Connect with us

Društvo

SNAŽNA OLUJA SE KREĆE PREMA EVROPI! Predviđa se da će u četvrtak postati uragan

Ako je posljednja prognoza tačna, Evropu će sledeće nedjelje pogoditi uragan, prenosi Foreca, meteorološka služba Finske.

Očekuje se da će oluja doći sa Floride u SAD. Prema prognozi Foreca, sjeverni dio Finske će se smrzavati, dok će južne delove u utorak i srijedu “zapljusnuti tropska vruća i vlažna vazdušna masa”.

Prognoza je i dalje neizvjesna. Ipak, vjerovatno je da će nevrijeme zahvatiti bar zapadnu Evropu krajem sledeće nedjelje.

– Britanska ostrva, Pirinejsko poluostrvo, Island i Francuska su u opasnoj zoni – kaže meteorolog Markus Mentikanas.

Prema njegovim riječima, ako oluja preraste u uragan, može da izazove talase visine preko 15 metara, a najjači udari vjetra u njenom središtu su preko 50 metara u sekundi.

Ovako se razvija oluja

Područje niskog pritiska razvija se na granicama vazdušnih masa Floride i počinje da se kreće sa Golfskom strujom prema Evropi. Područje niskog pritiska se eksplozivno intenzivira sa toplom Golfskom strujom.

– Put oluje ide ka Evropi i predviđa se da će njena snaga oboriti rekorde – kaže Mentikanas.

Predviđa se da će oluja u četvrtak postati uragan, sa središtem oluje sjeverozapadno od Azorskih ostrva u to vrijeme.

– Od sada postoji neizvesnost u prognozama da li će jaka oluja krenuti ka Pirinejskom poluostrvu, Francuskoj ili Islandu – kaže Mentikanas.

Evropski model prognoze (ECMVF) predviđa da će oluja proći Irsku, a zatim krenuti prema Islandu. Američki model (GFS) predviđa da će se oluja pomjeriti prema Pirinejskom poluostrvu i Francuskoj.

Kako navodi Foreca, oluja je u američkom modelu “malo slabija” nego u evropskom.

– Ali postoji značajan potencijal za uništenje u svakom slučaju ako udar oluje dosegne kopnena područja – kaže Mentikanas.

Mentikanas ističe da je ono što posebno upada u oči u prognozi nizak vazdušni pritisak. U evropskom modelu se toliko produbljuje da bi pritisak već mogao da dotakne rekorde u sjevernom Atlantiku, prenosi Telegraf.

– U centru (niskog pritiska) vazdušni pritisak pada ispod 925 hPa, a prosečan vetar oko centra je čak više od 40 metara u sekundi – dodaje Mentikanas.

On podsjeća da je najniži poznati vazdušni pritisak izmjeren u sjevernom Atlantiku na niskim srednjim geografskim širinama 916 hPa. Ovo čitanje je zabilježeno u januaru 1993. godine.

Related Topics:

Društvo

MUKE MJEŠTANA: Medvjed kod Bugojna rastrgao kravu

U selu Rovna, nadomak Bugojna, medvjed je u petak usmrtio jednu kravu vlasnika Kemala Muslimovića.

Goveda su, kako je ispričao za “Agroklub”, bila na ispaši, na oko kilometar i po od naselja.

“U sred dana se to desilo, ja sam došao oko 15 sati da ih tražim, a čule su i komšije kada se tamo to dešavalo”, kaže Muslimović.

Goveda koja su uspjela pobjeći od medvjeda su, sudeći prema opisima Muslimovića, doživjela veliki stres. Sinoć su, priča, došle do napadnute krave, te su ih jedva uspjeli otjerati.

“Tuguju za njom, ne možete vjerovati. To ne bi čovjek ovako oko nje”, kaže Kemal, dodajući da su na istom mjestu, prije nekoliko godina, ubijene tri-četiri krave.

Par dana ranije medvjed je viđen u obližnjem Kopčiću:

Inače, nakon što je vijest da je medvjed ubio kravu na Fejsbuku objavio lokalni portal Bugojno Danas, reagovali su brojni korisnici ove društvene mreže, navodeći kako država treba nadoknaditi štetu, kao i da su “medvjedi više zaštićeni nego ljudi”. Drugi ‘pak kažu kako se “nema kome žaliti”.

Pored ostalog, pozvali su i da se organizuje prikupljanje pomoći za ovog domaćina kako bi kupio novu kravu.

“Ja ne tražim ništa ni od koga. Meni je šteta velika. Pitaju me ‘koliko ona vrijedi’, pa ne vrijedi ništa sad, nje nema”, poručuje Muslimović.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS NA RAČUNIMA: Isplata naknade za borce, invalide i roditelje četvoro i više djece

Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće danas 46 miliona KM za korisnike socijalnih davanja i martovske naknade korisnicima prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite u Srpskoj.

Isplatom će biti obuhvaćene i višečlane porodice koje su pravo naknade stekle na osnovu Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Danas će biti doznačena i sredstva koja su za mart namijenjena opštinama i gradovima za isplatu mjesečne naknade korisnicima tuđe njege i pomoći u Republici Srpskoj, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

PRIJE 102 GODINE OTKRIVEN INSULIN: Kako su Banting i psi spasili milione života

Insulin, koji je otkrio kanadski ljekar Frederik Grant Banting, postao je dostupan pacijentima oboljelim od dotad neizlječive šećerne bolesti 15. aprila 1923. godine.

Grant Banting je bio kanadski naučnik, ljekar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu.

U noći 31. oktobra 1920. godine za vrijeme rutinskog čitanja medicinskih časopisa Banting je zapisao ideju o tome kako izolirati sekret gušterače, što je bio odlučujući korak za liječenje dijabetesa.

Nezadovoljan svojim dotadašnjim radom i oduševljen novom idejom Banting je napustio London i preselio se u Toronto.

Tokom ljeta 1921. godine, Banting je isprobavao svoju ideju. Psima bi podvezao glavni vod gušterače koja bi djelimično atrofirala.

Nekoliko sedmica kasnije, on bi odstranio gušteraču, koja bi, po njegovim idejama, tada bila puna čistog sekreta. Ekstrakt toga sekreta davao je psima sa dijabetesom i promatrao nivo šećera u krvi.

Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada, metoda koju je Banting koristio pokazala se uspješnom – psi sa dijabetesom živjeli su uz pomoć ekstrakta.

Prvi pacijent koji je uspješno liječen insulinom bio je Leonard Tompson, 14-godišnji dječak iz Toronta koji je imao dijabetes tip 1. Nakon injekcije pročišćenog insulina, njegovo stanje se znatno poboljšalo. Iste godine kada je insulin postao dostupan svim oboljelima, Banting je dobio Nobelovu nagradu, koju je podijelio sa pomoćnikom Čarlsom Bestom.

Nastavi čitati

Aktuelno