Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD rekao je da bi, ukoliko se Danska suprostavi ponudi da Amerika kupi Grenland, Vašington Kopenhagenu nametuno sankcije.

Takođe, Tramp je rekao da bi Kanada trebala da postane 51. američka savezna država, objavivši mapu SAD, koja uključuje i teritoriju sjevernog susjeda, a na Floridi je govorio o namjeri da Panamski kanal vrati pod američku upravu.

Ove izjave Trampa uzburkale su cijeli svijet, najviše priča o Grenlandu s obzirom da se radi o teritoriji koja se nalazi pod snijegom i ledom, ali na kojoj se nalaze ogromni resursi i koja ima ogroman geostrateški značaj.

“Trebalo bi da se odreknu Grenlanda jer nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta, pogledajte, ne trebaju vam ni dvogledi, pogledajte napolje, imate kineske brodove, imate ruske brodove svuda okolo. Nećemo to dozvoliti. Niko ne zna da li Danska uopšte ima pravo, vlasništvo ili interes, ljudi će vjerovatno glasati za nezavisnost ili da postanu deo SAD”, rekao je Tramp koji nije isključio mogućnost primjene vojnih ili ekonomskih poteza.

S druge strane danska premijerka Mate Fredriksen, kaže da će budučnost Grenlanda biti određena na Grenlandu, a da se nešto “valja iza brda” govori i činjenica da je grenlandski premijer u posljednjem trenutku, otkazao sastanak sa danskim kraljem. Navodno, problem je nastao u rasporedu.

“Sjedinjene Američke Države su naš apsolutno najbliži saveznik i želimo blisko da sarađujemo sa njima po svim pitanjima odbrane i bezbjednosti. Imamo jasan interes da upravo Sjedinjene Države igraju veliku ulogu u sjevernoatlantskom području, a ne, na primjer, Rusija ili druge zemlje. Ali Grenland pripada narodu Grenlanda”, navela je Mete Fredriksen.

Podsjećanja radi, danska premijerka još 2019. godine, tokom Trampovog prvog mandata, odbacila je ideju o prodaji Grenlanda, a nakon toga američki predsjednik otkazao je posjetu Danskoj.

Trampova “ideja” o prodaji Grenlanda, izazvala je brojne reakcije pa je tako odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc, poslije kako je rekao, razgovora sa evropskim kolegama istakao da “nije najjasnije kakvi signali dolaze iz SAD”.

“Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira na to da li se nalazi istočno ili zapadno od nas. Svaka zemlja mora da pridrživati tog principa, bez obzira na to da li je u pitanju mala zemlja ili veoma moćna nacija. To je osnovni princip međunarodnog prava i ključna komponenta onoga što nazivamo zapadnim vrijednostima”, rekao je Šolc.

Žan Noel Baro, francuski ministar spoljnih poslova rekao je da Evropska unija neće dozvoliti nijednoj državi da napadne njene granice, te da SAD neće napasti Grenland.

“Ako me pitate da li mislim da će SAD napasti grenland, odgovor je ne. Da li smo ušli u eru u kojoj se vraća zakon jačeg? Odgovor je da. Dakle, da li treba da dozvolimo da nas zastraše, da se slomimo pod brigama? Naravno da ne”, rekao je Baro.

Kada je riječ o Grenlandu, pojedini mediji su izvjestili da grenlandski zvaničnici već rade na nacrtu ustava. Na teritoriji Grenlanda koja se prostire na 2,1 milion kilometara živi tek nešto više od pedeset hiljada ljudi. Smješten je na arktičkom krugu između SAD, Rusije i Evrope i u geostrateškom smislu veoma je važan zbog čega Amerika na njega gleda više od 150 godina sa namjerom da ga pripoji sebi. Svjesni svog položaja grenlanđani sve češće pominju riječ nezavisnost, a pred izbore koji se na tom, najvećem ostrvu na svijetu održavaju na proljeće, zvaničnici ističu da parlament već radi na nacrtu ustava suverenog Grenlanda. Ipak, svi u glas govore da od prodaje ili pripajanja Grenlanda SAD neće biti ništa, ali mnogi geostrateški analitičari ističu da se tih malo više od 50.000 ljudi neće ništa ni pitati.

Na ideju Amerike da “kupi” Grenland blakonaklono ne gledaju ni Rusi kojima je koridor sjever-jug, a koji spaja Indijski i Sjeverni okean i dalje najisplativije i najekonomičnije rješenje. Bez ovog pravca Rusi teško mogu da grade novu ekonomsku mrežu koja im je neophodna, posebno nakon što je saradnja sa zapadom praktično prekinuda.

Ipak, za sada američke vojne baze i saradnja sa lokalnim vlastima na Grenlandu daju prednost Americi koja uglavnom kontroliše vazdušne i pomorske puteve na tom dijelu svijeta, ali, značaj za potpunom dominacijom na tom području raste gotovo svakodnevno.

Na Arktiku ne miruje ni Rusija koja u tom dijelu povećava svoju aktivnost, obnavlja stare sovjetske baze, modernizuje flotu i postavlja naoružanje, a Dmitrij Medvedev, predsjednik Savjeta bezbjednosti Rusije rekao je da je Tramp odlučio da “prekroji” svijet ali da je to potpuno nerealno.

“Ne znam šta će Tramp uspjeti da uradi tokom svog drugog mandata, ali počeo je zanimljivo. Računica je jasna: brzi uspjeh u rješavanju ukrajinskog sukoba je veoma upitan, a ni borba protiv migranata ne obećava velike pobjede”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Rekao je i da je Tramp, prije nego što je postao predsjednik ostvario nekoliko virutelnih pbojeda i formirao “svoju agendu kosmičkih razmjera i komsmičke gluposti”.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev istakao je da postoji sumnja u brza dostignuća predsjednika SAD Donalda Trampa u rješavanju ukrajinskog sukoba.

“Nemamo načina da znamo koliko će Tramp postići u svom drugom mandatu, ali početak mu je zabavan”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

On je dodao da rezonovanje Trampa izgleda dovoljno jasno.
“Neće biti brzog rješenja za sukob u Ukrajini, američka ekonomija će se ležerno gegati dalje, čak se ni borba protiv migranata neće završiti ubjedljivom pobjedom”, napisao je Medvedev.

Obnova manastira Hilandar biće završena ove godine, izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović.

„Urađeno je 99 odsto obnove, koja je započeta od momenta izbijanja požara na manastiru. Iguman Metodije je rekao da je obnova išla nekim tempom, ali da je najveći dio urađen od prvog dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Hilandar 2021. godine“, rekao je Popović.

On je gostujući na TV Prva dodao da je tada dat nalog da se odmah obezbijede sva sredstva za obnovu što je i urađeno.
Prema njegovim riječima, ostalo je da se urade konzervatorski radovi u dva paraklisa, za šta su potrebne dozvole grčkih organa za zaštitu spomenika kulture, što bi trebalo da bude završeno do juna.

Popović je istakao da je ova obnova zapravo uvod u neophodnu rekonstrukciju manastira.

„Nekim dijelovima kao što je južni dio, koji nije gorio, neophodna je rekonstrukcija. Sa završetkom obnove kreće se u zaštitu blaga koje tamo postoji, a Hilandar ima artefakte koje nema nijedan srpski manastir, kao što su ikone, dokumenti, knjige, materijali, tkanine, kojima je neophodna najbolja zaštita, a tu zaštitu Hilandar nema“, rekao je on.

Za njihovo čuvanje će na Hilandaru biti izgrađeni riznica i depo, čije projektovanje je počelo, a do kraja godine krenuće i prvi radovi na izradi depoa i riznice.

Projekte će, naveo je, raditi srpske kompanije, radove će izvoditi radnici iz Srbije i Republike Srpske, i za tri do tri i po odnosno četiri godine tamo će biti izgrađena najmodernija riznica i depo.

Popović je najavio i da će 2026. godine u Srbiji biti organizovana velika izložba na kojoj će biti izloženi neki artefakti iz manastira Hilandar što će, prema dogovoru predsjednika Srbije i Grčke, biti urađeno pod pokroviteljstvom dvije države.
„Izložba će doprinijeti da oni koji ne mogu tamo da odu mogu da vide najvažnije elemente koji se čuvaju u Hilandaru“, rekao je on.
Dodao je da se sada razgovara o tome šta će sve iz Hilandara biti donijeto na ovu izložbu.