Connect with us

Svijet

STVARI NE IDU DOBRO PO UKRAJINU! Kijevske trupe pred porazom u Kursku

Pet mjeseci nakon šokantne ofanzive na Rusiju, ukrajinske trupe su demoralisane rastućim rizikom od poraza u Kursku, regionu koji neki žele da zadrže, dok drugi dovode u pitanje ostanak na tom području po svaku cijenu.

Borbe su toliko intenzivne da pojedini ukrajinski komandanti ne mogu da evakuišu mrtve, javlja AP.

Kašnjenja u komunikaciji i loše tempirane taktike koštale su živote, a trupe nemaju mnogo načina za kontranapad, rekli su neimenovani vojni izvori na liniji fronta.

Agencija AP podsjeća da je, otkako ju je zatekao munjevit ukrajinski upad, Rusija rasporedila više od 50.000 vojnika u regionu.

Precizne brojke je teško dobiti, ali u kontranapadu Moskve su poginule i ranjene hiljade vojnika, a Ukrajinci su izgubili više od 40 odsto od 984 kvadratna kilometra Kurska koja su zauzeli u avgustu.

Od početka ruske specijalne vojne operacije Rusija drži petinu Ukrajine pod svojom kontrolom, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je nagovijestio da se nada da će kontrola Kurska pomoći da se Moskva natjera da pregovara o prekidu rata.

Međutim, pet neimenovanih ukrajinskih i zapadnih zvaničnika u Kijevu reklo je da se plaše da će kockanje oko Kurska oslabiti cijelu liniju fronta od 1.000 kilometara, a za to vrijeme Ukrajina gubi dragocjenu teritoriju na istoku.

Načelnik ukrajinske vojske Aleksandar Sirski naveo je da je Ukrajina pokrenula tu operaciju jer su zvaničnici mislili da će Rusija pokrenuti novi napad na sjeveroistoku Ukrajine.

Šokirani uspjehom postignutim uglavnom zato što su Rusi bili iznenađeni, Ukrajincima je naređeno da napreduju dalje od prvobitne misije do grada Koreneva, 25 kilometara u Rusiju.

To je bilo jedno od prvih mjesta gdje su ruske trupe izvršile kontranapad.

Početkom novembra Rusi su počeli brzo da vraćaju teritoriju.

Mišljenja ukrajinskih vojnika sada se mijenjaju dok se suočavaju sa gubicima.

Komandir jedne čete je rekao da je polovina njegovih vojnika mrtva ili ranjena.

Pojedini komandanti na liniji fronta naveli su da su uslovi teški, moral nizak i da trupe dovode u pitanje odluke komande, čak i samu svrhu okupacije Kurska.

Ukrajinski vojnici izjavili su da nisu bili spremni za agresivan odgovor Rusije u Kursku i da ne mogu da izvrše kontranapad ili da se povuku.

“Nema druge opcije, borićemo se, jer ako se povučemo na naše granice, oni neće stati, oni će nastaviti da napreduju”, rekao je neimenovani komandant jedinice koja upravlja dronovima.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno