Iako, barem zvanično, većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ne postoji, vlast funkcioniše najnormalnije, a dokaz tome su odluke parlamenta BiH i Savjeta ministara BiH, što može da znači i da nije sve tako kako se u javnosti predstavlja.

Zvanični stavovi političkih partija kažu da BiH u ovom trenutku nema vlast, tačnije nema većine u Predstavničkom i Domu naroda koja ih podržava. Stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, kažu da SNSD više nije u vlasti, međutim predstavnici svih tih stranaka, uključujući i SNSD, zajedno su donijeli “dva evropska zakona” i održali sjednicu Savjeta ministara BiH na kojoj su zajedno glasali i usvojili desetine tačaka, uključujući i Program rada Savjeta ministara BiH za 2025. godinu.

“Ako je suditi po zadnjim dešavanjima, očito, efikasnije funkcioniše vlast kada je nema. Pogonska snaga za ubrzanje i donošenje nekih zakona, koji su dugo na čekanju, bila je strah od gubitka fotelja. Na jednoj strani vidimo veliku spremnost za prekomponovanje vlasti na držanom nivou, a na drugoj neraskidiva politička partnerstva, koja ne dopuštaju promjene. Teško je u ovom trenutku procijeniti na koju stranu će prevagnuti”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.
Zanimljivo je da su posljednje odluke Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH donesene zahvaljujući zajedničkim glasovima onih koji su se posljednjih nekoliko dana najviše optuživali za krizu vlasti, odnosno SNSD-a i stranaka “trojke”. Tačnije, dva evropska zakona i to Zakon o graničnoj kontroli BiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka usvojeni su i glasovima opozicionih partija iz Republike Srpske (PDP – SDS – Lista za pravdu i red), a ove partije pokušale su na dnevni red da stave i smjenu Nikole Špirića sa mjesta prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda.

Ipak, da li će i u kojem obimu doći do rekonstrukcije vlasti na nivou BiH, zavisi najviše od HDZ-a, a sudeći po njihovim stavovima, ovakvo stanje u kojem vlast praktično nema većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH moglo bi potrajati i u narednom periodu.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da je danas teško razlučiti ko je vlast, a ko opozicija te da su bili protiv svake smjene i da će štititi svakog partnera dok ne vide šta se dobija sa procesima koji su otpočeli.

“Ovi procesi koji su počeli mogli su zalediti funkcionisanje vlasti momentalno, pa mi recite ko ima korist od toga”, rekao je Čović.

On je rekao da je lako smijeniti nekoga ako se zna radi čega se to radi i šta će se dešavati dalje, ali da je uvjeren da treba više napora i da je zadnji sastanak sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, bio produktivan.

“To sam iskomunicirao i sa drugim partnerom iz Federacije. Bilo bi genijalno kada bismo svi mogli spustiti tenzije. Puno toga je rečeno, kao po nekom diktatu prije 15 dana je počelo. Što se mene tiče, svaki partner mora preuzeti odgovornost. Ne možete sjesti dogovoriti se i onda izaći i reći nešto drugo. Ne može biti da u Parlamentu FBiH bošnjački zastupnici glasaju protiv stava Hrvata. To treba sjesti i dogovoriti. Prevara je kratkoročna i ne vidim strateški interes”, rekao je Čović.

Rekao je i da se boji “da ćemo imati zahtjeve za 6-7 smjena” te da je juče bio jedan zahtjev, ali da je zamolio partnere da se to ostavi za redovnu proceduru.

Ova smjena odnosi se na Nikolu Špirića sa mjesta prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, pišu Nezavisne.

“Lako je smijeniti ako znamo radi čega to radimo i šta ćemo dalje. Zbog toga smo bili protiv bilo koje smjene koja krene. Štitimo svakog partnera, a kada bude i druga i treća inicijativa, mi ćemo to uraditi ovako javno i u komunikaciji, dok ne vidimo što dobijamo s procesima koji su otpočeli”, rekao je Čović.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić ocijenio je stabilnim stanje u energetskom sektoru, te je naveo da nesmetano teče proces proizvodnje električne energije za stanovništvo i privredu.

– Proizvodnja, distribucija i snabdijevanje danas se izvršavaju. Naravno da ima i problema. Na klimatske prilike, kao nepovoljnu okolnost, niko nije mogao da utiče. U prošloj godini, koja je bila izuzetno sušna, i kada naše hidroelektrane nisu mogle da proizvode električnu energiju, u jednom trenutku morali smo i da je uvozimo – rekao je Đokić novinarima u Banjaluci.

On kaže da je tada kupovana električna energija po mnogo većim cijenama od onih koliko su je plaćali građani i privrednici kao krajnji korisnici.

– To je prouzrokovalo nedostatak novca za neke intervencije da bi sistem bio u stanju pune gotovosti – istakao je Đokić.

On je naveo da su postojali problemi u Termoelektrani /TE/ “Gacko”, prvenstveno zbog niskog kvaliteta uglja te je s tim u vezi bila skuplja proizvodnja energije jer se koristio mazut.

– Gacko održava proizvodnju ali radi sa nešto nižom proizvodnom snagom koja je ispod 200 megavata. To nije dovoljno sa stanovišta kapaciteta – istakao je Đokić.

On je govoreći o stanju u TE “Ugljevik” rekao da nisu imali dovoljne količine uglja, zbog čega je nastupio zastoj.

– Termoalektrane danas rade i proizvode električnu energiju. Naravno da je Elektroprivreda veliki sistem. Vlada tome posvećuje dodatnu pažnju. Moraju i oni u sistemu da iskoriste sve mehanizme da bi ostvarili što bolje rezultate – naveo je Đokić.

Kada je riječ o TE “Ugljevik” i nedostatku uglja, resorni ministar je ukazao da je Vlada dala saglasnost preduzeću “Gas-Res” da vodi pregovore sa kompanijom “Komsar” o preuzimanju koncesije na kopu u Ugljeviku.

– Mi smo i prije ovoga imali pismo namjere koje je komapnija Komsar enerdži dostavila s ciljem da se uđe u pregovore oko preuzimanja tog projekta. Mora se definisati način preuzimanja. To podrazumijeva izradu kvalitetne procjene – istakao je Đokić.

On je rekao da kompanija Komsar razumije situaciju i da su spremni za pregovore.

– Ništa neće biti završeno dok na to saglasnost ne pruži Vlada kao većinski vlasnik preduzeća – zaključio je Đokić.

Nakon odluke o emisiji obveznica, Vlada RS krenula je i u prvo ovogodišnje zaduženje trezorskim zapisima.

Aukcija trezorskih zapisa kojom će Vlada pokušati da prikupi 20 miliona KM zakazana je za 5. februar.

Riječ je o šestomjesečnim zapisima sa rokom dospijeća 5. avgusta.

Ovo zaduženje planirano je samo dva dana nakon emisije dugoročnih obveznica kojom se RS planira zadužiti 35 miliona KM.

Rok dospijeća obveznica je pet godina, a kamata na godišnjem nivou 5,5 odsto.

„Glavnica se isplaćuje jednokratno po dospijeću, a kamata jednom godišnje, po isteku svake godine od dana registracije emisije“, navodi se u odluci.