Connect with us

Društvo

WIZZ AIR RAZMATRA POVRATAK U BIH Tuzla se nada povratku, Banjaluka cilja na širenje

Zvaničnici iz Tuzle i iz Banjaluke su rekli da su u razgovorima s Wizz Airom u vezi s potencijalnim stacioniranjem aviona u njihovim aerodromima. Međutim, niskotarifni prevoznik tek treba službeno potvrditi ove razgovore.

Tuzla je prethodno služila kao baza Wizz Aira do septembra pretprošle godine, kada je kompanija odlučila preseliti svoja dva aviona, navodeći kao razlog “promjenjivo ekonomsko okruženje” i “operativne izazove uzrokovane vremenskim prilikama u regiji”.

Ovaj potez rezultirao je prekidom većine operacija iz Tuzle, ostavljajući aerodrom gotovo bez saobraćaja u to vrijeme.

No, ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona Almir Žilić izjavio je nedavno da je u skorijoj budućnosti moguće opslužiti milion putnika na aerodromu Tuzla.

“Očekujemo nove linije i povratak nekih bivših partnera, a već su u toku pregovori oko stacioniranja aviona. Očekuje se da će baza uskoro biti ponovno uspostavljena. Wizz Air je najavio pregovore o nastavku rada baze na tuzlanskom aerodromu na proljeće, što je odlična vijest za naše putnike. Vjerujem da će 2025. donijeti značajan rast i veliki preokret”, rekao je.

Ranije prošle godine, i lokalne vlasti i Aerodrom Tuzla objavili su da razgovaraju s Wizz Airom o ponovnom otvaranju baze. Međutim, glavna komercijalna direktorica Wizz Aira, Silvia Mosquera, odlučno je demantovala ove tvrdnje u izjavi za EX-YU Aviation News.

Tada je Mosquera izjavila:

“To nije istina. Nemamo u planu ponovno otvaranje baze u Tuzli. Nije bilo službene komunikacije jer nema namjere da se nastavi s radom u Tuzli.”

Direktorica Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je, takođe, kako se radi na osiguranju baze Wizz Aira na aerodromu.

U nedavnom intervjuu za RTRS, Kecman je rekla:

“Vidjeli smo neke pozitivne pomake s Wizz Airom. Planiraju da njihovi piloti vježbaju slijetanje na aerodrom Banjaluka, što je obično preliminarni korak prije uspostavljanja baze na određenoj lokaciji. Baza je ranije bila smještena u Tuzli, a njeno postojanje u Banjaluci bilo bi od velike koristi za aerodrom i lokalne zajednice, jer bi dovelo do većeg broja letova i odredišta”.

Wizz Air je 2023. godine bio najveći bh. zračni prevoznik po raspoloživom kapacitetu sjedišta. Međutim, nakon zatvaranja baze u Tuzli, prevoznik je prošle godine pao na drugo mjesto iza Ryanaira, koji je pokrenuo letove za Sarajevo i održava letove i za Banjaluku. Za ovu godinu planira najaviti nekoliko novih linija iz glavnog grada Bosne i Hercegovine. Wizz Air je ranije takođe imao bazu u Sarajevu, koju je zatvorio nakon manje od godinu dana 2022, izvještava Ex-Yu Aviation News, prenosi Biznisinfo.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno