Uncategorized
“BILA JE BLIJEDA OD UŽASA” Ostala sama na pustom ostrvu sa 32 muškarca punih šest godina

Istinita priča jedne žene, koja je preživjela na pustom ostrvu sa 32 muškarca, punih šest godina.
Blijeda od užasa, posmatrala je kako se dvojica muškaraca tuku obarajući se na tlo. Pobjednik će dobiti sve – moć i jedinu ženu na zabačenom ostrvu.
Kazuko je imala 16 godina kada je odlučila da napusti rodnu Okinavu u potrazi za boljim životom. Izbor je pao na ostrva Mikronezije, koja su tada bila podijeljena između Japana, Australije i SAD-a. Naravno, mladu Kazuko privukao je japanski dio. Tamo je, na jednom od ostrva, njen stariji brat već pronašao posao kao konobar… što je značilo da će i za nju biti mjesta.
Zaista, sreća se brzo osmjehnula Kazuko: primijetio ju je Šoiči Higa. Nekoliko godina stariji od nje, već je uspio da se snađe u životu. Imao je prestižan posao – bio je upravnik male plantaže kokosa koja je pripadala kompaniji Nanjang Šinfa.
Pred početak Drugog svjetskog rata, Nanjang Šinfa se aktivno širila, postepeno prodirući u sve dijelove japanske Mikronezije. Anatahan, površine svega 33 kvadratna kilometra, bio je zasađen kokosovim palmama. Tu je započela proizvodnja kopre – kokosove pulpe iz koje se kasnije ekstrahovalo kokosovo ulje.
Za upravnika ostrva imenovan je Kikuiciro Higa, koji je svom rođaku Šoičiju, već iskusnom u tom poslu, ponudio da postane njegov zamjenik. On je prihvatio i preselio se na Anatahan sa suprugom.
Kada su Japanci ušli u rat, postalo je jasno da čak ni mala ostrva neće biti pošteđena sukoba. Na ostrvu Sajpan, uporištu japanskih teritorija, izgrađena su utvrđenja i piste, postavljene artiljerijske baterije. Oko 30 hiljada vojnika i mornara trebalo je da brani Sajpan, koji je otvarao direktan put ka Japanu.
U strahu da bi Anatahan mogao postati bojno polje, radnici kokosove plantaže su napustili ostrvo. Sa njima je otišao i Šoiči – planirao je da posjeti porodicu svoje sestre na Sajpanu i razmisli o sljedećem koraku. Gdje se sakriti od predstojećih katastrofa? … Na Anatahan se više nije vratio.
Samoća na ostrvu zbližila je Kikuicira i Kazuko. Znali su malo o tome šta se dešava u velikom svijetu. Samo je tutnjava aviona i brodovi na horizontu nagovještavali da je ono čega su se najviše plašili – počelo.
Sredinom juna 1944. godine počela je bitka za Sajpan: američki vojnici iskrcali su se na ostrvo. Žestoke borbe trajale su gotovo mjesec dana: uporna odbrana Sajpana koštala je Japan oko 30.000 života. Američki gubici bili su manji – oko 4.000 poginulih i 15.000 ranjenih.
“Naš rat je izgubljen padom Sajpana”, govorili su Japanci. Gubitak Sajpana zaista je bio ogroman udarac – čak je i premijer Japana podnio ostavku zajedno sa cijelom vladom, osjetivši blizinu poraza…
Ostrvo od 151 kvadratnog kilometra imalo je strateški značaj koji je odredio tok ratnih dešavanja u Pacifiku. Američka vojska uspostavila je bazu na Sajpanu kako bi pokrenula napade na Japan i Filipine. Teški bombarderi, koji ranije nisu mogli da dosegnu te zemlje, sada su obezbijedili vazdušnu nadmoć.
Vijest o padu Sajpana nikada nije stigla do Anatahana. Posljednje informacije koje je Higa primio bile su iz sredine juna 1944. godine. Tada su Amerikanci u blizini Anatahana potopili tri japanska broda – samo je nekolicina mornara uspjela da preživi i stigne do ostrva.
Na tako maloj teritoriji, zajedno sa Kikuicirom i Kazuko, našao se još 31 muškarac. Nimalo prijatno društvo – posebno za jednu ženu.
Ipak, neko vrijeme se činilo da su uspjeli da održe neutralnost. Sve dok 1946. godine jedan od mornara nije stavio svoje želje iznad tuđeg života. Kikuiciro Higa ubijen je iz vatrenog oružja – pucao je Gensaburo Jošino. Time su srušene sve dotadašnje barijere među muškarcima.
Jošinu je zatim nožem ubio Morio Čiba, a potom je i sam Čiba izgubio život… Da bi spriječio dalje sukobe, najstariji po činu, kapetan Išida, odlučio je da uda Kazuko i time okonča rivalstvo. Ali ubrzo nakon vjenčanja, njen novi muž se utopio pod nerazjašnjenim okolnostima. Borba za jedinu ženu na ostrvu nastavila se nesmanjenom žestinom!
Kako bi izbjegla još veći broj smrti, Kazuko se “udala” za četvoricu muškaraca odjednom… Svaki od njih završio je tragično u daljim sukobima. U godinama koje su uslijedile, još nekoliko muškaraca poginulo je u borbama za dominaciju i Kazuko, koja je pripadala pobjedniku. Nije moglo da se nastavi ovako…
I konačno, 1950. godine, preostali mornari došli su do zaključka da bi eliminacijom Kazuko prestali sukobi koji su već odnijeli polovinu posade. Nije poznato kako bi se ova priča završila, ali tada se neko ipak sjetio zaboravljenog ostrva.
Amerikanci, kojima je sada pripadao Anatahan, poslali su izaslanike da ubijede Japance da je rat odavno završen i da je vrijeme da se predaju.
Kazuko Higa se vratila u rodni Japan. I odmah postala poznata, ne krijući svoju priču od radoznalih novinara.
Žena koja je preživjela tako čudne i strašne događaje preminula je sedamdesetih godina prošlog vijeka, piše portal “Dzen”, a prenosi Stil.
Uncategorized
“ŠALJU POGREŠAN SIGNAL”: Njemačke građevinske firme se razljutile, imaju OZBILJAN PROBLEM sa radnicima sa Balkana

Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u obnovu dotrajale infrastrukture: pruga, puteva i mostova.
Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.
Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.
Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.
– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.
Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.
– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.
Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).
Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.
Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).
– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:
– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.
Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:
– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.
Uncategorized
SJAJNA ZABAVA! Danas u Banjaluci spektakularno otvaranje manifestacije!

Banjalučko proljeće stiže u naš grad i sa sobom donosi mnoštvo zanimljivih dešavanja za sve generacije.
Ovogodišnja započeće tradicionalnim proljećnim druženjem uz muziku, ples i sjajnu zabavu, koja vas danaa, 12. aprila očekuje u srcu našeg grada.
Već od 11.00 časova pridružite se proljećnoj zabavi u „Parkiću“ i ispred Gradske uprave uz grupu „Baba Djex Tribe“ i Dječiji hor “Vrapčići”.
Nakon proljećnog defilea koji će krenuti ispred Gradske uprave, program će biti nastavljen u Parku knjige gdje vas od 12.00 časova očekuje sjajna atmosfera uz nastupe di-džejeva i plesnih animatora.
Nakon velikog otvaranja priređenog u čast proljeća naše sugrađane i sve posjetioce očekuje prava proljećna bajka uz bogat program koji će trajati sve do polovine juna.
Podsjećamo, sjajni koncerti, vaskršnje aktivnosti, obilježavanje Dana grada, Festival uličnih zabavljača „TrotoArt“ samo su neki od događaja koji će zasigurno donijeti fenomenalnu atmosferu u grad na Vrbasu i zato ne propustite priliku da budete dio jedinstvene proljećne priče.
Uncategorized
Кukolj: Građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u Dodikova obećanja!

“Dodik je danas u Prijedoru, po ko zna koji put, glumio Djeda Mraza i obećao 220 miliona КM za iste stare, nikad realizovane projekte.
Umorni od laži i praznih priča, građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u njegova obećanja”. Izjavio je ovo odbornik PDP-a u Skupštini Prijedora, Predrag Кukolj.
“Gospodin Dodik je, u maniru Djeda Mraza, ponovo došao u Prijedor i obećao milione za uvijek ista obećanja koja daje. Ali čini mi se da u ovoj sali više ljudi vjeruje u Djeda Mraza nego u ono što on priča. Ono što je Prijedoru obećano prethodnih godina povodom poplava, po količini novca i finansija, mi smo mogli napraviti novi Кineski zid — i to sam više puta isticao. Dosta je više krpljenja malih sitnica koje ni izbliza nisu dovoljne da riješe suštinski problem. Cijeli projekat mora biti sagledan ozbiljno i rješavan u potpunosti”, rekao je Кukolj.
Prije četiri godine, podsjeća Кukolj, obećano je Dodik 15 miliona КM za zaštitu Prijedora od visokih voda.
“Svi mi to znamo. Postavljam javno pitanje: da li je tih 15 miliona stiglo u Prijedor? Ako nije — zašto nije? Ako jeste — gdje su ta sredstva? Negdje u sebi sam i dalje vjerovao da postoji neko političko dostojanstvo, da će vodeći ljudi u gradu, iz moralnih razloga, podnijeti ostavke. Nažalost, to se nije desilo”, zaključio je Кukolj.
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO ĐAJIĆU “Lopov misli da svi kradu!”
-
Društvo2 dana ago
SRCE HRABROG PSIĆA KOJEM SU RAZNIJELI VILICU I DALJE KUCA! Danas slijedi operacija (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Imam ponudu moćnih evropskih ljudi DA ODEM I BUDEM SLOBODAN”
-
Politika1 dan ago
PREVARANTICA U DODIKOVOM KABINETU! Ko je savjetnica Aurora Weiss koja se ranije zvala Zorica Živković Farina?
-
Sport3 dana ago
OBEĆANJA IZ PALATE NESTALA BEZ TRAGA: Šta je sa novcem za fudbalere Borca?
-
Politika2 dana ago
SUD BiH POSLAO INTERPOLU ZAHTJEV! Traže reviziju odluke o neraspisivanju potjernice za Dodikom i Stevandićem
-
Politika2 dana ago
DODIK KOMENTARISAO SLUČAJ VIJADUKT “Znaš ko je bio 2004. godine na vlasti?! NISAM JA. JESAM BIO JA?”