Connect with us

Društvo

CIJENE “EKSPLODIRALE” Vrijednost potrošačke korpe poslije pandemije skočila za gotovo 70 odsto

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto. U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas. Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane. Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje. Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice. Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi. Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

ŠKOLE ZATVORENE, RODITELJI SE HVATAJU ZA GLAVU: Nema produženog boravka za male osnovce, kuda sa djecom

Petak su nekako predeverali, ali sada, na pragu nove radne sedmice, u kojoj će škole u Srpskoj biti zatvorene, roditelji malih osnovaca se hvataju za glavu, jer ne znaju kud sa djecom dok su oni na poslu.

Zatvorene škole, znače da neće raditi ni produženi boravci u školama, što će stvariti probleme mnogim porodicama prvačića, ili učenika drugih i trećih razreda osnovne.

– Stvarno, u ovoj zemlji su svi kobajagi za povećanje nataliteta, a o našoj djeci niko ne vodi računa. Evo, jedva sam upisala kćerku u vrtić, u ponedjeljak kreće, ali sad ne znam šta ću sa starijim djetetom koje je krenulo u drugi razred. Škola ne radi, produženi boravak će biti zatvoren, a suprug i ja samo na poslu do 4 popodne – požalila se jedna mlada Banjalučanka.

Iznenadno zatvaranje svih škola u Republici Srpskoj, samo 3 dana nakon početka školske godine, zakomplikovalo je život mnogim porodicama, ali je roditeljima malih osnovaca sigurno najteže.

Lakše bi im, kažu, bilo da školska godina nije ni počinjala.

– Školska godina je počela, došli su političari da se slikaju prvi dan škole, podijelili su knjige, sveske i pernice, a onda ajd kući. I sve to zbog vrućina, kao da će se klima promijeniti za nekoliko dana – kaže nezadovoljni tata jednog prvačića.

Iapk, Dijana Seizović jedna od pokretačica inicijative za uvođenej dostupnih produženih boravaka za sve male osnovce u Srpskoj, podržava odluku Ministarstva prosvjete RS.

Podržavam obustavu nastave, jer sam i sama, kao i svi ostali roditelji, prošle sedmice imala priliku da u školi preuzmem knjige. Svi smo mogli da vidimo u kakvim uslovima djeca borave i koliko je vruće u učionicama. Zamislite najmanje 20 djece u istom prostoru 45 minuta: to je zaista užasno i to nisu uslovi u kojima treba da borave naša djeca -. kaže Dijana Seizović

Dodaje da će se sada sigurno “javiti komentatori iz klimatizovanih prostorija i govoriti kako nije strašno”. Takvima preporučuje da provedu 45 minuta u vreloj učionici, “pa da vidimo da li će promijeniti mišljenje”.

Seizovićeva nije propustila priliku da potkači roditelje, koji, po njenom mišljenju, nisu dovoljno snažno podržali inicijativu za subvencionisanje produženog boravaka u privatnom vrtiću za đake prvog, drugog i trećeg razreda osnovne.

– Što se tiče organizacije čuvanja djece, svi roditelji su imali priliku da zajedno sa nama podrže borbu za subvencije za privatne produžene boravke, koji rade u redovnom radnom vremenu. Nažalost, mnogi su bili „jaki“ samo iza ekrana. Evo sada imamo konkretan primjer, zašto je organizovani boravak djece i tokom raspusta neophodan. Zato pozivam sve roditelje da nas podrže i da zajedno insistiramo na rješenju koje će biti u najboljem interesu naše djece – kaže Dijana Seizović.

Seizovićeva tvrdi da obustava nastave, koja je počela prvog dana kampanje, “nema nikakve veze sa predizbornom kampanjom” dodaje da je “većina roditelja je uputila apel aktivu direktora za skraćivanje časova ili totalnu obustavu nastave” zbog vrućina.

Ako se produži toplotni talas, treba produžiti i obustavu nastave. Kodeks oblačenja u školama nije prilagođen za ove vremenske uslove, a ni učionice nisu na vrijeme rashlađene, tako da nema dugog izbora – kaže Dijana Seizović.

Nastavi čitati

Društvo

PORODICA MLADIĆA UPUTILA APEL PRED SAHRANU: Novac umjesto za vijence uplatiti za oboljelu djecu

Darko Mladić pozvao one koji planiraju da donesu vijence i cvijeće da taj novac umjesto toga uplate za liječenje djece. Sahrana Ratka Mladića zakazana je za ponedjeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu.

Porodica Ratka Mladića uputila je apel građanima koji namjeravaju prisustvovati njegovoj sahrani da umjesto kupovine cvijeća i vijenaca novac usmjere prema djeci kojoj je potrebna pomoć za liječenje.

Apel je uputio Mladićev sin Darko, uoči sahrane koja će biti održana u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu.

„UMJESTO CVIJEĆA POMOZIMO DJETETU“

„Povodom posljednjeg ispraćaja mog oca, generala Ratka Mladića, želim da zamolim sve koji će doći da mu odaju poštu i isprate ga na vječni počinak da ne kupuju cvijeće i vijence“, naveo je Darko Mladić.

On je pozvao ljude da novac koji bi potrošili na cvijeće usmjere na pomoć oboljeloj djeci koja se bore za zdravlje i život.

„Kao sin, vjerujem da bi mom ocu bilo draže da umjesto cvijeća koje će uvenuti pomognemo nekom djetetu da dobije priliku za liječenje, ozdravljenje i život“, poručio je.

„KADA JEDAN ŽIVOT ISPRAĆAMO, UČINIMO NEŠTO ZA DRUGI“

Darko Mladić naveo je da bi takav gest, prema njegovom mišljenju, predstavljao poseban način iskazivanja poštovanja prema njegovom ocu.

„U danima kada jedan život ispraćamo, učinimo nešto za drugi život“, poručio je.

Zahvalio je svima koji će, kako je naveo, razumjeti i prihvatiti njegovu molbu.

„Hvala svima koji će razumjeti i prihvatiti ovu moju molbu kao posljednji znak poštovanja prema mom ocu“, istakao je Darko Mladić.

SAHRANA U PONEDJELJAK U BEOGRADU

Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvoru u Hagu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora nakon pravosnažne presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.

Komemoracija je održana u subotu u Domu Vojske Srbije u Beogradu, dok je sahrana zakazana za ponedjeljak, 7. septembar, na Topčiderskom groblju.

Prema informacijama koje je porodica ranije saopštila, kovčeg će u ponedjeljak biti izložen u Crkvi Svetog Luke od 7 do 12 časova, nakon čega će biti organizovan ispraćaj prema Topčiderskom groblju.

Nastavi čitati

Društvo

NCR GASI RADNA MJESTA U BANJALUCI: 260 ljudi ostaje bez posla, radnici tvrde da se posao seli na Filipine

Radnici banjalučkog NCR-a ogorčeni nakon najave masovnih otkaza. Tvrde da im nisu ponuđena druga radna mjesta niti objašnjeni konkretni razlozi, dok kompanija zasad nije javno obrazložila odluku.

Ogorčenost među zaposlenima u banjalučkoj kancelariji američke kompanije NCR ne jenjava nakon što im je saopšteno da bi oko 260 radnika trebalo da ostane bez posla do kraja godine.

Prema dosadašnjim informacijama, otkazi bi trebalo da budu realizovani u tri talasa – krajem oktobra, novembra i decembra.

Radnici su o planovima obaviješteni na sastanku u hotelu „Bosna“, a među njima raste nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, nedostatka konkretnih informacija o razlozima otpuštanja i budućem statusu zaposlenih.

„PRVI LEVEL ZAPOSLENIKA BIĆE ELIMINISAN“

Jedna od zaposlenica čije se ime, prema njenim riječima, našlo na spisku za otkaz opisala je atmosferu na sastanku.

Prema njenom svjedočenju, radnicima se najprije obratio visoki predstavnik kompanije na engleskom jeziku.

Posebno joj je, kako kaže, ostala u sjećanju njegova poruka da će „prvi level zaposlenika biti eliminisan“.

Nakon toga radnicima se, prema njenim riječima, obratila predstavnica koja je govorila na srpskom jeziku.

Zaposlenica tvrdi da je cijeli sastanak ostavio utisak hladnog i formalnog saopštavanja odluke koja će za stotine ljudi imati ozbiljne posljedice.

RADNICI NE ZNAJU ŠTA ĆE BITI SA OTPREMNINAMA

Jedno od pitanja koje posebno brine zaposlene jeste obračun otpremnina.

Prema informacijama koje su dobili na prezentaciji, zaposlenima je prikazana računica prema kojoj bi otpremnina iznosila približno trećinu plate pomnoženu brojem godina rada.

Međutim, problem nastaje kod radnog staža ostvarenog prije direktnog zaposlenja u NCR-u.

Dio zaposlenih je, prema navodima sagovornice, u kompaniju ušao preko posredničke firme „M Plus“, pa među radnicima postoji strah da im se taj period neće priznati prilikom obračuna otpremnine.

Za sada nema javno potvrđenog zvaničnog stava NCR-a o tome kako će se obračunavati otpremnine zaposlenima koji su ranije bili angažovani preko posrednika.

„NIKO NAM NIJE PONUDIO ALTERNATIVU“

Posebno ogorčenje izaziva činjenica da radnicima, prema tvrdnjama zaposlenice, nisu ponuđene druge opcije.

Kako navodi, niko im nije ponudio prelazak na drugu poziciju, mogućnost rada iz druge kancelarije ili eventualno preseljenje u Beograd.

„Samo nam je rečeno da prestajemo s radom“, tvrdi sagovornica.

Ona dodaje da lokalni menadžment još nije održao detaljan sastanak sa zaposlenima na kojem bi im bile predstavljene sve informacije o otkazima.

RADNICI SUMNJAJU NA JEFTINIJU RADNU SNAGU

Kao jedan od mogućih razloga za otpuštanja radnici navode smanjenje troškova.

Sagovornica tvrdi da NCR dio poslova koji su do sada obavljali zaposleni u Banjaluci prebacuje na Filipine, gdje je, kako navodi, radna snaga jeftinija.

„Očigledno je 750 dolara mjesečno postala prevelika cijena za plaćanje jednog radnika“, rekla je ona.

Ove tvrdnje NCR zasad nije javno potvrdio, pa ih treba posmatrati kao navode zaposlenih, a ne kao zvanično obrazloženje kompanije.

Drugi medijski izvještaji takođe prenose tvrdnje radnika da se poslovi sele na Filipine, dok se kao mogući širi razlozi pominju i automatizacija i promjene u IT sektoru.

„OSTAVLJENI SMO U POTPUNOM MRAKU“

Atmosfera među zaposlenima, prema riječima sagovornice, trenutno je veoma loša.

„Svi smo veoma ljuti, ogorčeni i doslovno ostavljeni bez komentara. Računali smo da imamo sigurne poslove“, rekla je ona.

Posebno je teško, dodaje, to što su mnogi radnici svoje životne planove i finansijske obaveze zasnivali na stabilnom zaposlenju.

U banjalučkoj kancelariji prema ranijim izvještajima radilo je oko 600 ljudi, što znači da bi ukidanje približno 260 radnih mjesta predstavljalo značajno smanjenje broja zaposlenih.

OD „VELIKE ŠANSE“ DO MASOVNIH OTKAZA

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je NCR u Banjaluci svojevremeno predstavljan kao primjer privlačenja velikih međunarodnih kompanija i novih radnih mjesta.

NCR je u Banjaluci počeo poslovati 2017. godine, kada je otvoren centar za tehničku podršku. Broj zaposlenih potom je rastao, a kompanija je godinama bila među značajnijim poslodavcima u lokalnom IT sektoru.

Prema ranijim javno objavljenim informacijama, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa NCR-om potpisala ugovor vrijedan dva miliona KM, koji je podrazumijevao podršku zapošljavanju 200 radnika.

Danas, devet godina kasnije, stotine zaposlenih suočavaju se sa gubitkom radnih mjesta.

KO ĆE ODGOVORITI RADNICIMA?

Za sada ostaje otvoreno ključno pitanje – zašto NCR smanjuje broj zaposlenih u Banjaluci i šta će se dogoditi sa poslovima koji se gase?

Kompanija do zaključenja dostupnih izvještaja nije javno dala konkretno obrazloženje razloga za planirano otpuštanje niti je potvrdila navode radnika o prebacivanju poslova na Filipine.

Odgovore na pitanja o sudbini radnika i eventualnim mjerama zaštite zaposlenih očekuje se i od nadležnih institucija Republike Srpske.

Za 260 ljudi, međutim, ovo više nije pitanje poslovne strategije neke multinacionalne kompanije – već pitanje kako će za nekoliko mjeseci pronaći novi posao i nastaviti život nakon godina provedenih u banjalučkom NCR-u.

Nastavi čitati

Aktuelno