Connect with us

Društvo

CIJENE “EKSPLODIRALE” Vrijednost potrošačke korpe poslije pandemije skočila za gotovo 70 odsto

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto. U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas. Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane. Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje. Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice. Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi. Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

UŽAS U SELU U BIH: Medvjed napravio POKOLJ U TORU, mještani u strahu (VIDEO)

Mjesto Urija potreseno je događajem kada je medvjed upao u tor Bešće Sejnovića i usmrtio šest ovaca, među kojima su bile i mlade sjajne ovce. Ovaj napad, koji se dogodio u cik zore, iza sebe je ostavio pustoš, strah i ogorčenje mještana.

“Psi su lajali, pokušavali su da nas upozore, ali zvjer nije pokazivala strah. Ušao je kroz ceradu na prikolici, rastrgao ovce i nestao. Ograda je visoka dva metra, imamo i električnog čobana. Sve je bilo osigurano, ali uzalud”, kaže vlasnik stada Bešća, još vidno potresen.

Na lice mjesta izašao je i Tahir Gazić iz lokalnog lovačkog društva, koji potvrđuje da je isti medvjed već napravio štetu i kod drugih domaćina u okolini.

“Ovo nije usamljen slučaj. Već imamo nekoliko prijavljenih napada, a sve ukazuje na to da je riječ o istom medvjedu. Jasno se vidi po tragovima ovo nije djelo vuka, ovo je medvjed”, kaže on.

Kako ističu mještani, napadi se dešavaju sve češće i sve su brutalniji.

“Ne možemo da čekamo da neko pogine. Danas su to ovce, sutra može biti dijete. Tražimo da se medvjed uspava i izmjesti, da se zaštiti i životinja i naši životi”, rekao je jedan od prisutnih.

Predstavnici lovačkog društva podsjećaju da sami ne mogu donijeti odluku o odstranjivanju ili premještanju medvjeda.

“Potrebne su dozvole viših instanci, od Saveza lovačkih društava do Ministarstva. Procedura postoji, ali sporo se reaguje”, poručuju.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se incident dogodio na imanju gdje je sve bilo ograđeno i zaštićeno, sa više pasa čuvara.

“Sve što smo mogli, učinili smo da zaštitimo stoku. Ipak, medvjed je razvalio ceradu i ušao. Ne može niko da kaže da nismo pazili”, poručuje vlasnik, pokazujući tragove ulaska i uništenja.

Napad u Donjem Vakufu otvara važno pitanje suživota ljudi i zaštićenih divljih životinja.

“Niko ne želi da ubija medvjeda, ali tražimo zaštitu. Naši životi, naša stoka, naš trud su ugroženi”, zaključuje Sejnović.

Iako nadležni najavljuju dolazak komisije za procjenu štete, mještani ne kriju sumnju da će im šteta zaista biti nadoknađena. Ono što ih najviše boli je osjećaj bespomoćnosti i nepravde.

U selu je ostala tišina i strah, a negdje u šumi – medvjed koji zna put nazad, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

BRAVO MALENA! Violeta Krajišnik prva u Srpskoj počela da svira i pjeva uz gusle

Dok mnogi njeni vršnjaci biraju moderne trendove, dvadesetjednogodišnja Violeta Krajišnik iz Bijeljine odlučila je da gaji ono što je vijekovima čuvalo srpski identitet – gusle.

Prva je djevojka iz Republike Srpske koja pjeva i svira uz ovaj tradicionalni instrument, a danas, kroz svoju školu gusala, prenosi znanje i ljubav prema kulturi i vjeri novim generacijama.

“Običaji, tradicija, kultura i jezik neprocjenjivi su za identitet bilo kog naroda, a posebno srpskog, koji se vijekovima suočava sa brojnim teškoćama. Njegovanje i očuvanje ovih tekovina uvijek su važni, a naročito kada proslavljamo velike praznike kao što su ovi vaskršnji. Zato su povećanje svijesti o poznavanju naše istorije, ali i svega onog na šta su Srbi ponosni, izuzetno važni za mlade ljude”, upozorava mlada bijeljinska umjetnica Violeta Krajišnik.
Kako kaže gusle je zavolјela još od malih nogu slušajući priče o pokojnom djedu, koji je takođe svirao i pravio ovaj instrument.

“Gusle sam počela svirati iz radoznalosti, još u osnovnoj školi, te sam i epsku poeziju zavolјela sasvim spontano, kroz muziku. Bila sam samouka, a kasnije sam svoje znanje usavršavala na razne načine, pohađajući različite časove iz te oblasti. Gusle su moja prva lјubav, odnosno prvi instrument koji sam naučila da sviram”, kaže za InfoBijeljina ova svestrana djevojka.

Početaka se prisjeća sa sjetom.

“Nisam bila prihvaćena od svih kao ravnopravan guslar samo zato što sam djevojka, te sam mnogo truda i rada uložila u promociju ženskog guslarstva u Republici Srpskoj. Reakcije na žensko guslarstvo su i dan danas veoma različite, te se moje koleginice i ja susrećemo sa različitim komentarima. Gusle se godinama smatraju muškim instrumentom, iako to uopšte nije tako. Kroz istoriju, ali i u današnje vrijeme, imamo brojne zapise iz kojih se jasno može vidjeti da imamo i ženske interpretacije uz gusle. To znači da je pojam ženskog guslarstva samo neko vrijeme bio zaboravlјen, ali to sada, u vrijeme postojanja društvenih mreža i različitih tehnologija, više nije toliko skriveno”, kaže Violeta.

Svoje znanje rado dijeli sa drugima u sekciji škole gusala, gdje je edukator velikom broju polaznika koji žele da uče osnove ovog tradicionalnog instrumenta.

“Polaznicima najviše pažnje skrećem na pravilno ponašanje budućeg guslara. Ponajviše govorim o poštovanju gusala, jer su obično na njima izrađene različite slike srpskih svetinja i svetitelјa, te se uz takav instrument ne mogu pjevati bilo kakvi tekstovi. Gusle su smjerne, ozbilјne, istinite i takve tekstove treba da bira svaki guslar, jer da nije bilo gusala, dosta naše istorije ne bi bilo sačuvano. Takođe, nošnja je, bar za mene, jako važna. Veoma je bitno ponašati se u skladu sa kostimografijom koju nosimo, te treba imati poštovanje prema našim precima ne samo kroz tih 5 minuta na sceni, već i u stvarnom životu”, poručuje djevojka.

Studentkinja treće godine Pedagoškog fakulteta u Bijeljini, osim gusala, svira i harmoniku i klavir, piše duhovnu poeziju, a s majkom igra folklor i pjeva etno i izvorne pjesme.

S ponosom ističe da je učestvovala na brojnim etno i guslarskim festivalima i takmičenjima. Predsjednica je Udruženja za očuvanje kulturne baštine i pravoslavnog identiteta “Bogojavljenska noć”.

Udruženje Evropske akademije SNU iz Ljublјane odlikovalo je Violetu zlatnom značkom za ostvarivanje izuzetnih rezultata u oblasti očuvanja srpske kulturne baštine, a Grad Bijelјina srebrnom medalјom “Filip Višnjić”.

Ova priznanja su joj dodatan podstrek za budući rad.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKA SUBOTA i posljednji dan posta!

Danas je Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti poslije Velikog petka – dana raspeća Isusa Hrista. Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini.

Velika subota posvećena je uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Dio je Strasne sedmice i uvod u vaskršnje praznike.

Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, u crkvama, cjelivajući plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu.

Na ovaj dan došao je kraj starom vijeku i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božjeg u nedjelju, pred pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.

U hramu Svetog groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Običaji i verovanja

U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika.

Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, prije izlaska sunca.

U pojedinim dijelovima mijesi se kolač vaskršnjak.

I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.

Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muka na raspeću.

Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udijeliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju, piše RTS.

Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi.

Nastavi čitati

Aktuelno