Connect with us

Svijet

NJEMAČKA VOLJNA DA POŠALJE TRUPE NA GRENLAND! Evropa strepi od sljedećeg Trampovog poteza

Njemačka vlada bi mogla da da trupe za predloženu misiju NATO-a na Grenlandu, prema izvorima koje je u utorak citirao njemački medij “Der Spiegel”.

Navedena inicijativa evropskih članica vojnog bloka imala bi za cilj ublažavanje tenzija izazvanih nastojanjem američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji dansko ostrvo.

Tramp je Grenland označio kao pitanje nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da bi SAD mogle da iskoriste ostrvo da ojačaju uticaj na Arktiku usred sve veće konkurencije sa Rusijom i Kinom. Grenland je takođe bogat sirovim mineralima, koji bi zbog klimatskih promjena mogli postati dostupniji. Tramp nije isključio upotrebu vojne sile i ekonomske prinude protiv saveznice u NATO-u Danske.
U ponedjeljak su lideri EU i generalni sekretar NATO-a Mark Rute razgovarali o jačanju prisustva NATO-a na Grenlandu kako bi pokušali da ublaže Trampov pritisak, navodi “Der Spiegel”, potkrepljujući ranije medijske izvještaje.

Rute je naglasio posvećenost organizacije zajedničkom rješavanju geopolitičkih izazova.

Mari-Agnes Štrak-Cimerman, predsjedavajuća njemačkog parlamentarnog odbora za odbranu, izrazila je podršku raspoređivanju trupa u Danskoj, rekavši da će to signalizirati SAD da ne mogu da traže isključiva prava nad Grenlandom.
Kopenhagen nije pokazao namjeru da se odrekne suvereniteta nad Grenlandom. Nedavno istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da samo šest procenata stanovnika ostrva podržava pridruživanje SAD. U svijetlu eskalacije tenzija, danska vlada je najavila inicijative za promovisanje grenlandskog identiteta i planira da zabrani strane političke donacije u vezi sa ostrvom.

SAD su zadržale vojno prisustvo na Grenlandu od 1941. godine, kada je Danska bila pod nacističkom okupacijom. Nakon ulaska Danske u NATO 1949. godine Kopenhagen je prekinuo napore da ukloni američke snage sa ostrva. Trenutno SAD upravljaju svemirskom bazom Pitufik na Grenlandu, prenosi “24Sedam”.

Svijet

AMERIKA U STRAHU OD POMORSKOG SAVEZA! Ruska i kineska mornarica uspješno okončale do sada neviđene vojne manevre!

Kineska i ruska ratna mornarica uspješno su okončale zajedničke pomorske manevre nazvane „Pomorska interakcija 2026“, prenijeli su ruski mediji. Prema saopštenju kineskog Ministarstva odbrane, zajedničkim kinesko-ruskim pomorskim manevrima ojačana je bilateralna vojna saradnja, prenosi agencija TASS.

Navodi se da su dvije strane “usavršile svoje borbene vještine na moru i u vazduhu kako bi zaštitile mir”. Mornaričke vježbe, koje su izvedene u Žutom moru, uključivale su spasilačke operacije, udare na pomorske ciljeve, kao i vježbe vazdušne i raketne odbrane.

“Zahvaljujući efikasnoj koordinaciji, obje strane su ojačale međusobno povjerenje, dodatno unaprijedile svoju sposobnost za vođenje zajedničkih borbenih operacija i učvrstile tradicionalne prijateljske odnose i saradnju”, naglašeno je u saopštenju.

Prema navodima Ministarstva, obje strane su brzo reagovale na prijetnje, demonstrirale snažne vještine izviđanja i ranog upozoravanja i koordinisale vatrene udare u izazovnom elektromagnetnom okruženju.

Brodovi dvije zemlje jasno su podijelili odgovornosti i tijesno sarađivali u oblasti protivvazdušne i raketne odbrane, u potpunosti koristeći prednosti svog oružja i uspješno odbijajući napade u najkraćem mogućem roku.

Nakon pomorske faze vježbi, kineska i ruska mornarica poslaće brodove u vode Tihog okeana radi zajedničkih patrola i nastaviće da aktivno doprinose održavanju međunarodnog i regionalnog mira i stabilnosti.

„Obje strane će nastaviti da se vode principima otvorenosti, transparentnosti i uzajamnog povjerenja, kontinuirano će produbljivati i proširivati obim zajedničkih vježbi i davati još veći doprinos izgradnji pomorske zajednice sa zajedničkom budućnošću i održavanju globalnog mira i stabilnosti”, saopštilo je kinesko Ministarstvo odbrane.

(Nezavisne) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

SVE ZBOG RAKETNIH SISTEMA „PATRIOT“! Zelenski smijenio premijerku da bi progurao ključne ugovore sa Amerikom!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je smjenu premijerke Julije Sviridenko u okviru najavljenih promjena u Vladi, uz ocjenu da je Ukrajini potreban efikasniji pristup saradnji sa ključnim partnerima i napretku ka članstvu u EU.

“Zahvalan sam Juliji na njenom jasnom, dosljednom i efikasnom radu na mjestu premijerke, kao i na godinama njenog produktivnog rada u timu Ukrajine, a ponudio sam joj priliku da vodi novu i važnu oblast odnosa sa ključnim partnerom”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je istakao da očekuje da će biti sprovedene odgovarajuće promjene u Vladi Ukrajine. “Ukrajina mijenja svoju političku strategiju. Svako prioritetno područje spoljne politike biće dodeljeno određenoj osobi sa značajnim iskustvom koja je sposobna da sprovede ono o čemu se dogovorimo na nivou lidera i ono što ukrajinski narod očekuje. Najvažnije od ovih oblasti uključuju Sjedinjene Američke Države i naše sporazume o licencama za proizvodnju sistema “patriot”, kao i drugu bilateralnu bezbjednosnu saradnju koja mora da se pretvori u jasne dobitke za naše zemlje i za ukrajinske i američke kompanije”, naglasio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajini potreban jasan napredak ka članstvu u EU.

Julija Sviridenko je funkciju premijerke preuzela nakon što ju je za tu dužnost predložio Zelenski, a prethodno je obavljala funkciju prve potpredsjednice Vlade i ministarke ekonomije.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM! Uticajni senator preminuo po povratku iz posjete Ukrajini

Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

Nastavi čitati

Aktuelno