Connect with us

Društvo

DOMAĆI RESURSI PROPADAJU! BiH troši šest puta više na uvoz nego što zaradi izvozom

Više i nije floskula kazati da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentisana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi.

Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krompir – iako BiH ima mogućnost da proizvodi i prerađuje sve navedeno, stanje na terenu govori da smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz, te da izgleda kako bismo bez toga gotovo pa “skapali” od gladi i žeđi.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, 1.708.008.155 KM, dok smo istovremeno na izvozu pomenutih proizvoda zaradili “samo” 284 miliona KM, što je šest puta manje.

Najviše novca BiH je dala na uvoz mesa i živih životinja. Uvezli smo više od 98 miliona kg, za šta je plaćeno 683.281.608 KM, a što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za 70 miliona KM.

Što se izvoza tiče, u 2024. je izvezeno deset puta manje u odnosu na uvoz, a zarada je bila 51.623.798 KM (slične brojke i 2023. godine).

Nakon toga slijede voće i povrće. Za uvoz ovih proizvoda u prošloj godini potrošeno je 420.565.703 KM, dok je u isto vrijeme na izvozu voća i povrća BiH zaradila 134.900.384 KM.

Na uvoz žitarica u 2024. godini BiH je dala 305.241.300 KM, a kupljeno je 596.864.591 kg. Na izvozu je prihodovano 41.365.666 KM.

Stotine izvora pitke i mineralne vode BiH nisu dovoljne da se i na tom polju ne okrene uvozu. 242.609.819 litara kupovne vode ušlo je u BiH, za šta je plaćeno skoro 300 miliona KM. S druge strane, izvezeno je 139.082.096 litara ili 73.416.910 KM.

Ovdje ćemo dodati i podatke za uvoz i izvoz krompira.

Iako su u BiH nadaleko poznati glamočki, nevesinjski i druge vrste krompira, proizvedene količine, čini se, nisu dovoljne za domaće potrebe, pa je zaključno sa avgustom 2024. uvezeno 23.854.123 kg, što je više od 22 miliona KM.

Dok se građanima više nudi tuđe nego domaće, njihovi džepovi se sve više prazne, jer su već u ovoj godini počela nova poskupljenja, poput goriva i kafe, a najavljuje se poskupljenje pekarskih proizvoda i mesa.

Kad saberemo sve, ne možemo da se ne zapitamo da li imamo dovoljno vlastitih prehrambenih resursa i, ako imamo, zašto trošimo milijarde na kupovinu tuđih?

“Godinama ukazujemo na taj prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. Nažalost, BiH se opredijelila da bude zemlja potrošač i uvozno orijentisana”, odgovara Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Ističe da BiH ima potencijal da poveća proizvodnju u svim sektorima poljoprivrede, da ima tehničke i tehnološke resurse, te podsticaje za to, ali je problem što zbog uvoza nismo konkurentni ni na domaćem tržištu, zbog čega domaći proizvođači odustaju.

“Svake godine se suočavamo sa nemogućnošću plasmana proizvoda, ili čak plasmana po cijenama koje su ispod praga rentabilnosti”, poručuje Marinković.

“Neophodne su mjere zaštite domaće proizvodnje. Ali to je, nažalost, postalo političko pitanje i nema političkog konsenzusa na nivou države da se uvedu te mjere u cilju podizanja nivoa naše proizvodnje”, dodaje Marinković.

Prava kontrola domaćih resursa, nadovezuje se Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, jeste kada znamo koliko čega imamo u domaćim skladištima i koliko nam je nečega potrebno da uvezemo.

“Mi nemamo robne rezerve i realnost da je smo totalno ovisni o uvozu, a kad je tako, onda ne kontroliraš svoje tržište ni slučajno. Mi ne znamo ni koliko nama treba krompira, brašna, nemamo tih osnovnih podataka. Znamo koliko se uveze, ali ne znamo koliko nama toga treba kako bismo mogli subvencionirati, kako bismo mogli imati svoje osnovne namirnice. Jer u tom slučaju se sa proizvođačima unaprijed dogovara cijena, nema skokova, nije nas briga za burzu i uvoz. To je stvarna i prava kontrola svojih resursa”, poručuje Bago za “Nezavisne novine”.

On podsjeća da BiH po kvadratu ima obradivih površina koliko i Hrvatska.

“Takva površina u Kini proizvodi hranu za 25 miliona ljudi. Mislim da je to jedan podatak koji govori sve. A mi uvozimo 80 odsto hrane. To dokazuje jedan amaterizam u upravljanju, nedostatak vizije. Tako nam je u svemu”, istakao je Bago, prenose Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nagli pad temperature

U BiH će biti osjetno svježije i nestabilno vrijeme, uglavnom sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, te najvišom dnevnom teperaturom vazduha do 31 stepen Celzijusov.

Tokom noći i ranijih jutarnjih časova biće pretežno oblačno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, uglavnom na istoku i u Hercegovini, a lokalno su mogući i jači pljuskovi i nepogode u vidu jakog do olujnog vjetra.

Od podneva će biti nestabilno, te će se na zapadu javiti jače naoblačenje s kišom i pljuskovima praćenih grmljavinom, koje će se širiti na sjeveru i istoku, dok se uveče očekuje prestanak padavina uz djelimično razvedravanje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Duvaće umjeren vjetar, pri jačim pljuskovima i jak, zapadnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 21, a najviša dnevna od 24 do 31 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE RASTU SVE BRŽE: Inflacija u BiH u junu dosegnula najviši nivo u posljednjih 10 mjeseci

Hrana i piće glavni krivci za skok inflacije

Inflacija u Bosni i Hercegovini ponovo bilježi uzlazni trend — u junu je dostigla 4,6 posto na godišnjem nivou, što predstavlja najvišu stopu još od avgusta prošle godine, saopštila je Agencija za statistiku BiH.

Glavni pokretač inflacije i dalje ostaju poskupljenja hrane i bezalkoholnih pića, koja su u odnosu na isti mjesec lani skuplja za čak 10,8 posto. Ovaj skok je izraženiji nego u maju, kada je rast iznosio 9,9 posto.

Značajno su porasle i cijene u drugim sektorima: usluge u restoranima i hotelima skuplje su za 7,2 posto, obrazovanje za 1,9 posto, stanovanje i komunalije za 1 posto, oprema za domaćinstvo za 1,1 posto, a rekreacija i kultura bilježe rast od 4,9 posto — svi ovi sektori zabilježili su veći tempo rasta nego mjesec ranije.

S druge strane, cijene u sektoru transporta pale su za 4,3 posto u odnosu na juni prošle godine, ali je pad bio blaži u poređenju s majskim minusom od 6,4 posto.

Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene u BiH su u junu porasle za 0,3 posto. Najviše su doprinijela poskupljenja u restoranima i hotelima (1,6%), obrazovanju (1,1%), transportu (0,8%) te rekreaciji i kulturi (0,7%).

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE NAGLO ZAHLAĐENJE: Nova upozorenja za građane!

Nakon vrhunca toplotnog talasa i temperatura do 40 stepeni za vikend stiže naglo zahlađenje i moguće nepogode.

Očekuje se i pad temeperature čak i za 20 stepeni. Nagle promjene mogu ostaviti brojne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje ljudi.

Meteorolog Milica Đorđević ističe da stanovništvo u narednim danima može očekivati jake pljuskove, ali i olujni vjetar.

“Nestabilno vrijeme sutra uveče. Imaćemo narednih noći u nedjelju, ponedjeljak i utorak uslova za lokalne nepogode. Uglavnom će ovog puta biti u vidu jakih puljuskova. Moguće je da u kratkom intervalu bude jačih padavina i jakog olujnog vjetra. S obzirom da ozbiljna kiša nije dugo padala, tlo je bilo skroz suva, može se desiti da padne malo jača kiša i da dođe do bujučnih poplava”, upozorava Milica Đorđević.

Nagle vremenske promjene najviše utiču na zdravlje građana.

Specijalista porodične medicine, Brankica Miljanović poručuje da je najavljeni nagli pad temperature posebno opasan za djecu, starije osobe i hronične bolesnike.

“Najugroženija kategorija ljudi su svakako mala djeca do jednu godinu, hronični bubrežni bolesnici, kardiovasklarni bolesnici. Takođe, osobe koje boluju od plućnih bolesti, metaboličkih bolesti i svakako osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti”, kaže Miljanovićeva, prenosi RTRS.

Osim na fizičko zdravlje drastične promjene vremena utiču i na mentalno. Mogu izazvati depresiju, razdraživost, promjene u raspoloženju.

Ipak po riječima meteorologa, najavljeno zahlađenje je kratkog daha jer nam avgust donosi novi toplotni talas i nove tropske temperature i do 40 stepeni.

Ekspert za bezbjednost i zdravlje na radu, Vera Trefalt Božić naglašava da toplotni udar može da izazove vrlo opasnu situaciju po organizam.

“Prije svega to je dehidracija organizma, toplotni stres, toplotni grčevi, toplotni udar. Toplotni udar je najteža situacija, najteže utiče na zdravlje jer se vrlo brzo povećava temperatura organizma čak i do 40, 40,5 stepeni. To je jedna ozbiljna situacija”, naglasila je Trefalt Božić.

Nastavi čitati

Aktuelno