Svijet
PANIKA ŠIROM EVROPE! Više od 200 zemljotresa u 48 sati na ovom ostrvu!
Serija jakih zemljotresa već danima potresa Santorini i izaziva pravu paniku na ovom grčkom ostrvu, ali i širom Evrope.
Stanovnici Santorinija i danas masovno napuštaju ostrvo, uznemireni intenzivnom seizmičkom aktivnošću. Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, ukupno preko 550 zemljotresa magnitude do 5 Rihtera potreslo je Santorini i okolna ostrva u posljednja 24 sata.
Zato panika među stanovnicima ne čudi, ako se ima u vidu da je Santorini, zvanično se koristi i naziv Tera, vulkan koji je imao jednu od najrazornijih erupcija u istoriji – takozvane Minojske erupcije oko 1600. godine prije nove ere.
U toj erupciji uništena je moćna Minojska civilizacija, koja je cvjetala na ostrvu Krit, i došlo je do velikih promjena u istočnom Sredozemlju. Uticaj te erupcije bio je toliko veliki da se vjeruje da je ona dovela do nastanka legende o propasti Atlantide.
Vulkan na Santoriniju poslednju erupciju imao je 1950, ali je ona bila relativno mala. Erupcija 726. izazvala je ključanje mora i izbacila pepeo 400 kilometara dalje, piše LiveScience. Tačan datum Minojske erupcije nije poznat, ali zna se da se sve to dogodilo između 1650. i 1500. pre nove ere. Pre oko godinu dana naučnici su otkrili da se kod Santorinija dogodila i najeksplozivnija vulkanska erupcija u istoriji Evrope i to pre oko 520.000 godina.
Pitanjem propasti Minojske civilizacije i njene prestonice Knososa bavili su se mnogi istoričari i geolozi, a zaključci su da je erupcija dovela do cunamija koji je uništio minojsku flotu, a da je pepeo izbačen u vazduh učinio zemlju neplodnom tokom nekoliko narednih godina.
“Pitanje sudbine Knososa ne može se odvojiti od ostalih dvoraca. Na pitanje zbog čega su bili razoreni, ponuđeni su bili različiti odgvori, a najuzbudljivij uvodi kao uzrok veliku vulkansku erupciju na Teri (Santorini). Oduvijek se znalo da ovo ostrvo ima svoj sadašnji oblik zahvaljujući aktivnosti vulkana. Sada imamo dokaz koji ukazuje da se tamo dogodila erupcija strahovite snage u nekom trenutku oko 1500. godine prije Hrista. Žestina erupcija je nesporna. Sva naselja na ovom ostrvu našla su se zatrpana pod planinama lave i pepela. Kada je krater eksplodirao, more je pokuljalo u njega, pa raskidavši kopneni prsten koji je okruživao vulkan stvorilo od Tere tri odvojena ostrva”, naveli su Džon Bagnel Bjuri i Rasel Migs i “Istoriji Stare Grčke” i dodali:
„Posljedice erupcije mogle su pogoditi naselja na veoma širokom području, kao što se pokazalo 1882. prilikom erupcije vulkana Krakatau u kanalu između Jave i Sumatre. Masa izbačenog materijala na Santoriniju bila je znatno veća, žestina eksplozije morala je raznijeti enorman oblak lave i pepela kilometrima i kilometrima kroz vazduh. Gonjen vetrom taj oblak je stigao veoma daleko. Bušotine na dnu mora ukazuju na duboke naslage pepela na obema stranama istočnog kraja Krita: skoro je sigurno da je debeli sloj pepela popadao po istočnom Kritu, što je moglo da učini zemlju jalovom i izvesno vrijeme nepodesnom za obrađivanje. Provala mora u vakuum koji je ostao za erupcijom morala je izazvati ogroman talas, visok preko 30 metara, koji je mogao da putuje stotinama i stotinama kilometara i da ima veoma razorno dejstvo.“
“Možemo biti sigurni da je buka bila nevjerovatno snažna i alarmantna, zvuk erupcije Krakataua čuo se u Australiji i mora da je cijela Egeja, na osnovu užasnog zvuka, shvatila sudbinu Tere. Oblak pepela, koji je vulkan izbacio, svakako je zamračio nebo kilometrima unaokolo. Ali na moru se bez sumnje desilo ono što je najteže zamisliti. Kada je spoljni zid planine pukao na dva dijela i more prodrlo unutra, stvorila se ogromna snaga plime i talas poznat pod japanskim terminom cunami, ‘stravični talas’, prošao je cijelom Egejom. Jasni trag tog talasa postoji na ostrvu Anafi, 27 kilometara na istok u obliku naslaga plavca, visokih 250 metara. Plavac je raznesen i drugdje, na primjer, do mjesta Nihorija na južnom Peloponezu. Cunami koji je izazvao Krakatau nanio je štete i prouzrokovao ljudske gubitke čak na Havajima; kako se moglo desiti da Tera ne prouzrokuje daleko veće zlo u susednim vodama Egeje? Da je minojska flota bila na moru, vjerovatno bi prošla bez većih šteta. Ali tamo gde se talas sreo sa plitkom vodom mogao je da naraste do ogromne visine. Snaga talasa morala je, svakako, dići svaku lađu koja se nalazila blizu obale ili u luci, nosila ju je, vjerovatno, prema kopnu i razbila u paramparčad. Ako se minojska flota nalazila u nekom pristaništu na sjevernoj obali Krita, morala je biti uništena jednim udarcem; isti udarac je, vjerovatno, pao na brodovlje po egejskim lukama. Ima razloga za pretpostavku da je veći deo minojske flote bio izbačen iz stroja, a uvek se uzimalo da je to bila ona snaga koja je Krit tako dugo činila nepovredivim, a njegove stanovnike gospodarima Egeje”, napisao je Džon Čedvik u knjizi Mikenski svijet.
Kako on dodaje jednu posljedicu erupcije je teško utvrditi, ali je ona mogla imati razorno dejstvo u najvećoj meri.
“Izbačeni vulkanski pepeo mogao se dići visoko u atmosferu, da bi poput kiše padao na oblasti u pravcu kretanja vetra. Vjetar je nosio pepeo prema centralnom i istočnom Kritu i Dodekanezu. Ako je pepeo bio debljine 10 cm, kao što se promišlja, posljedice su mogle da budu razorne za biljni svijet. Počinje da nam se čini kao da je posljedica događaja na Teri bila slabljenje minojske moći do te mjere da su Grci sa kopna ocijenili da mogu, kao i generacija poslije njih, sasvim bezbedno da napadnu Kritt i unište sve centre minojske moći, osim Knosa, gde su se sami smestili u raskošnoj okolini, izmenivši neke dijelove palate u skladu sa sopstvenim ukusom.“
Seizmolog i šef naučnog monitoring komiteta za Helenski vulkanski luk Eftimios Lekas rekao je za grčku televiziju ERT da vulkan na Santoriniju dovodi do veoma velikih erupcija svakih 20.000 godina.
“Prošlo je više od 3.000 godina od poslednje velike erupcije, tako da imamo još mnogo vremena do sljedeće velike erupcije”, rekao je on.
“Grčko ostrvo Santorini imalo je više od 200 zemljotresa za 48 sati. Zašto je to važno? Ono se nalazi na seizmički aktivnom regionu i ima uspavani vulkan. Poslednja erupcija dogodila se 1950. i pratili su je zemljotres od 6,9 stepeni i cunami visok 25 metara”, napisao je na mreži Iks The Greek Analyst.
Svijet
SPISAK SE ŠIRI! Evo ko je još spomenut u Epstinovim spisima
Američki zakonodavci objavili su više od 20.000 stranica dokumenata iz ostavštine osramoćenog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.
Tramp je godinama bio Epstinov prijatelj, ali predsjednik je rekao da su se posvađali oko 2004., godinama prije nego što je Epstin prvi put uhapšen. Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epstinom.
Evo nekih drugih imena koja su se pojavila, što ne ukazuje na nezakonitost bilo koje od spomenutih strana.
Majkl Volf (72), američki je novinar i kolumnista – kao i plodan autor knjiga o bogatima i slavnima.
“Vatra i bijes”, prva od nekoliko knjiga koje obuhvataju Trampov prvi mandat kao predsjednik SAD-a, izašla je 2018. godine, s opisima disfunkcionalne Bijele kuće i sočnim detaljima o američkom vrhovnom zapovjedniku. Tramp je rekao da je knjiga “puna laži”.
Nova serija dokumenata povezanih s Epstinom baca svjetlo na odnos koji, čini se, ukazuje na dopisivanje između Vofa i pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika.
Pažnja je posebno usmjerena na jedan od e-mailova, u kojem Volf, čini se, daje Epstinu savjete u vezi s Trampom, dok se Tramp prvi put borio za Bijelu kuću.
Volf je 2015. napisao Epstinu kako bi ga obavijestio da CNN planira pitati Trampa, kao predsjedničkog kandidata, o njegovom odnosu s Epstinom.
Epstin je odgovorio: “Ako bismo mogli smisliti odgovor za njega, što mislite da bi trebao biti?”
Njih dvojica nastavljaju raspravljati o strategiji, a Volf piše: “Mislim da biste ga trebali pustiti da se objesi.”
U zasebnoj e-poruci iz oktobra 2016., nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Volf nudi Epstinu priliku da odradi intervju koji bi mogao “dokrajčiti” Trampa.
Odgovarajući na objavu u videu objavljenom na Instagramu, Volf je rekao: “Neki od tih e-mailova su između Epstina i mene, a Epstin raspravlja o svom odnosu s Donaldom Trampom.”
“Već jako dugo pokušavam razgovarati o ovoj priči”, dodao je.
Zapravo, Volf je prije posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u otkrio da je “povremeno” intervjuisao Epstina za “Vatru i bijes” – i objavio snimke tih razgovora.
Dokumenti uključuju prepisku između Epstina i Lerija Samersa, koji je bio ministar finansija bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona. Prethodno je objavljeno da su se njih dvojica poznavali.
E-poruke ukazuju na to da su se njih dvojica često sastajala na veče, a Epstin je često pokušavao povezati Samersa s istaknutim svjetskim osobama. U jednom trenutku, u julu 2018., Epstin je predložio sastanak s “predsjednikom Ujedinjenih nacija, zanimljiva osoba za vas”.
U zasebnoj e-poruci od kraja novembra 2016., neposredno nakon Trampovog izbora, Samers je zamolio Epstina da “ne uloži nikakav trud u bilo što vezano za mene s Trampom”.
Zbog Trampovog “pristupa sukobu interesa”, “blizine ruskog predsjednika Vladimira Putina” i “besmislene reakcije” na smrt kubanskog vođe Fidela Kastra, Samers je rekao da mu je “najbolje da bude milion milja daleko”.
Portparol Samersa odbio je komentarisati, ali je BBC uputio na prethodne Samersove izjave. Jedan predstavnik je 2023. godine izjavio “Wall Street Journalu” da bivši zvaničnik “duboko žali što je bio u kontaktu s Epstinom nakon njegove osude”.
Ketrin Ruemler
Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je nekoliko e-mailova između Epstina i Ketrin Ruemler, advokatice koja je bila savjetnica Bijele kuće tokom predsjedništva Baraka Obame.
U avgustu 2018., Ruemlerova i Epstin razgovarali su o isplatama za ćutanje koje je Tramp izvršio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Daniels prije izbora 2016. – pitanje zbog kojeg je Tramp kasnije osuđen za falsifikovanje poslovnih zapisa. Tramp poriče optužbe da je imao aferu s Danielsovom.
Razgovor između Ruemlerove i Epstina kulminirao je Epstinovim napisom: “Vidite, znam koliko je Donald prljav.”
Banka Goldman Sachs, u kojoj je Ruemlerova trenutno glavna pravna direktorica i glavna savjetnica, rekla je CNBC-u da stoji uz svog zaposlenika.
Peter Tiel
Ime milijardera i investitora i povremenog Trampovog pristalice Petera Tiela ponovo se pojavilo u najnovijim Epstinovim dokumentima – nakon što je prvi put spomenuto u seriji objavljenih u septembru.
Prema novoobjavljenim dokumentima, Epstin je u novembru 2018. napisao Tielu kako bi ga pozvao da ga posjeti na njegovom karipskom ostrvu, gdje se smatra da su počinjeni neki od Epstinovih zločina.
BBC je zatražio komentar od Tielove fondacije i investitorovog Founders Fund. Predstavnik Tiela rekao je za “Politico” da nikada nije posjetio ostrvo.
Tiel je kritikovao Epstina u epizodi podkasta “The Joe Rogan Experience” iz avgusta 2024.
“Znate, i ja sam nekoliko puta sreo Epstina”, rekao je Tiel.
Noam Čomski
Najnovije objavljivanje dokumenata uključuje više korespondencije između poznatog lingviste Noama Čomskoga (96) i Epstina. Mnogi njihovi razgovori bili su akademski ili lični.
Povremeno su se razgovori vrtjeli oko teme Trampa, uključujući i decembar 2016.
U svojoj e-poruci, Čomski kaže Epstinu: “Primjećujem da je vaše predviđanje o Trampovom izbjegavanju Bijele kuće bilo tačno kao previše primitivno.”
BBC je kontaktirao predstavnika Čomskog za komentar.
U odgovorima na prethodno izvještavanje “Wall Street Journala” o njihovoj vezi, Čomski je rekao da mu je Epstin pomogao prebacivati novac između njegovih računa bez “jedne lipe od Epstina” te da je priznao da ga “poznajem i da smo se povremeno sastajali”.
Pegi Segal
Epstin se konsultovao s publicistkinjom Pegi Segal dok se skandal oko njega i njegovih saradnika odvijao.
Epstin je 2011. godine napisao Segalovoj tražeći od nje da kontaktira osnivačicu “Huffington Posta”, Arianu Hafington, kako bi diskreditovala priču o Virdžiniji Gufre, koja je bila istaknuta optužiteljica Epstina i Endrjua. Gufre je umrla od samoubistva ranije ove godine.
Epstin je rekao Segalovoj da bi Hufingtonova “trebala zagovarati opasnosti lažnih optužbi…”.
Razmjena e-pošte pokazuje kako Segalova govori Epstinu: “Ako prepišete svoj posljednji e-mail s boljom gramatikom (i tako da ga bolje razumijem) mogu ga izrezati i zalijepiti te ga poslati Ariani Hafington.”
U telefonskom intervjuu, Segalova je za BBC rekla da nikada nije proslijedila Epstinov zahtjev Hafingtonovoj. “Nisam zvala Arianu”, rekla je. Hafingtonova “je objavljivala moje tekstove i nema razloga na svijetu da ugrozim taj odnos”, dodala je Segalova.
Ali činjenica da je Epstin pitao “nije neobična. Bio je to smiješan zahtjev”, rekla je Segalova, a prenosi “BBC”.
Svijet
MAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob
Vlada Mađarske blokiraće sve odluke EU usmjerene na eskalaciju oružanog sukoba u Ukrajini i uključivanje evropskih zemalja u njega, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
On je dodao da Budimpešta ne može da dozvoli da Mađarska i Mađari uđu u rat.
“Moramo da zaštitimo Mađarsku i mađarske građane od toga”, naglasio je Sijarto, a prenosi TASS.
Svijet
OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.
Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.
Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.
Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.
“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.
Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.
-
Društvo2 dana agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
-
Hronika2 dana agoBANJALUČANIN (19) U PRITVORU! Prevario banku za više od 70.000 KM!
-
Region2 dana agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
-
Društvo3 dana agoPokrenut apel za Sanelu Čizmić “POMOZIMO HRABROJ MAJCI TRI DJEVOJČICE DA POBIJEDI RAK!”
-
Društvo22 sata agoMUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
-
Svijet2 dana agoJEZIVO OTKRIĆE: Otkrili tri plava psa u Černobilu (VIDEO)
