Connect with us

Region

DA LI JE OVO REALNO? Firma DJETETA OD 11 GODINA rekonstruiše prugu do Mađarske

Kompanija LHR kao podizvođač na rekonstrukciji pruge od Novog Sada do Mađarske bila je angažovana za radove na bušenju temeljne jame od šipova, od 128. do 184. kilometra. Međutim, ono što je njena specifičnost u ovom slučaju jeste da je 100% u vlasništvu djeteta od 11 godina.

Ova neobična situacija podstakla nas je da istražimo u koliko firmi u Srbiji maloljetnici imaju udio. I kakva su njihova prava kao vlasnika ili suvlasnika biznisa.

Cigarete ne smiju da kupuju. Nije im dozvoljeno ni da u korpu stave alkohol, pa ni onaj nešto manje žestok. Maloljetni građani Srbije, s druge strane, sasvim regularno mogu da budu vlasnici biznisa. I jesu. Prema podacima Agencije za privredne registre, malolietnici trenutno posjeduju ili imaju udio u 171 aktivnoj kompaniji u Srbiji.

Među preduzetnicima ih nema. Zakon je nešto striktniji kada je riječ o sposobnosti koja je neophodna za ovaj status.

„S obzirom na to da je odredbom člana 83. stav 1. Zakona o privrednim društvima, između ostalog, propisano da je preduzetnik poslovno sposobno fizičko lice, maloljetno lice ne može biti poduzetnik“, pojasnili su nam u APR.

Istovremeno su ukazali da u skladu sa odredbom člana 13 istog zakona, maloljetno lice može biti osnivač društva, ali ne jedini. Ne može biti osnivač jednočlanog društva.

Direktori tek sa 18 godina
U dubini podataka registra privrednih društava u Srbiji tako se može naići na firme čiji vlasnici ili suvlasnici imaju svega 10 godina. Advokat Valentina Stanković iz Advokatske kancelarije Momčilović nam objašnjava u kojim je to situacijama moguće.

Kako kaže, Zakon o privrednim društvima ne predviđa eksplicitno položaj maloljetnika u njima. Sa druge strane, Porodični zakon propisuje da se poslovna sposobnost stiče sa punoljetstvom. Ta sposobnost je neophodna za preduzimanje pravnih poslova kao što su osnivanje privrednog društva.

„Dakle, maloljetnik ne može da osnuje privredno društvo. Takođe je i za upravljanje privrednim društvom potrebna poslovna sposobnost, te maloljetnik ne može da bude ni direktor“, pojašnjava advokat Valentina Stanković. To se odnosi na voljno osnivanje privrednog društva. Sa druge strane, dešavaju se situacije da privredno društvo naslijedi maloljetnik. Bilo zakonskim nasljeđivanjem ili testamentom, a sve u skladu sa osnivačkim aktom. Nasljeđem može da dođe do situacije da maloljetnik postane vlasnik privrednog društva“.

U praksi tako maloljetnik može da bude vlasnik cjelokupnog jednočlanog privrednog društva. A može da bude i vlasnik određenog procenta. On zapravo kao dio imovine, uz sve drugo što posjeduje, ima i firmu ili udio u njoj.

Ali, nije u istoj situaciji kao stasali vlasnici. On tom firmom ne može da – upravlja.

„Za svako raspolaganje će biti ovlašćen zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj. Čak je i zastupniku potrebna saglasnost Centra za socijalni rad. Primjera radi, ako je maloljetnik naslijedio udio u privrednom društvu, pa želi da ga proda, kupoprodajni ugovor može u njegovo ime da zaključi zakonski zastupnik uz saglasnost Centra za socijalni rad“, kaže Valentina Stanković.

Ako može da se ženi – može i da se pita
Postoji jedna specifična situacija u kojoj maloljetnik ranije stiče poslovnu sposobnost. Porodični zakon predviđa tu mogućnost i sa 16 godina. Samo prije toga bi morao da se oženi, uda ili postane roditelj.

„Ukoliko se sve ove okolnosti poklope, da je maloljetnik po nekom od ova dva osnova stekao poslovnu sposobnost i da je stekao udio u firmi, onda će čak iako je maloljetan moći samostalno da raspolaže svojim udjelom ili da bude direktor firme. U praksi su ovo izuzetno rijetke situacije“, priznaje Valentina Stanković.

Zakon eksplicitno kaže da poduzetnik mora da bude poslovno sposobno lice. Maloljetnik bi to mogao da bude samo u slučaju ovog izuzetka ako je stekao poslovnu sposobnost sa 16 godina. Ako se oženio ili dobio dijete.

Kada se pita Centar za socijalni rad
Scenario po kome maloljetni građani Srbije mogu da budu vlasnici kompanija nameće nekoliko pitanja. Prvo je – ko zapravo upravlja tim firmama.

„Udjelom u firmi će upravljati u tom slučaju zakonski zastupnik u ime maloljetnika, a uz neophodnu saglasnost Centra za socijalni rad. Ovo je sa aspekta vlasništva u firmi. Kada je riječ o upravljanju firmom u funkciji direktora, to maloljetnik ne može da bude. Osim izuzetka sa 16 godina“, odgovara Valentina Stanković.

Zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj potpisuje ugovore i dokumenta. Posebno interesantan dio je i ko je odgovoran u slučaju spora.

„Tuženi bi bio maloljetnik, a njega bi zastupao zakonski zastupnik, koji može da angažuje advokata. Opet odgovor na ovo pitanje zavisi od konkretne tužbe te odgovor može i da se razlikuje“, kaže advokatica Stanković.

Vlasnici po volji predaka
Iz ugla advokatske prakse, maloljetnici postaju vlasnici najčešće – nasljeđivanjem.

„Dešava se da se ostavi testamentom udio u firmi, a da nasljednik bude maloljetan u momentu nasljeđa. Sukob interesa nismo imali u praksi kao razlog“, dodaje Valentina Stanković.

Možda ne previše upadljivo, te javnost je prije nekoliko godina čula za slučaj jednog stranačkog funkcionera čija su maloljetna djeca bila suvlasnici firmi.

„Prenos takođe može da bude jedan od načina. Kroz ugovor o poklonu ili kupoprodajni ugovor na primjer. Na taj način maloljetnik može da stekne udio u privrednom društvu. Ovo je zaista rijetka situacija“, ponavlja Valentina Stanković.

I u slučaju funkcionera se ispostavilo da su maloljetna djeca naslijedila udjele poslije ostavinske rasprave. Udjele su naslijedili od očeve majke. Djeca su tada imala šest i devet godina. Provjerom aktuelnih podataka, vidi se da više nisu suvlasnici prve, ali jesu druge kompanije. Drže po polovinu udjela i sada imaju devet odnosno 12 godina. Forbes Srbija

Related Topics:

Region

KAKO JE GOVORIO TITOV UNUK: “Živim kao pas, od djeda sam naslijedio samo prezime”

Josip Joška Broz, unuk nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i dugogodišnji politički aktivista u Srbiji, preminuo je u 78. godini života. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.

“S nevjericom sam primio vijest da nas je večeras napustio moj prijatelj Joška Broz. S njim odlazi dio jednog vremena, a dolazi obveza novih generacija da čuvaju uspomenu i sjećanje na njega”, napisao je Dačić na društvenim mrežama, izrazivši saučšće porodici i “svim sljedbenicima Titovog vremena i politike”.

Joška Broz bio je predsjednik Komunističke partije, bivši narodni zastupnik u Skupštini Srbije te član Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije. Godine 2005. osnovao je udruženje građana “Josip Broz Tito” koje je djelovalo s ciljem očuvanja ideje jugoslavenskog socijalizma.

U intervjuima je znao isticati da mu od slavnog prezimena nije ostalo ništa. Godine 2017. izjavio je da “živi kao pas”, žaleći se na skromne uslove života uprkos poznatom imenu koje nosi. Tada je Newsweek pisao da Joška Broz preživljava s nešto više od 1.000 kuna mjesečno.

“Nisam materijalista da bih živio za to da dobijem tu imovinu, ali jesam za to da država sačuva imovinu kad joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka da nekome ko je može čuvati. Ali, ni to ne daju, jer bi se tako otkrilo da su najveći dio pokrali”, govorio je 2017. godine te dodao da je “najvredniji dio imovine završio u rukama ljudi iz vlasti”.

Joška Broz je na izborima 2016. godine bio i na listi koalicije “Ivica Dačić – SPS, JS – Zeleni Srbije”. Skraćenica JS je zapravo stranka Jedinstvena Srbija koju je vodio Dragan Marković Palma. Inače, Palma je bio dobar prijatelj Milana Bandića.

Joška Broz prošle je godine rekao da je pisao zemljama članicama Pokreta nesvrstanih da glasaju protiv rezolucije o Srebrenici.

“Meni je čast što sam mogao u ovoj situaciji poslati molbu svim nesvrstanim zemljama da ne prihvate ovu rezoluciju”, kazao je lani Joška Broz.

Napomenuo je da su se sve te zemlje oslobodile upravo zahvaljujući njegovom djedu i Jugoslaviji.

Joška Broz znao je govoriti i o zadnjim Titovim danima. Jednom prilikom prepričao je i zadnji susret s njim.

“U svoj toj muci sjetio se da je obećao kako će mi dati svoj karabin i pištolj za lov. Pozvao me k sebi i dao mi karabin i pištolj”, govorio je Joška, objavio je Telegraf.

“Ispostavilo se da je operacija učinjena prekasno. Gangrena je već zahvatila bubrege, zatim se razvila sepsa, pa umjetna koma… Branko Lalević je tada isključio aparat. Zašto se to priča? Taj čovjek je mrtav, zašto ga stalno vraćamo iz groba? Sve su to gluposti,” ispričao je.

“Sada pričaju da je zvao sveštenike, govorio stranim jezicima i pjevao neke kineske i japanske pjesme… Kako da ih je zvao kad je bio u komi? Ljudi, nije izgovorio ni jednu jedinu riječ, jedino mu se, posljednje večeri – to je bila subota – pomjerila desna obrva.

U nedjelju ujutro krenuo sam za Beograd, da uzmem čistu odjeću i obavim neke poslove. Tek što sam stigao, javili su mi da je umro. Samo sam rekao da nikome ništa ne govore dok ne stignem. Odmah sam se vratio u Ljubljanu, ja sam ga stavio u kovčeg, prisustvovao sam kad je kovčeg zavarivan,” govorio je Joška.

Tito je, prema Joški, na samrti zatražio samo jednu stvar:

“Stavio sam mu prsten na ruku. To je bio njegov prsten. On ga je tražio. To je prsten koji je dobio na poklon od Staljina i s njim je i sahranjen. Kasnije se pojavila kopija tog prstena i prodavala se po Zagrebu,” otkrio je Joška jednom prilikom, prenosi Index.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ IMA PRIMARNI CILJ “Srbija mora vratiti fokus na pravo školovanje”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je, zbog pokušaja sprovođenja obojene revolucije, Srbija najviše izgubila u obrazovanju mladih, u sticanju znanja, u onome što je, kako ističe, najznačajnije za jednu zemlju.

– Tu su gubici nenadoknadivi. To je nešto što niko neće moći da vrati ni roditeljima djece, ni djeci. Naše je da se potrudimo, da se borimo, da razgovaramo i sa profesorima i sa roditeljima, kako da ubrzamo i dodatno sticanje znanja, jer nije riječ o diplomama.
Diplomu može svako da dobije. U svijetu se više nigde ne cijene diplome. U svijetu se cijeni znanje. U svijetu se cijeni čime konkretno možete da doprinesete, koliko možete da radite, koliko možete da uradite – naveo je Vučić.

Kako je dodao, nekada su u Srbiji bili neki lošiji privatni fakulteti, ali sada su bolji, jer ranije su se neki trudili samo da obezbijede diplome, a danas više nikoga diplome ne zanimaju.

– Čak i meni i ljudima u vladi, kada razmišljamo o tome koga da angažujemo, prioritet je znanje i čime mogu da doprinesu razvoju svoje zemlje, a ne koliko je neko stekao diploma i ništa više od toga – kazao je Vučić.

Kako je poručio, vjeruje da će u narednom periodu uspjeti da se u Srbiju vrati veći broj ljudi na stvarno školovanje.

– Vjerujem da se nećemo suočavati sa pokušajima prevara od strane dijela profesora i uvjeren u talenat naše djece, uvjeren u posvećenost roditelja, vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo dobre rezultate po tom pitanju – kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

KORUPCIJA CJETA: Za pet mjeseci krivične prijave protiv 525 osumnjičenih

Od početka godine po nalozima viših tužilaštava u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kraljevu podnesene su krivične prijave protiv 525 osoba zbog koruptivnih i privrednih krivičnih djela.

U tim krivičnim djelima pričinjena je šteta u ukupnom iznosu od 4.821.000.000 dinara /oko 41 milion evra/, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Srbije.

Među uhapšenima su bili javni funkcioneri, nosioci vlasti u lokalnim samoupravama, direktori javnih preduzeća i odgovorna lica privrednih subjekata, navode u MUP-u.

Prema njihovoj ocjeni, ovi rezultati pokazuju da država ima kapacitet, znanje i odlučnost da sistemski suzbija korupciju i privredni kriminal, kao i da je saradnja policije sa nadležnim tužilaštvima na visokom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno