Društvo
DOMAĆI RESURSI PROPADAJU! BiH troši šest puta više na uvoz nego što zaradi izvozom

Više i nije floskula kazati da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentisana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi.
Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krompir – iako BiH ima mogućnost da proizvodi i prerađuje sve navedeno, stanje na terenu govori da smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz, te da izgleda kako bismo bez toga gotovo pa “skapali” od gladi i žeđi.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, 1.708.008.155 KM, dok smo istovremeno na izvozu pomenutih proizvoda zaradili “samo” 284 miliona KM, što je šest puta manje.
Najviše novca BiH je dala na uvoz mesa i živih životinja. Uvezli smo više od 98 miliona kg, za šta je plaćeno 683.281.608 KM, a što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za 70 miliona KM.
Što se izvoza tiče, u 2024. je izvezeno deset puta manje u odnosu na uvoz, a zarada je bila 51.623.798 KM (slične brojke i 2023. godine).
Nakon toga slijede voće i povrće. Za uvoz ovih proizvoda u prošloj godini potrošeno je 420.565.703 KM, dok je u isto vrijeme na izvozu voća i povrća BiH zaradila 134.900.384 KM.
Na uvoz žitarica u 2024. godini BiH je dala 305.241.300 KM, a kupljeno je 596.864.591 kg. Na izvozu je prihodovano 41.365.666 KM.
Stotine izvora pitke i mineralne vode BiH nisu dovoljne da se i na tom polju ne okrene uvozu. 242.609.819 litara kupovne vode ušlo je u BiH, za šta je plaćeno skoro 300 miliona KM. S druge strane, izvezeno je 139.082.096 litara ili 73.416.910 KM.
Ovdje ćemo dodati i podatke za uvoz i izvoz krompira.
Iako su u BiH nadaleko poznati glamočki, nevesinjski i druge vrste krompira, proizvedene količine, čini se, nisu dovoljne za domaće potrebe, pa je zaključno sa avgustom 2024. uvezeno 23.854.123 kg, što je više od 22 miliona KM.
Dok se građanima više nudi tuđe nego domaće, njihovi džepovi se sve više prazne, jer su već u ovoj godini počela nova poskupljenja, poput goriva i kafe, a najavljuje se poskupljenje pekarskih proizvoda i mesa.
Kad saberemo sve, ne možemo da se ne zapitamo da li imamo dovoljno vlastitih prehrambenih resursa i, ako imamo, zašto trošimo milijarde na kupovinu tuđih?
“Godinama ukazujemo na taj prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. Nažalost, BiH se opredijelila da bude zemlja potrošač i uvozno orijentisana”, odgovara Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Ističe da BiH ima potencijal da poveća proizvodnju u svim sektorima poljoprivrede, da ima tehničke i tehnološke resurse, te podsticaje za to, ali je problem što zbog uvoza nismo konkurentni ni na domaćem tržištu, zbog čega domaći proizvođači odustaju.
“Svake godine se suočavamo sa nemogućnošću plasmana proizvoda, ili čak plasmana po cijenama koje su ispod praga rentabilnosti”, poručuje Marinković.
“Neophodne su mjere zaštite domaće proizvodnje. Ali to je, nažalost, postalo političko pitanje i nema političkog konsenzusa na nivou države da se uvedu te mjere u cilju podizanja nivoa naše proizvodnje”, dodaje Marinković.
Prava kontrola domaćih resursa, nadovezuje se Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, jeste kada znamo koliko čega imamo u domaćim skladištima i koliko nam je nečega potrebno da uvezemo.
“Mi nemamo robne rezerve i realnost da je smo totalno ovisni o uvozu, a kad je tako, onda ne kontroliraš svoje tržište ni slučajno. Mi ne znamo ni koliko nama treba krompira, brašna, nemamo tih osnovnih podataka. Znamo koliko se uveze, ali ne znamo koliko nama toga treba kako bismo mogli subvencionirati, kako bismo mogli imati svoje osnovne namirnice. Jer u tom slučaju se sa proizvođačima unaprijed dogovara cijena, nema skokova, nije nas briga za burzu i uvoz. To je stvarna i prava kontrola svojih resursa”, poručuje Bago za “Nezavisne novine”.
On podsjeća da BiH po kvadratu ima obradivih površina koliko i Hrvatska.
“Takva površina u Kini proizvodi hranu za 25 miliona ljudi. Mislim da je to jedan podatak koji govori sve. A mi uvozimo 80 odsto hrane. To dokazuje jedan amaterizam u upravljanju, nedostatak vizije. Tako nam je u svemu”, istakao je Bago, prenose Nezavisne novine.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.
Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.
Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.
Društvo
POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.
U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:
Poštovani,
Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.
U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.
Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.
U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.
Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.
Kako pomoći Jeleni:
Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:
Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)
Društvo
KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.
Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.
Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.
Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.
Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima
Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.
Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.
Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.
Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.
Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.
Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?
Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.
Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.
Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.
Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.
Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.
-
Politika2 dana ago
ČOVIĆ SE OKOMIO NA BOŠNJAKE “Neće oni birati dva člana Predsjedništva”
-
Politika1 dan ago
RTRS UGOSTIO ĐAJIĆEVOG AĐUTANTA! MILENKO LETIĆ – reketaš, lažni inspektor i NEPRIJATELJ SPC!
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Dodik širi laži da bi prikrio strah! Srpska nikada neće biti SABIRNI CENTAR ZA MIGRANTE!”
-
Banjaluka2 dana ago
STANIVUKOVIĆ ODGOVORIO NA PITANJE O TV DUELU: Nisam za to, bolje da radimo, nego da se svađamo
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ OŠTRO DODIKU: “Bazen ne može da radi bez novca, a dug Akvane su ostavili vaši ljudi”
-
Banjaluka3 dana ago
ROJ ZA ROJEM: Pčele zaposjele Banjaluku, pčelari zatrpani pozivima
-
Politika3 dana ago
SNSD MORA PRIHVATITI PORAZ: Treba li svijet da se vrti oko fotelje Nikole Špirića
-
Banjaluka17 sati ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO SNSD-u: Ne možete me pobijediti na izborima, zato pokušavate preko MUP-a!