„Nad Srpskom vise ogromni krediti koje treba da vrati, ali je pitanje odakle jer se vlast samo oslanja na kredite, a ne na proizvodnju. Zaduživanje po kamati većoj od planiranih prihoda vodi u dužničko ropstvom“, poručio je ekonomski analitičar, Zoran Pavlović u emisiji MAT BN televizije.

Vlast treba dobro da razmisli kako će izmiriti obaveze od skoro 1,7 milijardi KM koje Republika Srpska ima ove godine jer ćemo 2026. godinu teško preživjeti, mišljenja je Pavlović.

“Imamo situaciju da nam nijedno od javnih preduzeća u Republici Srpskoj ne donosi nikakvu dobit u budžet već se, naprotiv sve više zadužuju. Vidimo da nam je “Elektroprivreda Republike Srpske” koja je bila neka uzdanica, u velikim problemima, a da se nešto ipak uspjelo savladati u dogovoru sa slovenačkom “Elektroprivredom”.

Toliko je problema da, i kada bih formirao najbolji tim koji postoji u BiH odnosno u Srpskoj, teško da bih mogao da iznesem taj teret servisiranja svih tih obaveza”, objašnjava Pavlović.

– Dok drugi uzimaju karedite da bi novac uložili, Republika Srpska kredite uzima da bi vratila dugove, uz veoma visoke kamate, kaže Pavlović.

„Zato što se zna da nam taj novac služi da otplatimo prethodni kredit“, navodi Pavlović.

Kaže da to nije zelenašenje jer vam daju novac da biste vratili stare kredite.

„To mora biti skuplje“, jasan je Pavlović.

Govoreći o Zakonu o porijeklu imovine, Pavlović kaže da političari izbjegavaju njegovu primjenu jer ga se boje.

„Ako vozite auto koji košta 300.000 KM i sjedite u kafiću u centru Banjaluke, koji je skup, a niste imali nijedan jedini dan evidentiran u Poreskoj uporavi, odakle vam auto?“, upitao je Pavlović.

Kometarišući što vladajuća struktura na nivou BiH ne želi da ukine akcize na gorivo, Pavlović kaže da to ne bi imalo skoro nikakvog uticaja na budžet.

“Najveći problem koji imamo je da ljudi u vlasti čuvaju svoj položaj po cijenu da nam bude gore”, naglašava Pavlović.

– Republika Srpska i BiH imaju kapacitet u ljudima i znanju ali da bi naredovala, moraju da se pitaju sposobni, a ne podobni i sve mora da bude podređeno ekonomiji umjesto politici, poručio je Pavlović.

Naš prvi cilj je pobjeda nad režimom SNSD-a, vraćanje Republike Srpske stabilnosti, miru i vladavini prava, kaže on.

Režim je svjestan da je kraj blizu i zato koristi pojedince koji svjesno ili nesvjesno rade protiv jedinstva opozicije. Promjene u okruženju treba da budu vodilja Srpskoj demokratskoj stranci. Peter Mađar je bio dio Orbanove strukture, koju je napustio i stekao povjerenje naroda, a kod nas se sumnja u svakoga.

Ovo je na “iks” nalogu objavio Marinko Božović, član Predsjedništva Srpske demokratske stranke., obraćajući se prijateljima, članovima i simpatizerima te stranke.

“Naš prvi cilj je pobjeda nad režimom SNSD-a, vraćanje Republike Srpske stabilnosti, miru i vladavini prava, bez miješanja u odnose u drugim državama, ali sa jasnim nacionalnim i patriotskim politikama srpskog naroda, bez obzira gdje živio. Samo mudro, strpljivo i pametno”, naveo je Božović i naglasio:

“Prof. dr Branko Blanuša dobio je moju, kao i jednoglasnu podršku svih članova Skupštine da vodi Srpsku demokratsku stranku. I dalje ima moju punu podršku i poštovaću svaku njegovu odluku, jer smatram da je riječ o razumnom čovjeku koji promišljeno donosi odluke”.

Navodeći da je podržao prijadlog predsjendika SDS da se ponudi sporazum svim opozicionim strankama i pojedincima, jer vjeruje, kako kaže, da SDS treba da okuplja, donosi odluke i izdigne se iznad podjela i ličnih interesa.

“Potrebno je osmisliti jasnu strategiju pobjede i siguran sam da se na tome radi. Odluke o kandidatima koje će se donijeti na osnovu svih poznatih informacija treba da poštuju svi odbori, organi i funkcioneri stranke. Oni koji lične ambicije, mandate i fotelje stavljaju ispred interesa stranke, Republike Srpske i pobjede SDS-a neće imati moju podršku. Rezultat stranci donosi organizacija, struktura, mjesni odbori i rad sa ljudima, a ne parole”, naveo je Božović.

On je pozvao sve koji, kako kaže, žele dobro Srpskoj demokratskoj stranci i Republici Srpskoj da se uzdrže od nepotrebnih komentara i omoguće profesoru Blanuši da predloži najbolja rješenja koja svi treba da podržimo i poštujemo.

Svoju objavu na društvenim mrežama, Božović završava riječima:

– Кako radili, tako nam Bog pomogao!

Prvi maj, praznik rada koji bi trebalo da simbolizuje borbu za prava radnika i njihovo dostojanstvo, u Republici Srpskoj ove godine dolazi sa gorkim prizvukom realnosti. Umjesto sigurnosti i poštovanja, sve više radnika suočava se sa pritiscima, ucjenama i strahom za egzistenciju.

Generalni sekretar PSS Nebojša Drinić upozorava da je situacija alarmantna i da se rad sve češće uslovljava političkom podobnošću.

„Prvi maj kod nas mora biti podsjetnik da rad nije milostinja, već pravo. Da dostojanstvo radnika ne smije zavisiti od partijske knjižice. Danas radnici ne strahuju samo od niskih plata i nesigurnih uslova rada, već i od otkaza zbog političke opredijeljenosti“, istakao je Drinić.

Posebno zabrinjava, kako navodi, najnoviji primjer iz Han Pijeska, gdje se radnicima otvoreno sugeriše da njihov posao zavisi od prisustva i podrške na stranačkim skupovima.

„To nije izolovan slučaj, već obrazac ponašanja koji urušava osnovna radnička prava. Svjedoci smo da pojedini ‘privrednici’ bliski vlasti mogu preko noći ostaviti stotine ljudi bez posla i otpremnina, bez ikakve odgovornosti. Istovremeno, dugovi prema tim istim radnicima kasnije se pokrivaju iz javnih fondova, novcem svih građana“, upozorio je Drinić.

Ovakav sistem, dodaje, stvara atmosferu straha u kojoj se radnici ne usuđuju da dignu glas, dok privilegovani ostaju zaštićeni.

„To je sistem u kojem se strah koristi kao sredstvo kontrole, a javni novac kao štit za privilegovane. Zato je danas, više nego ikad, važno govoriti glasno – za pravo na rad, za slobodu izbora i za društvo u kojem se radnik ne ucjenjuje, već poštuje“, poručio je Drinić.

Dok se širom svijeta Prvi maj obilježava kao simbol borbe i solidarnosti, u Republici Srpskoj sve više poprima oblik upozorenja – da se osnovna prava radnika moraju braniti svakodnevno, a ne samo na praznik.