Connect with us

Svijet

ZELENSKI “Kijev nije pozvan na PREGOVORE O UKRAJINI”

Ukrajinski lider Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije pozvan na razgovore između delegacija Vašingtona i Moskve koji se narednih dana očekuju u Saudijskoj Arabiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp razgovarali su telefonom u srijedu, označivši njihov prvi poznati direktan razgovor od eskalacije ukrajinskog sukoba u februaru 2022. U subotu su najviši diplomati zemalja uputili poziv da razgovaraju o „pripremama za potencijalni rusko-američki samit na visokom nivou“.

Moskva tek treba da potvrdi bilo kakve detalje, ali prema više medijskih izvještaja, američka delegacija – vjerovatno sastavljena od savjetnika za nacionalnu bezbjednost – otputovaće narednih dana u Saudijsku Arabiju na razgovore sa svojim ruskim kolegama.

Ukrajinska strana nije „ni pozvana, niti obaviještena o“ predstojećim pregovorima SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, izjavila je ranije u toku dana reporterka Foks njuza Nana Sajaja, pozivajući se na neimenovanog visokog zvaničnika u Kijevu. Prema portalu Politiko, takođe „nema planova da se predstavnici drugih velikih evropskih sila pridruže pregovorima“, dok je Blumberg objavio da evropski zvaničnici nisu ni obaviješteni.

Kijev i njegovi zapadni pristalice, uključujući prethodnu američku administraciju, dugo su insistirali da se nikakvi razgovori o budućnosti Ukrajine ne smiju odvijati bez njenog direktnog učešća.

Poslije razgovora sa Putinom u srijedu, Tramp je pozvao Zelenskog da ga „obavijesti o razgovoru“ sa ruskim liderom. Ukrajinski lider je navodno rekao Trampu da on, „kao i predsjednik Putin, želi da sklopi MIR“.

Obraćajući se prisutnima na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u petak, Zelenski je ponovio da se „neće sastati sa Rusima“.

„Sastaću se samo sa jednim Rusom – sa Putinom“, naveo je on i istakao da će sjesti sa ruskim liderom da „zaustavi rat“ tek nakon što Ukrajina, SAD i EU osmisle „zajednički plan“.

Prošlog mjeseca Putin je izjavio da iako je „moguće pregovaranje sa bilo kim“, Zelenski više nema legitimitet da poništi svoj dekret o zabrani razgovora sa ruskim predsjednikom. Predsjednički mandat ukrajinskog lidera istekao je u maju 2024, ali je on odbio da održi izbore, pozivajući se na vanredno stanje. Kremlj je naglasio da svaki potencijalni mirovni sporazum između Moskve i Kijeva mora biti pravno obavezujući.

Tramp je takođe priznao da će Kijev na kraju morati da održi izbore i napomenuo da Zelenski možda neće odslužiti još jedan mandat, rekavši da njegovi rezultati u domaćim anketama „nisu naročito veliki, blago rečeno“.

Related Topics:

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno