Connect with us

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Related Topics:

Društvo

BRAVO MALENA! Violeta Krajišnik prva u Srpskoj počela da svira i pjeva uz gusle

Dok mnogi njeni vršnjaci biraju moderne trendove, dvadesetjednogodišnja Violeta Krajišnik iz Bijeljine odlučila je da gaji ono što je vijekovima čuvalo srpski identitet – gusle.

Prva je djevojka iz Republike Srpske koja pjeva i svira uz ovaj tradicionalni instrument, a danas, kroz svoju školu gusala, prenosi znanje i ljubav prema kulturi i vjeri novim generacijama.

“Običaji, tradicija, kultura i jezik neprocjenjivi su za identitet bilo kog naroda, a posebno srpskog, koji se vijekovima suočava sa brojnim teškoćama. Njegovanje i očuvanje ovih tekovina uvijek su važni, a naročito kada proslavljamo velike praznike kao što su ovi vaskršnji. Zato su povećanje svijesti o poznavanju naše istorije, ali i svega onog na šta su Srbi ponosni, izuzetno važni za mlade ljude”, upozorava mlada bijeljinska umjetnica Violeta Krajišnik.
Kako kaže gusle je zavolјela još od malih nogu slušajući priče o pokojnom djedu, koji je takođe svirao i pravio ovaj instrument.

“Gusle sam počela svirati iz radoznalosti, još u osnovnoj školi, te sam i epsku poeziju zavolјela sasvim spontano, kroz muziku. Bila sam samouka, a kasnije sam svoje znanje usavršavala na razne načine, pohađajući različite časove iz te oblasti. Gusle su moja prva lјubav, odnosno prvi instrument koji sam naučila da sviram”, kaže za InfoBijeljina ova svestrana djevojka.

Početaka se prisjeća sa sjetom.

“Nisam bila prihvaćena od svih kao ravnopravan guslar samo zato što sam djevojka, te sam mnogo truda i rada uložila u promociju ženskog guslarstva u Republici Srpskoj. Reakcije na žensko guslarstvo su i dan danas veoma različite, te se moje koleginice i ja susrećemo sa različitim komentarima. Gusle se godinama smatraju muškim instrumentom, iako to uopšte nije tako. Kroz istoriju, ali i u današnje vrijeme, imamo brojne zapise iz kojih se jasno može vidjeti da imamo i ženske interpretacije uz gusle. To znači da je pojam ženskog guslarstva samo neko vrijeme bio zaboravlјen, ali to sada, u vrijeme postojanja društvenih mreža i različitih tehnologija, više nije toliko skriveno”, kaže Violeta.

Svoje znanje rado dijeli sa drugima u sekciji škole gusala, gdje je edukator velikom broju polaznika koji žele da uče osnove ovog tradicionalnog instrumenta.

“Polaznicima najviše pažnje skrećem na pravilno ponašanje budućeg guslara. Ponajviše govorim o poštovanju gusala, jer su obično na njima izrađene različite slike srpskih svetinja i svetitelјa, te se uz takav instrument ne mogu pjevati bilo kakvi tekstovi. Gusle su smjerne, ozbilјne, istinite i takve tekstove treba da bira svaki guslar, jer da nije bilo gusala, dosta naše istorije ne bi bilo sačuvano. Takođe, nošnja je, bar za mene, jako važna. Veoma je bitno ponašati se u skladu sa kostimografijom koju nosimo, te treba imati poštovanje prema našim precima ne samo kroz tih 5 minuta na sceni, već i u stvarnom životu”, poručuje djevojka.

Studentkinja treće godine Pedagoškog fakulteta u Bijeljini, osim gusala, svira i harmoniku i klavir, piše duhovnu poeziju, a s majkom igra folklor i pjeva etno i izvorne pjesme.

S ponosom ističe da je učestvovala na brojnim etno i guslarskim festivalima i takmičenjima. Predsjednica je Udruženja za očuvanje kulturne baštine i pravoslavnog identiteta “Bogojavljenska noć”.

Udruženje Evropske akademije SNU iz Ljublјane odlikovalo je Violetu zlatnom značkom za ostvarivanje izuzetnih rezultata u oblasti očuvanja srpske kulturne baštine, a Grad Bijelјina srebrnom medalјom “Filip Višnjić”.

Ova priznanja su joj dodatan podstrek za budući rad.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKA SUBOTA i posljednji dan posta!

Danas je Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti poslije Velikog petka – dana raspeća Isusa Hrista. Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini.

Velika subota posvećena je uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Dio je Strasne sedmice i uvod u vaskršnje praznike.

Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, u crkvama, cjelivajući plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu.

Na ovaj dan došao je kraj starom vijeku i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božjeg u nedjelju, pred pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.

U hramu Svetog groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Običaji i verovanja

U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika.

Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, prije izlaska sunca.

U pojedinim dijelovima mijesi se kolač vaskršnjak.

I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.

Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muka na raspeću.

Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udijeliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju, piše RTS.

Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano uz malu oblačnost

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i slabe padavine u prvom dijelu dana.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, na zapadu i krajnjem sjeveroistoku očekuje se više oblaka i slaba prolazna kiša, a na sjeveru i istoku po kotlinama i dolinama rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, južnih smjerova ili promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 11, u višim predjelima od dva, a dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno