U selu Rovna, nadomak Bugojna, medvjed je u petak usmrtio jednu kravu vlasnika Kemala Muslimovića.

Goveda su, kako je ispričao za “Agroklub”, bila na ispaši, na oko kilometar i po od naselja.

“U sred dana se to desilo, ja sam došao oko 15 sati da ih tražim, a čule su i komšije kada se tamo to dešavalo”, kaže Muslimović.

Goveda koja su uspjela pobjeći od medvjeda su, sudeći prema opisima Muslimovića, doživjela veliki stres. Sinoć su, priča, došle do napadnute krave, te su ih jedva uspjeli otjerati.

“Tuguju za njom, ne možete vjerovati. To ne bi čovjek ovako oko nje”, kaže Kemal, dodajući da su na istom mjestu, prije nekoliko godina, ubijene tri-četiri krave.

Par dana ranije medvjed je viđen u obližnjem Kopčiću:

Inače, nakon što je vijest da je medvjed ubio kravu na Fejsbuku objavio lokalni portal Bugojno Danas, reagovali su brojni korisnici ove društvene mreže, navodeći kako država treba nadoknaditi štetu, kao i da su “medvjedi više zaštićeni nego ljudi”. Drugi ‘pak kažu kako se “nema kome žaliti”.

Pored ostalog, pozvali su i da se organizuje prikupljanje pomoći za ovog domaćina kako bi kupio novu kravu.

“Ja ne tražim ništa ni od koga. Meni je šteta velika. Pitaju me ‘koliko ona vrijedi’, pa ne vrijedi ništa sad, nje nema”, poručuje Muslimović.

Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće danas 46 miliona KM za korisnike socijalnih davanja i martovske naknade korisnicima prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite u Srpskoj.

Isplatom će biti obuhvaćene i višečlane porodice koje su pravo naknade stekle na osnovu Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Danas će biti doznačena i sredstva koja su za mart namijenjena opštinama i gradovima za isplatu mjesečne naknade korisnicima tuđe njege i pomoći u Republici Srpskoj, prenosi ATV.

Insulin, koji je otkrio kanadski ljekar Frederik Grant Banting, postao je dostupan pacijentima oboljelim od dotad neizlječive šećerne bolesti 15. aprila 1923. godine.

Grant Banting je bio kanadski naučnik, ljekar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu.

U noći 31. oktobra 1920. godine za vrijeme rutinskog čitanja medicinskih časopisa Banting je zapisao ideju o tome kako izolirati sekret gušterače, što je bio odlučujući korak za liječenje dijabetesa.

Nezadovoljan svojim dotadašnjim radom i oduševljen novom idejom Banting je napustio London i preselio se u Toronto.

Tokom ljeta 1921. godine, Banting je isprobavao svoju ideju. Psima bi podvezao glavni vod gušterače koja bi djelimično atrofirala.

Nekoliko sedmica kasnije, on bi odstranio gušteraču, koja bi, po njegovim idejama, tada bila puna čistog sekreta. Ekstrakt toga sekreta davao je psima sa dijabetesom i promatrao nivo šećera u krvi.

Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada, metoda koju je Banting koristio pokazala se uspješnom – psi sa dijabetesom živjeli su uz pomoć ekstrakta.

Prvi pacijent koji je uspješno liječen insulinom bio je Leonard Tompson, 14-godišnji dječak iz Toronta koji je imao dijabetes tip 1. Nakon injekcije pročišćenog insulina, njegovo stanje se znatno poboljšalo. Iste godine kada je insulin postao dostupan svim oboljelima, Banting je dobio Nobelovu nagradu, koju je podijelio sa pomoćnikom Čarlsom Bestom.