Iako je Epl prisustvo u Indiji tokom poslednjih godina u porastu, nova knjiga novinara Patrika Maginga („Epl in Kina“) otkriva da taj proces teče znatno sporije i komplikovanije nego što je to bio slučaj sa Kinom. Kako navodi autor, iPhone u Indiji se sklapa deset puta sporije nego što je to Kina postigla u istoj fazi razvoja.

Maging, koji je između 2019. i 2023. bio glavni izveštač Financial Timesa za Epl, u knjizi opisuje kako je kompanija postala globalni gigant zahvaljujući saradnji sa Pekingom i kako sada pokušava da se delimično udalji od te zavisnosti, naročito posle strogog lokdauna u Šangaju 2022. godine. Tada je, kako navodi, bivši Eplov izvršni direktor rekao da je „Kina od pouzdanog postala potpuno nepouzdan dobavljač.“

Iako je direktor Epla Tim Kuk još 2018. tvrdio da Indija ima „putanju sličnu Kini“, stvari se nisu razvijale tim tempom. Prepreke su bile brojne: od regulativa indijske vlade koje su tražile 30% lokalne nabavke komponenti, do sporog otvaranja maloprodajnih kanala. Prva onlajn prodavnica u Indiji otvorena je tek 2020, a prva fizička tek 2023, čak 15 godina posle prve prodavnice u Kini.

Indija je počela sa proizvodnjom osnovnih modela iPhone SE, a tek u poslednje dve godine stigla do sklapanja Pro modela. Iako su do 2023. telefoni proizvedeni u Indiji izlazili iz fabrika istovremeno kad i oni iz Kine, količina i tempo proizvodnje i dalje neuporedivo zaostaju.

„Između 2016. i 2023, Indija je sa nule stigla do proizvodnje oko 15 miliona iPhone uređaja godišnje, a što je 7% globalnih isporuka. Kina je između 2006. i 2013. skočila sa nule na 153 miliona. Dakle, Indija preuzima Apple narudžbine tempom koji je deset puta sporiji nego što je to radila Kina“, piše Maging.

I pored toga, veći deo posla u Indiji još uvek se svodi na tzv. FATP fazu (Final Asembly, Test and Pak) završnu montažu, testiranje i pakovanje. Delovi i dalje stižu iz Kine, a posao obavljaju tajvanske kompanije Wistron i Foxon. Jedan inženjer je, kako se navodi, u šali rekao da su iPhone uređaji „sastavljeni u Kini, pa rastavljeni i ponovo sastavljeni u Indiji – da bi zatim opet išli nazad u Kinu“.

Apple se zvanično ogradio od knjige i poručio da je „neistinita i puna netačnosti“ Ipak, Maging tvrdi da Apple planira da Indija u narednih 5 do 10 godina postane potpuno samostalna i kompetentna u svakom aspektu proizvodnje, ali da se taj cilj još uvek čini dalekim. Za sada, operacije u Indiji više komplikuju lanac snabdevanja nego što mu doprinose, dok se niža cena rada gubi u dodatnim troškovima logistike, prenosi Biznis today.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija u današnjem napadu na Ukrajinu lansirala više od 400 dronova i 40 raketa, uključujući balističke rakete i da je do sada poznato da su poginule tri osobe, a da je 49 povrijeđeno.

“Rusija ne mijenja svoj stil. Još jedan napad velikih razmjera na gradove i običan život. Udarili su skoro po cijeloj Ukrajini: u Volinskoj, Lavovskoj, Ternopiljskoj, Kijevskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Hmeljnickoj, Čerkaskoj i Černigovskoj oblasti. Neke od raketa i dronovi su oboreni. Hvala našim vojnicima na zaštiti”, naveo je Zelenski na Fejsbuku, prenio je Ukrinform.

Prema njegovim riječima, broj poginulih može da raste.

“Nažalost, broj može da se poveća: ljudi traže pomoć. Trenutno su tri osobe poginule. To su zaposleni u Državnoj službi za vanredne situacije Ukrajine. Moje iskreno saučešće rodbini. Sve potrebne službe trenutno rade na terenu, čiste ruševine, a spasilačke operacije su u toku. Svakako ćemo sanirati svu štetu”, napomenuo je Zelenski.

On je naglasio da Rusija mora da odgovora za napad.

“Od prvog minuta ovog rata, oni su napadali gradove i sela da bi uništili živote. Mnogo smo uradili zajedno sa svijetom da bismo imali priliku da se branimo. Ali sada je trenutak kada Amerika, Evropa i svi u svijetu zajedno mogu da zaustave ovaj rat vršeći pritisak na Rusiju. Ako neko ne izvrši pritisak, to je saučesništvo i odgovornost. Moramo da delujemo odlučno”, zaključio je Zelenski.

Kako je objavio Ukrinform, tri spasioca Državne službe za vanredne situacije su poginula, a devet radnika hitne pomoći je povrijeđeno u Kijevu dok su otklanjali posljedice neprijateljskih napada, prenosi Tanjug.

Ljubavna priča francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njegove supruge Brižit Makron već decenijama privlači pažnju javnosti, a njihova odluka da nikada ne dobiju zajedničku djecu ostaje jedno od najčešće postavljanih pitanja.

Iako su u braku od 2007. godine i zajedno više od tri decenije, Emanuel i Brižit nemaju potomstvo.

Zašto? Da li je posredi viša sila ili svjesna odluka? Da li su problem bile godine i generacijski jaz od četvrt vijeka? Ovo su najčešće postavljana pitanja kada su tema djeca Emanuela i Brižit Makron. Svima je poznato da prva dama Francuske ima troje djece iz prvog braka, kao i sedmoro unučadi, zbog čega se uvijek provlačila misao da ona u ozbiljnim godinama nije željela da rizikuje sa novom trudnoćom.

I dok su se kovale priče i teorije, u intervjuu za francusku emisiju “Au Tableau”, Emanuel Makron je otvoreno progovorio o odluci da on i njegova supruga ne imaju zajedničku djecu, te tako stavio tačku na brojna neosnovana nagađanja.

– To je bio moj izbor. Brižit je već imala troje djece kada smo se upoznali. Najvažnije mi je bilo da ih dobro odgajamo i volimo. Danas imam i sedmero unučadi preko djece Brižit, i to mi je dovoljno – priznao je.

Tada je dodao i da nimalo ne žali zbog te odluke:

– Ne žalim što nemam svoju decu jer njenu decu i unuke volim kao da su moji.

Ko su djeca Brižit Makron?
Brižit Makron ima troje djece iz prvog braka sa bankarom Andre-Lujem Ozijerom: Sebastijan Ozijer, koji je rođen 1975. godine. On je stručnjak za medicinsku statistiku i radio je u sektoru istraživanja tržišta i analitike. Kćerku Lorans Ozijer-Žurdan dobili su dvije godine kasnije. Ona je kardiolog po profesiji i vrlo je poznata u medicinskim krugovima u Francuskoj. Najmlađa Tifani rođena je 1984. i bavi se advokaturom. Specijalizovala se u oblasti radnog prava, a javno je podržavala Emanuela Makrona tokom njegovih predsjedničkih kampanja.

Brižit, takođe, ima i sedmoro unučadi, a predsjednik Francuske ih doživljava kao svoju porodicu. Makron se na njihovom vjenčanju 2007. godine zahvalio djeci svoje supruge na prihvatanju njihove veze.

– Hvala što ste prihvatili nas, jedan ne baš uobičajan par.

Odnos na stubu srama
Podsjetimo, Emanuel Makron upoznao je Brižit Tronje 1992. godine, u srednjoj školi “La Providans” u Amijenu. Tada je imao 15 godina i pohađao je časove glume koje je vodila Brižit, tada 39-godišnja profesorka književnosti i majka troje djece. U to vrijeme bila je udata za Andre-Luja Ozijera.

Kada su Emanuelovi roditelji saznali za bliskost između njega i Brižit, odlučili su da ga pošalju u Pariz na školovanje kako bi ih razdvojili.

Brižit je u intervjuu za Paris Match izjavila: “Moja glava je bila u haosu… Emanuel je morao da ode u Pariz. Rekla sam sebi da će se zaljubiti u nekoga svojih godina. To se nije desilo.”

“Nisam željela da propustim život”
Nakon više godina razdvojenosti, Brižit se 2006. godine razvela i preselila u Pariz kako bi živjela s Emanuelom. Vjenčali su se 2007. u mjestu Le Tuke, na francuskoj obali.

– Uzela sam vrijeme da ne bih uništila živote svoje djece. To je trajalo deset godina – dovoljno da ih izvedem na pravi put. Možete da zamislite šta su sve slušali. Ali nisam htjela da propustim svoj život – izjavila je prva dama Francuske za Paris Match.

Makron je Brižit opisao kao svoje “sidro”.

– Za moju ličnu ravnotežu veoma je važno da imam nekoga kod kuće ko mi svakodnevno govori istinu – izjavio je aktuelni francuski predsjednik.

Iako nemaju zajedničku djecu, a djeca Brižit Makron su već davno i sami roditelji, najkontroverzniji par Evrope 2017. godine udomio je crnog labradora i grifon psa po imenu Nemo, koji živi sa njima u Jelisejskoj palati