Connect with us

Svijet

NJEMAČKA NA KOLJENIMA! Stiže li spas za EU s drugog kraja kontinenta?

Njemačka ekonomija tetura, ali jug Evrope bilježi rast. Mogu li donedavni problemi evrozone postati motor čitave Evrope?

Prije samo nekoliko godina Portugal, Italija, Španija i posebno Grčka bili su problem za Evropsku uniju i evrozonu.
Međutim, sada o tome više ne može biti riječi, uveren je španski premijer Pedro Sančez, koji je nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio:“Mi na jugu takođe možemo doprinijeti rješenjima za zajedničke probleme.”

Govorio je o mogućnosti proizvodnje i izvoza više čiste energije tokom energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu – u Španiji je to pretežno solarna energija. Sančez je naglasio da bi Španija na taj način trebalo da postane “najuspješnija ekonomija na svijetu”, piše DW.

Međutim, iz šire evropske perspektive, situacija nije baš povoljna: ekonomija u zoni evra stagnira.

Zajednički bruto domaći proizvod (BDP) je i u posljednjem kvartalu prošle godine ostao na nivou jesenjeg kvartala, prema podacima Eurostata. U ljetnjem kvartalu zabiliežen je rast od 0,4 odsto.

Pravi motor je ipak sjever

Stručnjaci su složni: glavni razlog je stalna slabost najveće evropske ekonomije. U Njemačkoj je BDP pao za 0,2 odsto u četvrtom kvartalu i u cijeloj 2024. godini.

“Njemačka sve više zaostaje”, rekao je za Rojters glavni ekonomista privatne banke “Hauck Aufhäuser Lampe”, Aleksander Kriger.

Najsnažnija ekonomija u evrozoni slabi, a bivši problematični igrači dobijaju zamah – mogu li južne zemlje u budućnosti preuzeti ulogu lokomotive? Ekonomista Gabriel Felbermajer to ne vidi tako.

Direktor austrijskog Instituta za ekonomska istraživanja (VIFO) objašnjava: “Ne, to ne mogu. Jednostavno su ekonomski premale za to.” Njemačka i Francuska, podsjeća Felbermajer, čine “više od 50 odsto BDP-a zone evra. A ovom industrijski snažnom sjevernom bloku treba dodati zemlje poput Austrije, Slovenije, Slovačke i takođe Nizozemske.

” I nisu samo oni pogođeni: “Takođe, ne-evro zemlje u EU, prvenstveno Češka, djelimično i Poljska, pate zbog slabosti industrijske jezgre EU.”

Cijena energije ubija Njemačku

Šta trenutno čini “južnjake” tako snažnima i zašto ostatak, inače tako silan, izgleda slabašno? Za ekonomistu Hansa-Vernera Sina, bivšeg šefa minhenskog Ifo instituta, razlozi su podjednako spoljašnji kao i zbog političkih odluka.

“Njemačka je posljednjih godina jako patila zbog energetske krize koja je nastala kombinacijom rata (u Ukrajini) i samostalno izazvane nestašice energije”, kaže on.

Posebno se žali na namjeravani prelazak s fosilnih goriva na zelene izvore energije.

“EU i Njemačka su izgubile svaku mjeru. Rezultat tih intervencija doveo je do toga da naša zemlja sada ima najviše cijene električne energije na svijetu”, kaže Verner Sin.

Prema Sinu, “posebno pati hemijska industrija”. Takođe, automobilska industrija, inače ponos Njemačke, pod velikim je pritiskom: “Evropska pravila o potrošnji spektra vozila oduzela su automobilskoj industriji njenu konkurentnost.”

Gabriel Felbermajer ima slično mišljenje. U južnim zemljama turizam i poljoprivreda igraju veću ulogu, dok industrija ima “znatno manji udio u ukupnoj ekonomskoj vrijednosti. Više cijene energije u cijeloj Evropi, trgovinski ratovi, izazovi dekarbonizacije – sve to manje pogađa jug nego sjever.”

Biće tek malo bolje

Osim toga, dio je i njihova zasluga: od 2010. godine južne zemlje bilieže niže stope inflacije nego siever. “To je koristilo njihovoj konkurentnosti. Reformski napori nakon dužničke krize evra su se isplatili. To se može reći za Grčku, Španiju i Portugal.”

Svjetlo na kraju tunela ekonomskih nedaća nije na vidiku. U najboljem slučaju nazire se blagi rast, procjenjuje glavni ekonomista Commerzbanke Jorg Kremer.

“Duboka strukturalna kriza u industriji i Trampove prijetnje carinama sve vuku prema dole”, kaže Kremer.

Američki predsjednik prijeti Evropi carinama. To bi posebno pogodilo izvozno orijentisanu Njemačku.

“Za sada nema nikakvih znakova oporavka”, potvrđuje direktor Instituta za makroekonomiju i konjunkturna istraživanja (IMK), Sebastijan Dulin.

On navodi različite razloge za dugotrajnu stagnaciju njemačke konjunkture, uključujući “agresivnu industrijsku politiku Kine koja šteti izvozu. Osim toga, visoke kamatne stope Evropske centralne banke i dalje koče investicije u trenutnim ekonomskim uslovima.”

Moraju doći promjene

Ostaje nada da je uviđanje problema prvi korak prema poboljšanju, a čini se da je dosadašnji njemački ministar ekonomije Robert Habek došao do tog uvida.

Tako je nedavno u Davosu izjavio: “Na neki način smo previdjeli kako se ne radi o kratkoročnoj krizi, već o strukturalnoj krizi.”

To se posebno očituje u industriji koja se bori s visokim cijenama električne energije. Za Njemačku odlučujući izvoz slabi, a raspoloženje domaćih potrošača se pogoršava.

“Moramo ponovo osmisliti naš poslovni model”, smatra trenutni ministar Habek. Evropska komisija ipak očekuje blagi oporavak konjunkture u evrozoni 2025. godine i rast od 1,3 odsto. Evropska centralna banka, gdje stručnjaci ubrzo očekuju smanjenje eskontne stope, vjerovatno će tokom godine preduzeti daljnje korake.

Šef VIFO-a Gabriel Felbermajer ne smatra trenutne odnose snaga između sjevernih i južnih zemalja neobičnim.

“U nekom trenutku vodi industrijski jaki sever, a onda opet južne zemlje čije ekonomije pretežno počivaju na uslužnim djelatnostima. Nije drugačije niti u drugim velikim ekonomijama, poput SAD.”

Ključno je da “sjever sprovede potrebne reforme za veću konkurentnost, a jug pritom ne posustane. Takođe bi bilo važno da se unutrašnje tržište, koje je takođe sredstvo za izjednačavanje između pojedinih regiona, ponovo ojača”, smatra Felbermajer.

Svijet

IRAN BESAN NA TRAMPA: Zabrana putovanja proglašena NEPRIJATELJSKIM ČINOM!

Iran je osudio odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o zabrani putovanja za građane 12 zemalja, uključujući i Islamsku Republiku, rekavši da ta odluka pokazuje “duboko neprijateljstvo” prema Irancima i muslimanima.

“Odluka o zabrani ulaska iranskih državljana, samo zbog njihove religije i nacionalnosti, ne samo da ukazuje na duboko neprijateljstvo američkih donosilaca odluka prema iranskom narodu i muslimanima, već takođe krši međunarodno pravo” rekao je visoki zvaničnik iranskog Ministarstva spoljnih poslova, u saopštenju objavljenom na mreži Iks, prenio je “Reuters”.

Zaštita od “stranih terorista”

Trampova odluka, koja stupa na snagu u ponedjeljak, zabranjuje ulazak građanima iz 12 zemalja, među kojima su Avganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan i Jemen.

Zabrana, koju je Tramp nazvao neophodnom za zaštitu od “stranih terorista”, podsjeća na sličnu mjeru iz njegovog prvog mandata od 2017. do 2021. godine, kada je zabranio ulazak putnicima iz sedam zemalja sa muslimanskom većinom, podsjeća “Reuters”, a prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASILI SE RUSI! Želimo dijalog sa Amerikom

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov izjavio je danas da Moskva želi dijalog sa Vašingtonom o obnavljanju direktnih letova između dvije zemlje.

“Postoji niz dugogodišnjih problema u vezi sa kojima još nismo uspjeli da postignemo opipljiv napredak. Konkretno, riječ je o ublažavanju pravila za ruske diplomatske radnike kako bi im se omogućilo da putuju van radijusa od 40 kilometara od diplomatskih misija. Amerikanci su se u početku protivili razgovoru o vraćanju nezakonito oduzete ruske diplomatske imovine, ali su se, kao rezultat napornog rada naših pregovarača, složili da razmotre plan za rješavanje ovog pitanja”, istakao je Rjabkov u intervjuu za TASS.

On je kazao da “blago rečeno, u ovom trenutku” Amerikanci “nisu baš oduševljeni ruskim prijedlogom da se obnove direktni letovi” između dvije zemlje.

“Ali mi nastavljamo napore da uključimo SAD u suštinski dijalog o tom pitanju. Uz to, ima mnogo toga da se uradi kako bi se riješili nagomilani problemi. Datum sljedeće runde konsultacija o iritantnim faktorima je trenutno u fazi rasprave”, kazao je Rjabkov.

Dodao je da su, u skladu sa nalozima predsjednika dvije zemlje, Vladimira Putina i Donalda Trampa, Rusija i Sjedinjene Američke Države održale dvije runde konsultacija o načinima za uklanjanje ometajućih faktora “kako bi se poboljšao rad diplomatskih misija obje zemlje”.

“U praktičnom smislu, uspjeli smo da se dogovorimo i razmijenimo note o nesmetanom finansiranju diplomatskih misija dvije zemlje i bezbijednom transferu sredstava denominiranih u američkim dolarima. Takođe je postignut izvjestan napredak u izdavanju viza, što je ranije trajalo godinu i po do dvije godine”, rekao je Rjabkov.

Rusija je ponudila SAD obnovu avio-saobraćaja, kada su se ruske i američke diplomate sastale krajem februara u Istanbulu, gdje se razgovaralo o normalizaciji rada ambasada, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

TEKSAS STRAHUJE OD SERIJSKOG UBICE: Iz jezera izvučeno 19 tijela

Amerikanci se spremaju za najgore jer rastu strahovi da bi potencijalni serijski ubica mogao biti na slobodi nakon što je 19 tijela izvučeno iz jezera za samo tri godine. Ako se smrti svih 19 ljudi povežu, to bi značilo da SAD imaju serijskog ubicu na slobodi, piše Njuzvik.

Međutim, vlasti ne vjeruju da je to slučaj, uprkos tome što je na istoj lokaciji pronađeno više od desetak tijela i da je jedan muškarac navodno „preživio“ napad.

Tela su otkrivena u Teksasu, tačnije, svih 19 je izvučeno iz jezera Lejdi Berd u Ostinu.

Od 2022. godine, stanovnici tog područja često čuju vijesti da je tijelo pronađeno na obalama ovog rezervoara nalik rijeci koji protiče kroz srce grada.

Što se tiče geografije Lejdi Berd Lejka, on je dio rijeke Kolorado i nalazi se odmah pored živahnog noćnog života u centru Ostina, posebno duž popularne ulice sa barovima – ulice Rejni, po kojoj je navodni serijski ubica dobio nadimak „Trbosjek iz ulice Rejni“.

“U Ostinu ne vrijeba ubica”

Policija insistira da u Ostinu ne vrijeba ubica, potvrđujući da je samo jedan slučaj okarakterisan kao ubistvo, dok najmanje šest tijela izvučenih iz jezera imaju nepoznat uzrok smrti.

U slučaju posljednjeg pronađenog tijela, čiji identitet nije objavljen, vlasti navode da je tinejdžer bio na kajaku sa svojom porodicom kada je ušao u vodu i nije izronio. Policija je saopštila da je drugi veslač primijetio tijelo kako pluta na jezeru i obavijestio vlasti.

Policija je više puta negirala tvrdnje o serijskom ubici, objavljujući to na društvenim mrežama i javno kako bi opovrgla te glasine.

„Iako su slučajevi još uvijek u fazi istrage i dokazi se analiziraju, trenutno nema dokaza ni u jednom od ovih slučajeva koji bi potkrijepili sumnje o krivičnom djelu. Rezultati obdukcije nisu pokazali traume na tijelima niti indikacije nasilne smrti“, saopštila je policija Ostina.

Policija kaže da je uobičajena tema utapanja u Ostinu kombinacija alkohola i lakog pristupa jezeru, pri čemu je mnoga područja teško vidjeti noću. Većina utapanja se dešava poslije 22 časa, kada su parkovi zatvoreni, i savjetuju javnosti da poštuje pravila zatvaranja parkova.

Prema Foks njuz 7, 60% pronađenih tijela su ljudi starosti između 39 i 49 godina, a među žrtvama su bila i dva tinejdžera.

Muški preživjeli

Džef Džouns vjeruje da je preživio napad navodnog „Ubice iz Rejni ulice“ nakon što je pronađen ispod mosta, a toksikološki rezultati su potvrdili tragove benzodiazepina u njegovom tijelu, uključujući i Rohipnol, lijek za silovanje na sastanku.

Incident se dogodio u junu 2023. godine, dok je 39-godišnjak bio na momačkoj večeri sa prijateljima iz Bostona.

„Ko god da je bio, promašio je cilj i ja sam pao na zemlju, i srećom se nisam udavio zbog toga. Imao sam sreće… Nema mnogo ljudi koji mogu reći da su potencijalno preživjeli serijskog ubicu, tako da je to priča koju mogu da ispričam, pretpostavljam“, rekao je za Mejl onlajn.

Njegovo tijelo je pronađeno ispod mosta u Zapadnoj Šestoj ulici, a Džouns je pao u komu i morao je biti ponovo indukovan zbog komplikacija tokom operacija, uključujući ugradnju metalnih šipki u leđa, ali se potpuno oporavio.

Uprkos brojnim teorijama i strahovima građana, policija i dalje tvrdi da nema dokaza o serijskom ubici, umjesto toga većinu smrtnih slučajeva pripisuje nesrećama, utapanjima, samoubistvima i predoziranjima, pri čemu je samo jedan slučaj zvanično proglašen ubistvom. Neki od slučajeva ostaju neriješeni, što podstiče sumnje i pozive na dodatnu istragu i mjere bezbjednosti oko jezera, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno