Na graničnim prelazima sa Hrvatskom pojačana je frekvencija saobraćaja na izlazu iz Republike Srpske.

Na Međunarodnom graničnom prelazu Gradiška izlaz je organizovan u dvije kolone uz zadržavanja od oko sat vrema, dok dodatnu gužvu stvaraju i kamioni.

-Duge su kolone. Ne znamo koliko će nam još vremena trebati da dođemo do autoputa, u Okučanima. Nismo imali izbora jutros, jer je trenutno svuda velika gužva – kažu vozači automobila, sa slovenačkim registarskim oznakama koji čekaju sat vremena a nisu se mnogo pomjerili.

Kolona je duga više od jednog kilometra, a putnički automobili koji čekaju na prelazak granice, ugrozili su saobraćaj u kružnom toku “Jabuka”, jer se i tu formirala kolona u dvije trake.

Za rješavanje problema s psima lutalicama lokalne vlasti u Sanskom Mostu izdvojiće 100 hiljada maraka u ovogodišnjem budžetu, a ovim sredstvima će se finansirati aktivnosti oko registracije, sterilizacije i zbrinjavanja napuštenih životinja.

Prema riječima Mensura Seferovića, načelnika ove općine, u narednom periodu formiraće se radna grupa koju će činiti predstavnici lokalnih ustanova i organizacija koje se bave tom problematikom, kako bi se sačinio plan i program kako rješavati nagomilane probleme.

“Sanski Most već dugo godina muku muči s ovim problemom i među prvima mi je adresiran čim sam preuzeo načelničku dužnost. Građani se žale na prisustvo velikog broja pasa na ulicama, a sa druge strane imamo jak nevladin sektor i aktiviste za zaštitu životinja i zbog toga moramo pronaći najbolji mogući način kako pristupiti cijelom problemu”, istakao je Seferović.

Prema podacima općinskih službi u protekloj godini izvršeno je čipovanje, vakcinacija i registracija 110 vlasničkih pasa, kao i 290 pasa lutalica, dok je stelirisano 50 napuštenih pasa.

Prema riječima Admira Talića, direktora Veterinarske stanice Sanski Most, najveći problem u protekloj godini bila je nemogućnost smještaja pasa lutalica u azile.

“U nekoliko navrata raspisivali smo javne pozive, ali se niko od prihvatilišta za životinje nije javljao na te pozive, a obrazloženje je da tamo jedostavno nema više smještajnih kapaciteta za pse”, istakao je Talić.

U posljednje vrijeme građani ukazuju na to da se broj pasa lutalica u gradskom području, ali i na periferiji grada ponovo povećao, a zabilježeno je i više slučajeva napada i ugriza.

“Mi smo i u protekloj godini provodili sterilizaciju napuštenih životinja. Zakonska pravila nam nalažu da takve životinje, nakon što se obavi sterilizacija, ponovo vratimo tamo gdje su pronađene. Kako bi se riješio cijeli problem, potreban je kontinuiran rad u dužem periodu”, istakao je Talić.

Prema njegovim riječima, prisutan je i problem da se psi dovoze s područja drugih gradova i općina. Pored brojnih problema s kojima se suočavaju građani zbog velikog broja pasa lutalica, u posljednje vrijeme sve su veće štete koje ove životinje pričinjavaju u sanskom lovištu.

Tako se bilježi veliki broj napada čopora pasa lutalica na sitnu divljač, a posebno su ugrožene srne, zečevi i fazani.

“Posebno je kritično u dijelu lovišta koje gravitira gradskoj deponiji, jer je tamo prisutno više stotina pasa. Oni su se, takoreći, prilagodili boravku u divljini, te u organizovanim čoporima love i uništavaju sitnu divljač. Posebno su ugrožene srne i njihov podmladak, čijem uzgoju i razvoju posvećujemo posebnu pažnju”, kažu u Lovačkom društvu Sana.
Nezavisne

Ako je posljednja prognoza tačna, Evropu će sledeće nedjelje pogoditi uragan, prenosi Foreca, meteorološka služba Finske.

Očekuje se da će oluja doći sa Floride u SAD. Prema prognozi Foreca, sjeverni dio Finske će se smrzavati, dok će južne delove u utorak i srijedu “zapljusnuti tropska vruća i vlažna vazdušna masa”.

Prognoza je i dalje neizvjesna. Ipak, vjerovatno je da će nevrijeme zahvatiti bar zapadnu Evropu krajem sledeće nedjelje.

– Britanska ostrva, Pirinejsko poluostrvo, Island i Francuska su u opasnoj zoni – kaže meteorolog Markus Mentikanas.

Prema njegovim riječima, ako oluja preraste u uragan, može da izazove talase visine preko 15 metara, a najjači udari vjetra u njenom središtu su preko 50 metara u sekundi.

Ovako se razvija oluja

Područje niskog pritiska razvija se na granicama vazdušnih masa Floride i počinje da se kreće sa Golfskom strujom prema Evropi. Područje niskog pritiska se eksplozivno intenzivira sa toplom Golfskom strujom.

– Put oluje ide ka Evropi i predviđa se da će njena snaga oboriti rekorde – kaže Mentikanas.

Predviđa se da će oluja u četvrtak postati uragan, sa središtem oluje sjeverozapadno od Azorskih ostrva u to vrijeme.

– Od sada postoji neizvesnost u prognozama da li će jaka oluja krenuti ka Pirinejskom poluostrvu, Francuskoj ili Islandu – kaže Mentikanas.

Evropski model prognoze (ECMVF) predviđa da će oluja proći Irsku, a zatim krenuti prema Islandu. Američki model (GFS) predviđa da će se oluja pomjeriti prema Pirinejskom poluostrvu i Francuskoj.

Kako navodi Foreca, oluja je u američkom modelu “malo slabija” nego u evropskom.

– Ali postoji značajan potencijal za uništenje u svakom slučaju ako udar oluje dosegne kopnena područja – kaže Mentikanas.

Mentikanas ističe da je ono što posebno upada u oči u prognozi nizak vazdušni pritisak. U evropskom modelu se toliko produbljuje da bi pritisak već mogao da dotakne rekorde u sjevernom Atlantiku, prenosi Telegraf.

– U centru (niskog pritiska) vazdušni pritisak pada ispod 925 hPa, a prosečan vetar oko centra je čak više od 40 metara u sekundi – dodaje Mentikanas.

On podsjeća da je najniži poznati vazdušni pritisak izmjeren u sjevernom Atlantiku na niskim srednjim geografskim širinama 916 hPa. Ovo čitanje je zabilježeno u januaru 1993. godine.