Connect with us

Društvo

CIJENE “EKSPLODIRALE” Vrijednost potrošačke korpe poslije pandemije skočila za gotovo 70 odsto

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto. U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas. Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane. Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje. Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice. Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi. Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

ŠTA KAŽE CRKVENI KALENDAR? Da li se posti na Svetu Petku?

Sveta Petka je izuzetno poštovana svetiteljka, koju Srpska pravoslavna crkva slavi na dan 27. oktobra. Mnogi se pitaju da li na dan kada vjernici obilježavaju praznik Prepodobne mati Paraskeve treba postiti.

Crkveni kalendar propisuje da se na ovaj dan mrsi, ali u nekim dijelovima Srbije se uvrežio običaj da samo žene poste i to šest dana uoči Svete Petke. Zatim, sedmi dan, na praznik velike svetiteljke, i one mrse.

Postoje porodice koje se tradicionalno drže iste trpeze godinama, ne mareći za vjerske običaje, ali pravila kažu da postoje mrsne i posne slave. Slavska trpeza je obavezno posna u vreme četiri velika posta: božićnog, vaskršnjeg, petrovskog i gospojinskog. Isto tako, i kada nije vrijeme posta, a slava pada u srijedu ili petak, trpeza mora da bude posna.

Prema vjerovanju, na ovaj dan žene ne mijese hljeb, ali pripremaju ručak na uobičajen način. Noć uoči praznika se čitava porodica moli za pomoć svetiteljki, a na praznik žene ne peru veš i ne bave se ručnim radovima.

Jedno vjerovanje se posebno odnosi na vodu koja se naziva adžijazma i smatra se ljekovitom. U Beogradu se njen izvor nalazi u Kapeli Svete Petke, u Donjem gradu na Beogradskoj tvrđavi. Linker
Ova se voda poštuje od davnina, a predanje kaže da je nju pronašao jedan vitez i da se njome izliječila kraljeva kći. Po njoj je nazvana i crkva Ružica koja je podignuta uz izvor.

Vjeruje se da lekovita voda izvire i na izvoru Svete Petke u naselju Željeznik, nedaleko od Beograda, u manastiru Rakovica kod Beograda, kao i u mjestu Izvor kod Paraćina.

Vodom adžijazmom se smatra osvećena bogojavljenska vodica, ona nad kojom je na samom kraju nekrštenih dana obaveljno osvećenje. U narodu se vjeruje da osvećenu bogojavljensku vodicu treba čuvati cijele godine i pomalo koristiti kad zabole oči, uši ili zubi.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KRAJA POSKUPLJENJIMA! Teška godina diže i cijenu zimnice

Poskupljenje sirovina i energenata, kao i manjak voća, povrća i radne snage obilježili su ovogodišnju sezonu u prerađivačkoj industriji Srpske, zbog čega će građani ove jeseni za teglu ajvara, flašu soka ili kilogram kiselog kupusa morati izdvojiti više novca nego prošle godine.

Prerađivači voća i povrća, koji sezonu privode kraju, kažu da je poslovanje ove godine bilo izuzetno zahtjevno, jer su brojni troškovi naglo porasli, ali da uprkos svemu nastoje zadržati proizvodnju i održati domaće brendove na tržištu.

Komercijalni direktor bijeljinske kompanije “Spektar drink” Marinko Dokić rekao je za “Glas” da je u toku otkup svježeg kupusa, dok je ostalo povrće i voće uglavnom prerađeno.

– Ovo je, moglo bi se reći, standardna godina za nas. Pravimo kiseli kupus, glavice i ribani, te paradajz sok. Ostalo su prerađevine od voća, sokovi, marmelade, džemovi i voćne rakije. Imamo šest, sedam proizvodnih programa – naveo je Dokić.

On ističe da voće i povrće uglavnom otkupljuju od kooperanata iz Semberije i okoline sa kojima sarađuju godinama.

– Sirovinu kupujemo od domaćih proizvođača, a manji dio, poput cvekle i kajsije, uvozimo za proizvodnju sokova – kazao je Dokić, dodajući da su troškovi ove godine naglo porasli.

Prema njegovim riječima, sve je poskupjelo, od radne snage, energije, transporta, pa do ambalaže, čak je skočila i cijena otkupa.

– Zbog toga je bilo neminovno blago povećanje cijena pojedinih proizvoda. Kod nekih smo zadržali staru cijenu, na našu štetu. Najtraženiji su trenutno naš “semberski kiseli kupus” i 100 odsto prirodni sokovi u staklenoj ambalaži – istakao je Dokić.

U banjalučkoj “Vitaminki” kažu da sezona otkupa i prerade još traje, jer je ove godine sazrijevanje plodova kasnilo.

– Prerada je u punom jeku, tegle i flaše se pune. Domaći poljoprivredni proizvođači su nam prioritet, od njih kupujemo sve što možemo, od patlidžana i kupusa do šljive – navode iz ove kompanije.

Dodaju da je ova godina bila veoma složena zbog vremenskih uslova.

– Povrće je stradalo od kiše, a i voće je dosta izdalo. Neke stvari nećemo moći uraditi po planu, ali ćemo ipak imati blago povećanje proizvodnje u odnosu na lani. U pripremi je i novi proizvod koji ćemo uskoro predstaviti – poručili su iz “Vitaminke”.

Ističu da poskupljenje sirovina i repromaterijala traje godinama što direktno utiče na cijene finalnih proizvoda.

– Sve je poskupjelo najmanje 20 odsto. Kad rastu troškovi rada, energije i sirovina, moraju rasti i naše cijene. Jesmo za veće plate radnika, ali to se nužno odrazi na krajnji proizvod. Cijene pojedinih artikala jednostavno su morale skočiti – naglasili su u ovoj kompaniji.

Direktor zvorničke firme “Voćar promet”, čiji se proizvodi na tržištu nalaze pod brendom “Natura”, Ahmet Hublić kaže da će punjenje tegli trajati još najviše mjesec i po dana.

– Voća i povrća ove godine ima manje, a i radne snage nedostaje. Zbog toga nećemo dostići planirane količine. Sve to će dovesti do poskupljenja gotovih proizvoda. Mi ćemo ići sa korekcijom od pet do deset odsto, ali će na policama to povećanje sigurno biti dosta veće zbog visokih trgovačkih marži – rekao je Hublić.

Naveo je da će neki proizvodi, poput ajvara, paprike i miješane salate, zadržati cijenu, dok će kiseli krastavci poskupjeti, jer ih nije bilo dovoljno.

– Imamo vlastitu proizvodnju kornišona, a papriku kupujemo u Semberiji. Ono što zafali uvozimo iz Srbije. Svake godine plasiramo nešto novo pa ćemo tako i sada, a u pripremi je turšija u kantici – najavio je Hublić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je pravi jesenji, kišni dan…

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.

Nastavi čitati

Aktuelno