i stavimo telefone na punjenje. Potom provjerimo jesu li parking ispred Doma zdravlja i prilazi zgradi očišćeni od snijega, bar toliko da ljudi mogu bezbjedno prići. Ako nisu, uzimamo lopate u ruku – priča doktorka Suzana. Sa posla se juri u prodavnicu da se nabavi hrana. Struje nema, mrak rano pada, a rafovi u prodavnicama su sve prazniji, pa je nabavka prvi poduhvat. Neke radnje su već zatvorene.

U Kneževu radi nekoliko pekara, ustvari, radile bi da ima struje.

– Ko ima šporet na drva i vreću brašna sam peče hljeb, ko nema mora na dijetu – kaže jedna mještanka.

Od ponedjeljka su zatvoreni svi putevi koji vode ka Kneževu i iz Kneževa. Zbog snijega ne mogu proći ni saniteti, ni dostavna vozila. U gradiću ponestaje hrane. Najbogatiji je onaj ko ima dimnjak i šporet na drva, a u špajzu vreću brašna.

Kako pričaju mještani, kad je snijeg zapadao, a grad zadesila mećava, prvog dana ljudi nisu ni izvirivali iz kuća i stanova, piše Srpska info.

Related Topics:

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno