Kada bi Republika Srpska imala svoju carinsku službu i mogućnost da po uzoru na predsjednika SAD Donalda Trampa uvede visoke carine zemljama sa kojima ima negativan spoljno-trgovinski saldo, Srpska bi najveće carine trebala da uvede Rusiji, Kini, Mađarskoj i Turskoj, analizirao je CAPITAL.

Predsjednik RS Milorad Dodik koji otvoreno daje podršku Trampovoj carinskoj politici i poziva da se kopira njegovo uvođenje visokih carina, očigledno nije svjestan da bi najveće carine trebao da uvede „prijateljskim“ zemljama sa čijim liderima nastoji da uspostavi bliske političke i ekonomske veze.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, procenat pokrivenost uvoza izvozom između Republike Srpske i Rusije za prva dva mjeseca ove godine iznosio je svega 1,3 odsto.

Srpska je sa Kinom imala još porazniju statistiku, jer je u ovu zemlju Dalekog istoka izvezeno robe u vrijednosti nešto većoj od milion maraka, dok je vrijednost uvoza bila preko 113 miliona, pa je procenat pokrivenosti uvoza izvozom bio jedva jedan odsto.

Poslije ove dvije zemlje, Srpska bi visoke carine trebala da uvede još jednoj prijateljskoj zemlji – Mađarskoj sa kojom je pokrivenosti uvoza izvozom 39,8 odsto, a kada je riječ o Turskoj, RS je za prva dva mjeseca ove godine sa ovom zemljom imala pokrivenost uvoza izvozom manju od 50 odsto. Ovo je posebno interesantno ako se posmatra iz ugla da prvi čovjek RS Milorad Dodik gaji bliske odnose sa čelnim ljudima Mađarske i Turske Viktorom Orbanom i Redžepom Tajipom Erdoganom.

Pored Rusije i Kine, Srpska ima izuzetno nisku pokrivenost uvoza izvozom sa preostalim zemljama BRIKS-a. Brazil je na 20 mjestu po obimu robne razmjene sa BiH, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom samo 0,6 odsto, dok vrijednost robne razmjene BiH sa četvrtom zemljom BRIKS-a Indijom nije ni među prvih 20 zemalja. Srpska i sa Srbijom ima negativan spoljno-trgovinski saldo, jer je pokrivenost uvoza izvozom na nivou od 63 odsto, pa bi po uzoru na Trampa i matici morala da uvede visoke carine.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da za prva dva mjeseca ove godine SAD nisu bile ni među prvih 20 zemalja po obimu robne razmjene sa Republikom Srpskom, tako da najave ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca o privremenoj suspenziji carinskih stopa za robe iz SAD predstavljaju najjeftiniji populizam zato što je obim robne razmjene između BiH i SAD minoran i čini manje od jedan odsto ukupne godišnje robne razmjene BiH sa inostranstvom.

S druge strane, zemlje sa kojima RS ima pozitivan spoljno-trgovinski saldo su Slovenija (137,6), Austrija (156,8 odsto), Hrvatska (211,6 odsto), Slovačka (216,2), Crna Gora (247,4) i Rumunija (259,7), dok najveći procenat pokrivenosti uvoza izvozom od čak 366 odsto ima sa Švajcarskom.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista „SWOT“ Saša Grabovac kaže da smo relativno nedavno imali pokušaj zaštite tržišta, odnosno domaćih proizvođača putem nekih protekcionističkih mjera i da to nije dalo rezultate.

„Zaštita domaćih proizvođača kroz uvođenje visokih carina nije se pokazala kao dobro rješenje i plašim se da će se to pokazati i sada u slučaju SAD. Kada se radi o Republici Srpskoj, nije umjesno poređenje sa SAD, ali svakako da u hipotetičkom smislu interesantno djeluje to da bi RS najveće carine trebala da uvede prijateljskim zemljama sa kojima ima nisku pokrivenost uvoza izvozom“, kaže Grabovac.

CAPITAL

“Usvojeni zakoni u Narodnoj skupštini Republike Srpske kada je u pitanju zabrana rada SIPA, Tužilaštva i Suda BiH na teritoriji Srpske, nemaju apsolutno nikakve veze sa situacijom na terenu. SIPA po treći put otkako su doneseni zakoni u Narodnoj skupštini, hapsi na teritoriji Srpske.

Žao mi je što je po ko zna koji put Narodna skupština kao najviše zakonodavno tijelo, degradirana i umanjena”. Izjavio je ovo predsjednik PDP-a Draško Stanivuković.

“Ovaj slučaj jasno pokazuje da institucije koje treba da budu stubovi demokratskog društva, sve više postaju žrtve političke manipulacije. Niz je odluka koje su izglasane u Skupštini, a koje nikad nisu poštovane.

Takođe, SIPA ne samo što hapsi nego njeni pripadnici i pucaju na teritoriji Srpske i to u strelištu kojim rukovodi Savez na čijem je čelu ministar Željko Budimir. Svaki pucanj SIPE na strelištu kod Laktaša istovremeno je i pucanj u dignitet Narodne skupštine Republike Srpske”, kaže Stanivuković i dodaje:

“Republika Srpska se ne štiti praznim riječima, lažnim patriotizmom i političkim marketingom. Štiti se radom, istinom i odgovornošću. Štiti se tako što se zakoni koje donosimo poštuju, institucije koje gradimo jačaju, a narod kojem služimo poštuje.

Srpska se štiti, jer je prioritet, a ne sredstvo za lične obračune i održavanje na vlasti. Institucije Republike Srpske se ne smiju srozavati, a Republika Srpska mora biti imperativ, a ne poligon za treniranje moći”, rekao je Stanivuković.

(BN)

Vlada Republike Srpske utvrdila je 1. aprila set zakona koji se odnose na povećanje plata u javnom sektoru.

Tako se, kako je ranije najavljeno, povećavaju plate zaposlenih za 10 odsto za sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, zaposlene u javnim službama Srpske, zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, u oblasti kulture, zaposlene u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, u institucijama pravosuđa, te organima uprave Republike Srpske.

“Osim toga, policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova se Zakonom o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, po hitnom postupku, utvrđuje pravo na naknadu za težinu, prirodu posla i posebne uslove rada u visini od 30% od osnovne plate. Predmetna naknada se uvodi s obzirom na obavezu policijskih službenika da rade u posebnim uslovima kada su takvi uslovi neophodni za izvršenje poslova i zadataka Ministarstva unutrašnjih poslova”, saopšteno je iz Vlade RS.

Piše da donošenje ovih zakona predstavlja jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u navedenim oblastima.

Ipak, ovim povećanjem su obuhvaćeni i ministri u Vladi Republike Srpske te premijer Radovan Višković.

Kako je pisao “Capital”, Višković će u narednom periodu imati platu od 8.387 KM u bruto iznosu, odnosno oko 5.103 KM nakon što se plate porezi i doprinosi.

Potpredsjednici Vlade Srpske i ministri u ovom sazivu Miloš Bukejlović i Alen Šeranić će imati bruto platu od 7.357 KM, odnosno 4.477 KM neto, dok će ostali ministri, njih 14, imati bruto platu 6.328 KM ili 3.851 KM neto.

Postavlja se pitanje da li su oni u prethodnom periodu svojim angažmanom zaslužili povećanje ionako visokih plata.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da se, što se tiče plata ministara i premijera, one vezuju za plate zaposlenih u organima uprave.

“Da li zaslužuju povećanja plate? To najbolje govore građani koji njima iskazuju ili ne iskazuju povjerenje. Što se nas iz Sindikata tiče, oni nisu ispunili svoj zadatak da dobiju to povećanje iz prostog razloga jer smo mi vidjeli da oni apsolutno ne odrađuju svoj posao, već da i ovo povećanje što je sada bilo nije bio rezultat njihovog rada, već izjave predsjednika Milorada Dodika, koji je izašao i rekao da će doći do povećanja”, istakao je Marić.

Dodao je da je Sindikat dva mjeseca prije toga sa Vladom RS vodio razgovore o povećanju plata te da im je rečeno da nema novca i da ne mogu da im izađu u susret.

“Postavlja se pitanje kako je moguće, kad izađe jedan čovjek i kaže biće povećanje, da se onda nađe novac. Ministri apsolutno nisu odradili svoj posao, niti premijer”, kazao je Marić.

Ekonomista Milenko Stanić naglasio je da, prema njegovom mišljenju, ministri i premijer nisu zaslužili povećanje plata.

“Uspostavljen je potpuno pogrešan sistem raspodjele u Republici Srpskoj, i to da javni sektor određuje plate i svoje prihode nezavisno od realnog sektora koji izdržava taj javni sektor. Poslodavci stalno na to ukazuju, da je to nerealno, da oni ne mogu više da plaćaju taj veliki javni sektor sa toliko zaposlenih”, objasnio je Stanić.

Prema njegovim riječima, generalno, plate funkcionera i većine zaposlenih su potpuno iznad plata realnog sektora.

“Što se tiče funkcionera, oni kreiraju jednu takvu pogrešnu politiku i apsolutno ne zaslužuju toliki nivo plata. Osnovni princip u ekonomiji važi da možete povećati plate, ali i budžete srazmjerno povećanju BDP-a. Procjene govore da je rast BDP-a prošle godine iznosio 2,5 ili 2,6 odsto. Ni u jednom slučaju se nije smjelo ići sa povećanjem iznad tog nivoa. Ove odluke nemaju nikakvo ekonomsko uporište. Zbog toga dolazi već do stagnacije naplate direktnih poreza”, istakao je Stanić.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da Vlada Republike Srpske treba da se pažljivo odnosi prema trošenju budžeta.

“Već duže vrijeme privreda zastupa vrlo jasan stav u vezi s pitanjem plata u realnom i javnom sektoru, a to je da nikako ne bi smjelo da plate u javnom sektoru značajno odstupaju. Morale bi da prate one plate koje su u realnom sektoru, odnosno plate koje stvaraju sve uslove da bi se plate u javnom sektoru mogle isplaćivati. Ono što nama smeta jeste da bi trebalo da postoji tačan i jasan odnos između ovih vrsta primanja što se tiče budžetskih prihoda, koji jesu prethodnih godina rasli.”

Naveo je da tokom prošle godine i početkom ove pada privredna aktivnost i broj zaposlenih u privredi.

“Sa bilo kakvim povećanjem javnih rashoda moramo biti veoma oprezni. Možemo doći u situaciju da dođe do pada javnih prihoda, jer se očekuju nove velike krize u Evropi, te bi moglo da bude upitno finansiranje cijele javne potrošnje”, zaključio je Škrebić.