Connect with us

Svijet

TENZIJE SE MOGU “REZATI NOŽEM”! Putin ima novi ultimatum pred pregovore

Na istoku nema značajnih promjena – već nedjeljama traju uglavnom pozicijske borbe u kojima Rusi postepeno potiskuju Ukrajince, ali bez velikog strateškog značaja.

Gubici su i dalje ogromni, s procjenama od oko 1.000 poginulih i ranjenih dnevno.

Ipak, ovakav tempo borbi omogućio je Rusima da ostvare napredak u južnom dijelu Časiv Jara, što je potvrdio ukrajinski vojni izvor Deep State.

Takođe, ruska vojska napreduje ka autoputu Zaporožje – Kurahovo, kao i u nekoliko oblasti južno od Pokrovska. U Donjeckoj oblasti već se vode borbe za autoput Pokrovsk – Konstantinovka, a postoje indicije da su Rusi zauzeli Veliku Novosilku, iako zvanična potvrda još nije stigla.

U međuvremenu, sukobi se rasplamsavaju i u Kurskoj oblasti u Rusiji, gdje, prema izvještajima “New York Timesa” ukrajinske snage odbijaju napade, a sjevernokorejski vojnici koji podržavaju Ruse doživljavaju ogromne gubitke.

Civilno stanovništvo i dalje trpi – u napadu ruske rakete na stambenu zgradu u ukrajinskom pograničnom gradu Sumi poginule su četiri osobe.

Dok traje rat na terenu, Kremlj vodi i intenzivan diplomatsko-propagandni rat. Putin je navodno iznio novi ultimatum: Rusija neće priznati mirovni sporazum ako ga u ime Ukrajine potpiše predsjednik Volodimir Zelenski. Ruski predsjednik ponavlja tvrdnju da Zelenski više nije legitimni lider Ukrajine jer mu je mandat istekao u maju 2024.

Putin navodi da nije protiv Zelenskog kao učesnika u pregovorima, ali insistira da on nema status ravnopravnog sagovornika.

“Ako želi da učestvuje, odrediću ljude koji će voditi te pregovore”, rekao je ruski predsjednik, kojeg međunarodni sud tereti za ratne zločine, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Putin je takođe zatražio da Ukrajina poništi dekret Zelenskog kojim se zabranjuju pregovori sa Rusijom, ali i da to ne može učiniti Zelenski, već predsjednik ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade.

Ovaj ultimatum Ukrajina smatra neprihvatljivim. Zelenski je odgovorio da Putin “čini sve da produži rat” i da se zapravo plaši pregovora.

“Postoji prilika za postizanje stvarnog mira, ali Putin radi sve da nastavi ubijanje ili da dobije pauzu za pripremu nove invazije”, rekao je Zelenski.

Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona, Putinova strategija pobjede oslanja se na uvjerenje da će Zapad napustiti Ukrajinu.

Putinova namjera je da američkog predsjednika Donalda Trampa uvede u bilateralne pregovore koji bi isključili Ukrajinu i time nametnuo Kremlju povoljan pregovarački okvir.

ISW upozorava da bi ovakav scenario omogućio Rusiji da legitimizuje svoju propagandu o “nelegitimnosti” ukrajinske vlade.

Dok traje rat u Ukrajini, u ovoj zemlji rastu i unutrašnji politički sukobi. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko uputio je oštar apel Zelenskom, optužujući novog šefa gradske vojne administracije Timura Tkačenka da prekoračuje ovlašćenja i pokušava da destabilizuje lokalne vlasti.

“Dok ste vi, kao vrhovni komandant, fokusirani na rat i zaštitu Ukrajine, ljudi iz vašeg kruga bave se političkim intrigama”, poručio je Kličko.

On tvrdi da se u Kijevu “pokušava narušiti ravnoteža vlasti i uništiti lokalna samouprava”, kao i da novi šef vojne uprave blokira rješavanje ključnih ekonomskih pitanja.

Uz rastuće političke tenzije, Nacionalni antikorupcioni biro Ukrajine (NABU) pokrenuo je istragu protiv ministra odbrane Rustema Umerova zbog odluke da ne produži ugovor s direktorkom Agencije za odbrambenu nabavku (DPA), Marinom Bezrukovom.

DPA je formirana 2022. godine kao odgovor na korupcijske skandale u Ministarstvu odbrane, s ciljem povećanja transparentnosti u nabavci oružja za ukrajinsku vojsku. Umerov je obrazložio smjenu tvrdnjom da se Agencija više bavi “političkim igrama” nego pravovremenim snabdijevanjem vojske.

“Kupovina oružja se pretvorila u Amazon”, izjavio je Umerov, aludirajući na to da je transparentnost nabavke postala pretjerana u uslovima ratne krize.
Nezavisne

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODBIO IZRAELSKI PLAN ZA NAPAD na iranska nuklearna postrojenja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da podrži izraelski plan za napad na iranska nuklearna postrojenja, odlučivši se za diplomatske pregovore sa Teheranom, naveli su američki zvaničnici i izvori upoznati sa situacijom.

Kako je prenio Njujork tajms, Izrael je planirao da već u maju izvede napade na iranske nuklearne lokacije, što bi značajno unazadilo iranski program za izradu nuklearnog oružja.

Skoro svi planovi zahtijevali bi američku vojnu pomoć kako bi napad bio uspješan.

Međutim, nakon višemesečne debate u Beloj kući postignut je konsenzus da se prioritet da pregovorima, budući da je Iran pokazao spremnost na dijalog.

Tokom susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Vašingtonu početkom aprila, Tramp je obavijestio izraelskog lidera da SAD neće podržati napad dok traju pregovori sa Iranom.

Netanjahu je javno rekao da bilo kakav dogovor s Teheranom mora da omogući “ulazak, uništenje postrojenja i demontažu opreme pod američkim nadzorom i izvršenjem”.

Američka vojska je tokom marta i aprila prebacila dodatne snage i opremu na Bliski istok, uključujući nosače aviona i sisteme protivvazdušne odbrane, što je moglo da bude korišćeno i za podršku izraelskom napadu.

B-2 bombarderi sposobni za nošenje “bunker buster” bombi već su raspoređeni na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Iako su neki visoki američki zvaničnici, poput generala Majkla Kurile, bili otvoreni za razmatranje izraelskih planova, drugi, uključujući direktorku Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, izrazili su zabrinutost da bi takav napad mogao da izazove veće sukobe u regionu.

Tramp je, uprkos otporu prema trenutnom napadu, ostavio mogućnost vojne opcije ukoliko pregovori sa Teheranom propadnu.

– Ako bude potrebe za vojskom, koristićemo vojsku. Izrael će, naravno, biti predvodnik – rekao je Tramp.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i potpredsjednik Džej Di Vens podržali su ideju da Tramp prvo pruži šansu pregovorima, uz mogućnost vojne akcije kao krajnje mjere.

Pregovori između SAD i Irana su trenutno u toku, a administracija insistira da Iran ne može da ima nuklearno oružje i da sve opcije ostaju otvorene.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN “Saradnja sa SAD u svemiru i dalje traje, EVROPA SE POVUKLA”

Rusko-američka saradnja u svemiru se, uprkos svemu, nastavlja, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa studentima.

– Uprkos svemu, sve se nastavlja, ali su Evropljani odlučili da je obustave. To je njihov izbor – ocenio je Putin.

Putin je objasnio da su evropske zemlje ograničile saradnju u svemiru sa Rusijom, ali u Evropi nastavlja da radi ruska oprema.

– I pored toga što su naši evropski partneri prestali da sarađuju sa nama, praktično je sveli na nulu, ipak ruska oprema i dalje radi na njihovim stanicama, u njihovim objektima, uključujući i, po mom mišljenju, za proučavanje Marsa i tako dalje – rekao je ruski predsjednik.

On je dodao i da Rusija planira da proučava duboki svemir, i Mesec i Mars.

– Da podsjetim da smo svojevremeno prvi sletjeli na planetu na kojoj je temperatura 400-500 stepeni Celzijusa. Urađeno je nešto što djeluje nevjerovatno. Mnogo projekata se realizuje, mislim da će ovaj na kraju biti realizovan – rekao je Putin.

Kako je naveo, postoje i veliki planovi vezani za saradnju Rusije i Kine u svemiru.

– Imamo velike planove sa Kinom, zanimljive, dobre, grandiozne. Sve u svemu, sa zemljama BRIKS-a u cjelini – sa Indijom, Južnom Afrikom i Brazilom. Ova saradnja ne prestaje i ne može da prestane – naglasio je Putin.

Prema njegovom mišljenju, Rusija je privlačna za partnere u pitanjima istraživanja dubokog svemira.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno