BiH, koja je godinama bila šampion evropskih integracija, u protekloj deceniji počela je značajno da zaostaje, a u Briselu smatraju da je Albanija sada daleko ispred BiH, i u prilici da se ranije priključi EU.

Prema podacima Evropske komisije, Albanija je još u julu 2022. godine imala prvu međuvladinu konferenciju sa EU, što je korak koji bi BiH možda mogla dobiti u martu ove godine, ali pod uslovom da dođe do ozbiljnog ubrzanja reformi.

Albanija je u novembru prošle godine završila proces skrininga, koji je sljedeći korak nakon početka pregovora.

BiH ni u najoptimističnijem scenariju skrining ne može početi prije ljeta, i to pod uslovom da u martu počne pregovore, što je daleko od sigurnog.

Prema izjavama više analitičara koji se bave evropskim integracijama, ovogodišnji izvještaj o napretku Albanije jedan je od najboljih u istoriji.

Za razliku od nje, bh. izvještaj je pun izjava o propuštenim prilikama i nedostatku sprovođenja reformi.

Kako nam je nedavno rekao jedan evropski diplomata koji je služio u Albaniji, ta zemlja je sprovela veliku reformu pravosudnog sistema. Od 805 otvorenih predmeta o provjeravanju nosilaca pravosudnih funkcija, uspješno je završeno čak 794.

Prema izvještaju nezavisne komisije koja je uz nadzor Evropske komisije izvršila provjeru, 19 slučajeva je proslijeđeno na krivično procesuiranje, čime je ispunjena ključna evropska preporuka.

Osim toga, Albanija je preuzela vodeću ulogu u evropskim integracijama u regionu, pretekavši čak i Srbiju.

Prošle godine organizovala je samit zapadnog Balkana i EU, što je prilika koju je prije mjesec dana BiH propustila jer je pao tender za organizaciju tog događaja u Neumu.

U izvještaju EU Albanija je pohvaljena što je krenula s modernizacijom svoje kritične infrastrukture, uključujući izgradnju 400 kV dalekovoda, čime se vjeruje da bi ta zemlja mogla izbjeći kolaps elektroenergetskog sistema, poput onog ljetos kada je struja nestala u većem dijelu regiona.

Za razliku od Albanije, u BiH nema izgradnji novih mreža, a termocentrale na izdisaju nisu zamijenjene hidroenergetskim potencijalima, iako je nekoliko projekata, poput Buk Bijele, više od deceniju spremno za realizaciju.

Albanija je potpuno uskladila svoju spoljnu politiku s EU, što BiH, iako je formalno usklađena, još nije u potpunosti sprovela u djelo zbog unutrašnjih blokada.

Albanija je takođe jedna od zemalja koja je najuspješnije pripremila program reformi u sklopu Plana rasta vrijednog šest milijardi evra. BiH je jedina zemlja u regionu koja reforme nije ni predala, a kamoli dobila početna sredstva za početak reformi. Iako bi BiH teoretski mogla da računa na oko milijardu evra, u slučaju da se opstrukcije i nefunkcionalnost nastave, novac predviđen za BiH bi u budućnosti mogao biti prebačen drugim zemljama.

Međutim, treba i napomenuti da Albanija ima i velike probleme koje BiH nema. Na primjer, već mjesecima opozicione stranke u Tirani traže ostavku vlade zbog korupcije i kršenja zakona.

Oni albanskog premijera Edija Ramu optužuju za autoritarno ponašanje i zahtijevaju demokratizaciju zemlje, a nekoliko puta došlo je i do fizičkog nasilja u parlamentu.

U kojoj mjeri će Albanija ove probleme uspjeti da riješi, ostaje da se vidi, ali nesporna činjenica je da je ta zemlja jedan od favorita, poslije Crne Gore, da postane naredna članica bloka.