Connect with us

Društvo

RATARI I VOĆARI SLAVE ZIMU! Snježni pokrivač štiti usjeve i osigurava vlagu za proljeće

Snijeg i niske temperature obradovali su i ratare i voćare u Srpskoj, jer, kako ističu naši sagovornici, snježni pokrivač pri niskim temperaturama služi kao dobar izolator ozimim usjevima, a njegovim topljenjem povećaće se zaliha vlage u zemljištu.

Temperaturni minus pogoduje i voćarima, prije svega kako bi se smanjio broj insekata koji su zbog promjene klime prethodnih godina pravili velike probleme voću.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je snježni prekrivač dobro došao voću, a posebno ako nije polomio grane.

“Snijeg je obezbijedio određene rezerve vlage, koje su neophodne za proljećni porast temperatura”, kazao je Marinković i istakao da nema trenutno prijavljene štete što se tiče samih sadnica.

Kako je kazao, što se tiče ratarskih kultura, konkretno pšenice, snijeg je više nego dobro došao.

“Pogotovo nakon blagog zahlađenja i noćnih mrazeva, te je poslužio kao odličan izolator, a i nema rezerve vlage bez snježnog  prekrivača”, kazao je Marinković.

Da su snijeg i niske temperature izrazito dobri u ovo doba godine, saglasan je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara, i ističe da je najveća koncentracija voćnjaka i intenzivnija proizvodnja na području Potkozarja od Laktaša do Kozarske Dubice.

“Mi u tom potezu uopšte nismo ni imali snijega, voljeli bismo da je bilo više kod nas nego u drugim predjelima, ali uglavnom, što se tiče niskih temperatura, to dobro dođe i bilo bi dobro da to potraje barem u januaru”, kazao je Dojčinović.

Ističe da bi to bila garancija da će biti neko normalnije proljeće, ali kako kaže, više nema pravila.

“Što se tiče ovog snijega  koji je padao, nije pričinio veliku štetu na voćnjacima, sem možda na nekim lošim stablima”, kazao je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, u predstojećem periodu će vjerojatno biti još hladnih dana, što će imati dobar uticaj na voćke.

“Za dobru voćarsku proizvodnju potrebno je oko 30 hladnih dana, odnosno iznad 600 sati kako bismo mogli reći da su biljke mirovale i da nije bilo vegetacije tokom zime”,  kazao je Dojčinović.

Darko Milošević, predsjednik Upravnog  odbora Udruženja voćara Republike Srpske i voćar iz Ugljevika, ističe da su na ovom području bile izuzetne padavine, te da je snijeg  bio od 40 do 60 centimetara.

“Posebne štete nije bilo, sporadično je poneko stablo stradalo u voćnjacima, ali to su ona stabla koja nisu održavana na pravi način u prethodnom periodu”, kazao je Milošević i dodao da je snijeg veoma dobro došao i voćari i poljoprivrednici su se obradovali, jer je nedostatak vlage.

“Zemlja je žedna, nedostatak je vlage u dubljim slojevima, tako da će ovaj snijeg popraviti ovaj deficit vode i donijeti voćkama puno bolji start u proljeće”, kazao  je Milošević i dodao da je unazad nekoliko godina topla zima.

“Prethodnih godina imali smo rano kretanje vegetacije u proljeće i onda nam budu mrazevi koji unište voće”, kazao  je Milošević.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno