Connect with us

Društvo

POSLODAVCI TRAŽE “RUPE” U ZAKONU! Povećanje minimalca ne ide kako je planirano!

Uporedo s povećanjem najniže plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, rastu i cijene prehrambenih proizvoda.

No, ni isplata minimalca ne odvija se kako bi trebalo. Sve je više prigovora na poslodavce koji nalaze načine da zaobiđu ovu odluku, i apela na Poresku upravu FBiH da reaguje.

Povećava se broj prijava nezadovoljnih radnika koji traže hitnu reakciju nadležnih. Međutim, pred kamere ne smiju jer se, kako kažu, boje posljedica kroz mobing i diskriminaciju na poslu.

– Poštovani, da li možete, molim vas, da izvršite inspekcijski nadzor u kompaniji… Kompanija je, prilikom povećanja minimalca prekinula sa isplatom toplog obroka, a do povećanja minimalca je uredno isplaćivan kao sastavni dio plate – samo je jedna od prijava.

Iako je odluka o povećanju najniže plate u FBiH trebalo da ide u korist radnika, pokazalo se da, ipak, neće biti tako. Određen broj poslodavaca ponovo traži načine kako da zaobiđe ovu odluku Vlade o povećanju i ponovo preko leđa radnika ostvari profit.

Za komentar je pozvan i predstavnik Udruženja poslodavaca FBiH, koji će se, kako kažu, o svemu očitovati sutra, na konferenciji za medije. Jesu li pojačali inspekcijsku kontrolu poreskih obveznika, budući da su to i najavili, te do kakvih rezultata dolaze, pitano je i Poresku upravu. Odgovor se još čeka.

– Nažalost, ljudi su toliko maštoviti da uvijek nađu tzv. ‘rupu’ kako da mogu nešto primijeniti, ostvariti na drugi način. Odmah sam znao da će oni biti domišljati na taj način da formalno možda to i ispune, ali suštinski da se nađe cijeli niz načina kako da se to izbjegne i tu je, na kraju, na gubitku država – pojašnjava Željko Šain, profesor ekonomije.

Odriješene ruke poslodavcima koji žele da izbjegnu isplatu uvećanog iznosa minimalca, daje nepostojanje kolektivnog ugovora, posebno u realnom sektoru, gdje sve veći broj njih i nalazi način da uštedi na zaposlenima.

– Ovo smo i očekivali, da će u nekim, pogotovo, malim kompanijama, u tu minimalnu platu od 1.000 KM, uračunavati i topli obrok i prevoz. Postoji ozbiljan strah da pojedini poslodavci budu tražili od svojih zaposlenih da im određeni iznos novca vrate u gotovini, kada prime platu – kaže Rubina Čengić, analitičar i novinar.

Sagovornici ističu da je najniža plata trebalo da bude povećana mnogo ranije, ali da je sve ovo moglo da bude izbjegnuto, da se nije išlo obrnutim redom, odnosno, da je, najprije, usvojen set fiskalnih reformi.

Do tada, građani se, uz sve ovo, susreću s novim poskupljenjima. U pojedinim pekarama razlika je očigledna. U posljednje četiri godine hljeb u BiH skuplji je za čak 117%. Poskupljenja od 10-15% od narednog mjeseca najavili su i drugi pekari. S druge strane, bez obzira na rast cijena materijala, cijene zanatskih usluga još nisu povećane.

– Što se tiče nas, iste su cijene. Jeste malo standard veći, više i nama treba, ali malo više radimo da ne bi dizali cijene – kaže Admir Bećiragić, iz Udruženja Majstori.

A od petka, kada je najavljen novi bojkot trgovina, trebalo bi da krene i novo, tromjesečno, snižavanje i zaključavanje oko 50 proizvoda u FBiH. Ne luksuznih, nego osnovnih životnih namirnica, uvjeravaju nadležni. Struka nije optimistična.

– Nama trebaju sistemska, a ne ‘ad hoc’ rješenja. Ovo je da se samo pređe iz jednog kratkog perioda u neki drugi, da se muke olakšaju danas, a već te muke, ali u većoj mjeri, dolaze prekosutra – ističe profesor Šain.

Sistemska rješenja, profesor Šain vidi u jedinstvenoj ekonomskoj politici. Jer, kako pojašnjava, razjedinjenost po entitetskim i kantonalnim politikama skuplja je od bilo kakvih marži ili zaključavanja cijena, prenosi N1.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno