Connect with us

Društvo

TRAŽE SE RIGOROZNE MJERE! Katanac na firme rješenje za rad na crno u Srpskoj

Da ni česte inspekcijske kontrole nisu otjerale rad na crno govore podaci da je lani u Srpskoj zatečeno više od 430 neprijavljenih radnika, što je neodgovorne poslodavce koštalo blizu milion maraka, zbog čega je, smatraju privrednici i sindikalci, neophodno uvesti rigoroznije mjere poput zatvaranja poslovnog objekta na određen period.

Oblasti u kojima su najčešće zatečeni radnici na crno su ugostiteljstvo i građevinarstvo, a nisu rijetkost ni u drugim privrednim granama poput trgovine i prerade.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove, tokom prošle godine od 15.880 kontrolisanih 301 radnik nije bio prijavljen. Po tom osnovu poslodavcima su, kako su istakli, izrečene kazne teške 456.350 KM.
– Republički inspektori su godinu ranije u 10.237 ovakvih kontrola zatekli 330 neprijavljenih radnika. Poslodavcima je tom prilikom izrečena kazna u iznosu od 464.240 KM – istakli su u Inspektoratu, dodajući da 2022. godine 200 radnika od 14.344 njih koji su bili po lupom inspektora, nije bilo prijavljeno, što je poslodavce koštalo 301.700 KM.

Inspektori Poreske uprave RS lani su u 369 kontrola zatekli 137 neprijavljenih radnika, zbog čega su poslodavci platili ceh od 510.000 KM.

– Godinu ranije izvršeno je 485 kontrola, te su zbog 282 neprijavljena radnika poslodavci platili kaznu od 882.000 KM – istakli su u Poreskoj upravi.
Kada je riječ o 2022. godini, obavljene su ukupno 352 kontrole prilikom kojih je otkriveno 177 neprijavljenih radnika, te izrečene kazne od 566.000 KM.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković istakao je za “Glas” da na postojanje rada na crno upozoravaju godinama, insistirajući na još većoj kontroli.

– Bez obzira na dosadašnje kontrole i kazne uvijek se vrti ista cifra kada je riječ o broju neprijavljenih radnika. Taj broj je sigurno dosta veći, jer se poslodavci služe brojnim manipulacijama i zloupotrebama trudeći se da sakriju te radnike – kazao je Stanković.

Dodao je da su problem kazne za poslodavce koji drže neprijavljenog radnika, a koje su, kako kaže, stimulativne.
– Propisane kazne jednostavno ne daju rezultate. U propisima postoji mogućnost da inspektor, kada zatekne neprijavljenog radnika, može čak da zatvori to preduzeće na određen period. Nažalost, to se u Srpskoj nikad nije desilo, pod izgovorom da bi blokirao rad preduzeća, zbog čega bi ispaštali ostali zaposleni – rekao je Stanković.

Prema njegovim riječima, na taj način bi bila poslata jasna poruka ostalim poslodavcima da svi radnici moraju biti prijavljeni, jer bi neka firma zatvaranjem samo na 15 dana imala enormne gubitke.

Da je u Srpskoj dosta neprijavljenih radnika smatra i predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić. On kaže da rad na crno predstavlja veliki problem za privredu, zbog čega je mišljenja da kontrole treba da budu češće i rigoroznije.

– Mnogo puta smo sa nadležnima razgovarali o elektronskim prijavama radnika i svim drugim mogućnostima, koje bi dovele do reda u ovoj oblasti. U toku ove godine bi trebalo doći do izmjena određenih pravilnika za prijavljivanje radnika – kazao je Škrebić.

Dodao je da su za takvu situaciju dijelom su odgovorni i radnici, jer u dogovoru sa poslodavcem veliki broj njih ne želi da zaključi ugovor o radu, a sve kako bi dobijali više novca za svoj rad, odnosno dio koji bi trebalo da ide na obaveze dobiju na ruke.

Iznosi

Zakonom o radu RS propisano je da ukoliko poslodavac primi na rad radnika, a da prethodno nije zaključio ugovor o radu sa njim i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja, kazna iznosi od 5.000 do 20.000 KM, dok za odgovorno lice kod poslodavca iznosi od 500 KM do 2.000 KM. Za ovaj prekršaj za poslodavca kao fizičko lice propisana je kazna od 2.000 KM do 7.000 KM. Takođe, Zakonom o poreskom postupku propisana je kazna od 10.000 KM do 30.000 KM za poslodavca kao pravno lice, te od 3.000 KM do 9.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, ako u propisanom roku ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno